Connect with us

DRUŠTVO

"SVOJ PREMIJERSKI PUT, PRIHVATIO SAM ZBOG BLAGOSLOVA MITROPOLITA AMFILOHIJA"

Krivokapić: Ugovor sa SPC zaključiću u mojoj zemlji, Mandić vršio pritisak da se odloži izbor mitropolita

„Biću potpuno direktan: gospodo lideri Demokratskog fronta i svi koji se krijete ispred ili iza njih nemojte mene učiti o mojoj vjeri i o mojoj crkvi. Vaš odnos prema Crkvi, Mitropolitu Amfilohiju a time i narodu Crne Gore iskazali ste na sastanku pod Ostrogom neposredno nakon parlamentarnih izbora“

U ime Vlade i države Crne Gore zaključiću Ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), mojom crkvom, u mojoj zemlji, iako on nije temelj ni uslov zaštite crkvene imovine, saopštio je večeras Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade Crne Gore.

On je rekao i da je predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, direktno i lično vršio pritisak da se izbor mitropolita crnogorsko-primorskog odgodi do rekonstrukcije Vlade.

Obraćanje Krivokapića koje je dostavljeno iz Vlade Crne Gore prenosimo integralno:

„Nakon mora izjava, stavova i saopštenja, povodom moje posjete Patrijarhu Srpske pravoslavne crkve, njegovoj Svetosti, gospodinu Porfiriju, imam i državnu dužnost i ličnu potrebu da zbog svog naroda u Crnoj Gori i van nje najotvorenije saopštim ono što mi je na srcu.

Svoj premijerski put prihvatio sam zbog naroda i pobjede nad prljavštinom u kojoj duša naroda pronalazi put ka istini i onda kada joj istinu uporno zaklanjaju.

Svoj premijerski put, prihvatio sam zbog blagoslova Mitropolita Amfilohija, da budem predvodnik naše borbe za ljubav, na svetovan način, u kojoj je veličanstveno pobjeđivao.

Prihvatio sam ovaj put u životu u kom sam već imao sve, van kog mi, sem Boga, ništa nije ni trebalo, prihvatio sam da budem neshvaćen i osuđivan jer i to je bio poziv na promjenu za kojom je Crna Gora vapila, i ja sam vapio, za slobodom, u kojoj nam više niko ništa ne može oduzimati, u kojom nam više niko ništa ne može zabranjivati, nakon hiljada i hiljada naučenih pa predavanih profesorskih lekcija odlučio sam da budem sluga svom narodu.

Na tom putu branim Svetinje svoje prošlosti i svoje budućnosti, moje svetinje. Kao mandatar obećao sam da će prvi zadatak naše Vlade biti predlaganje drugačijeg Zakona o slobodi vjeroispovjesti, zakona mira i pravde, a kada je usvojen od strane Parlamentarne većine, na dan rođenja našeg Svetog Vasilija Ostroškog, moj narod je pobijedio zlo.

Imovina Srpske pravoslavne crkve, ali i svetinje ostalih vjerskih zajednica time su konačno zaštićene od svih koji su željeli da oduzimanjem Svetinja za sebe ugrabe groševe po kojima će ih buduće generacije poznavati.

U ime Vlade i države Crne Gore zaključiću Ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, mojom crkvom, u mojoj zemlji, iako on nije temelj ni uslov zaštite crkvene imovine. Crkvena imovina usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti je zaštićena ali zaključenje Temeljnog ugovora predstavlja civilizacijski čin realizovan sa Islamskom zajednicom, Jevrejskom zajednicom i Svetom Stolicom, ali gle čuda ne samo sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Zaključivanje ovog Ugovora je obaveza i potreba pravde i naroda i Boga koji ne poznaje narodnosti ali poznaje jednakost. Potreba mog Patrijarha, mog Mitropolita i mog Vladike Joanikija, je i potreba Crnogorskog Premijera, koji je vjernik i čovjek koji diše duh svog roda, iako mi se to često spočitava kao grijeh.

Zaključivanje ovog Ugovora je potreba našeg Mitropolita Amfilohija, čiji blagoslov nad svim našim dušama osjećam kao najveći dug da se borim za ono što je on nesalomljivo, nepokorno branio, neposlušnost prema političkim i svim drugim ucjenama, prema nametanju igre koja vuče konce van Crne Gore i van Srpske pravoslavne crkve.

Da sačuvam njegovu sjenu uradiću sve, ali ne pristajem i neću pristati da bilo ko potire Blagoslov Mitropolita i obračunava se sa njegovom jasno izraženom voljom.

