DRUŠTVO
"SVOJ PREMIJERSKI PUT, PRIHVATIO SAM ZBOG BLAGOSLOVA MITROPOLITA AMFILOHIJA"
Krivokapić: Ugovor sa SPC zaključiću u mojoj zemlji, Mandić vršio pritisak da se odloži izbor mitropolita
„Biću potpuno direktan: gospodo lideri Demokratskog fronta i svi koji se krijete ispred ili iza njih nemojte mene učiti o mojoj vjeri i o mojoj crkvi. Vaš odnos prema Crkvi, Mitropolitu Amfilohiju a time i narodu Crne Gore iskazali ste na sastanku pod Ostrogom neposredno nakon parlamentarnih izbora“

U ime Vlade i države Crne Gore zaključiću Ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), mojom crkvom, u mojoj zemlji, iako on nije temelj ni uslov zaštite crkvene imovine, saopštio je večeras Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade Crne Gore.
On je rekao i da je predsjednik Nove srpske demokratije (NSD) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, direktno i lično vršio pritisak da se izbor mitropolita crnogorsko-primorskog odgodi do rekonstrukcije Vlade.
Obraćanje Krivokapića koje je dostavljeno iz Vlade Crne Gore prenosimo integralno:
„Nakon mora izjava, stavova i saopštenja, povodom moje posjete Patrijarhu Srpske pravoslavne crkve, njegovoj Svetosti, gospodinu Porfiriju, imam i državnu dužnost i ličnu potrebu da zbog svog naroda u Crnoj Gori i van nje najotvorenije saopštim ono što mi je na srcu.
Svoj premijerski put prihvatio sam zbog naroda i pobjede nad prljavštinom u kojoj duša naroda pronalazi put ka istini i onda kada joj istinu uporno zaklanjaju.
Svoj premijerski put, prihvatio sam zbog blagoslova Mitropolita Amfilohija, da budem predvodnik naše borbe za ljubav, na svetovan način, u kojoj je veličanstveno pobjeđivao.
Prihvatio sam ovaj put u životu u kom sam već imao sve, van kog mi, sem Boga, ništa nije ni trebalo, prihvatio sam da budem neshvaćen i osuđivan jer i to je bio poziv na promjenu za kojom je Crna Gora vapila, i ja sam vapio, za slobodom, u kojoj nam više niko ništa ne može oduzimati, u kojom nam više niko ništa ne može zabranjivati, nakon hiljada i hiljada naučenih pa predavanih profesorskih lekcija odlučio sam da budem sluga svom narodu.
Na tom putu branim Svetinje svoje prošlosti i svoje budućnosti, moje svetinje. Kao