Iz najbolje želje i pokazivanja najbolje volje da do potpisivanja Ugovora dođe.

Otišao sam kod Patrijarha Porfirija i pored zdravstvenih problema svoje supruge, ne sluteći da time ulazim u političku igru, odavno započetu van Srpske pravoslavne crkve, njegove Svetosti i Vladike Joanikija, o kojoj ni oni, a u to najiskrenije vjerujem, kao ni ja nisu znali ništa, otišao sam iz želje da razgovaramo o pomenutom Ugovoru.

Predložio sam 30.oktobar kao mogući termin potpisivanja Ugovora, mogući a ne isključivi tremin, jedino i isključivo iz želje da time odamo počast Mitropolitu Amfilohiju, na godišnjicu njegove svjetovne smrti, predložio njegovoj Svetosti da sam odredi datum potpisivanja, ako želi i prije tog datuma, otvoreno navodeći formalnu činjenicu da Ugovor ne mogu potpisati prije održavanja sjednice Vlade na kojoj bi tekst Ugovora bio usvojen, da se o njemu moraju izjasniti svi članovi Vlade, a ne samo ja.

Moj život sam posvetio porodici, crkvi i profesiji. Gnušam se i pomisli da neko može i pomisliti da ja, Zdravko Krivokapić, mogu i želim dovesti u pitanje potpisivanje Temeljnog ugovora, koji je i moj lični temelj.

Priznajem, nepragmatično, ali samo iz srca i dubine duše izrazio sam želju da budući Mitropolit bude Vladika Joanikije, smatrajući to mjerom sopstvenog osjećaja da putujući ka svetim Vladikama budem najiskreniji, kako se to jedino i može putujući ka Patrijarhu i vladikama, gdje je mjesto istini i pravdi.

Naš razgovor smo završili u dobrom raspoloženju i atmosferi dijaloga, uvažavanja i prijateljstva.

U još jednoj, koliko sada vidim, političkoj igri koja se otvoreno odigrava van Srpske pravosloavne crkve, uporno sam u medijima javnosti Srbije i Crne Gore predstavljan kao, za jedne izdajnik svega narodnog, za druge svega srpskog, za treće svega crnogorskog, a sada, konačno i svega crkvenog, jer to je mjera takve igre, da jedino nije izdajnik onaj koji slijepo prati upute i politiku čiji eksponent je Demokratski front. U pozadini toga, a to narodu Crne Gore sada otvoreno govorim, jednu od glavnih uloga igra upravo lider Demokratskog fronta, gospodin Andrija Mandić, koji je direktno i lično vršio pritisak da se izbor Mitropolita odgodi do rekonstrukcije Vlade.

Nije Zdravko Krivokapić, a to narod Crne Gore mora jasno znati, sinoć Patrijarhu rekao bilo šta što bi ugrozilo interese Crne Gore, niti interese vjernika Srpske pravoslavne crkve, ali je Zdravko Krivokapić očigledno ugrozio interese Demokratskog fronta.

Nisam pristao na takve ucjene, jer Vladu Crne Gore i Crnu Goru, dok sam Premijer niko neće ucjenjivati, pa ni dio parlamentarne većine, kojoj potpisivanje ovog Ugovora, sada je jasno kao dan, služi kao izgovor za rušenje Vlade.

Biću potpuno direktan: gospodo lideri Demokratskog fronta i svi koji se krijete ispred ili iza njih nemojte mene učiti o mojoj vjeri i o mojoj crkvi. Vaš odnos prema Crkvi, Mitropolitu Amfilohiju a time i narodu Crne Gore iskazali ste na sastanku pod Ostrogom neposredno nakon parlamentarnih izbora.

Bio sam dužan da ne pristanem na ovakvu političku podmetačinu koje vjerujem sinoć nisu bile svjesne ni moje vladike, pa ni moj Patrijarh.

Zbog pune istine, ali i odgovornosti koje ove riječi nose sa sobom, narodu Crne Gore želim da saopštim i objasnim ovu političku podmetačinu.

Kao premijer iz naroda radim i radiću po savjesti i srcu i neću pristati da budem pion u političkoj igri dijela parlamentarne većine. Teret i volju svog naroda nosiću onako kako me je učio blaženopočivši Mitropolit Amfilohije, u vjeri da će istina na kraju naći put do srca svih koji u nju vjeruju.

Tako mi Bog pomogao“.

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije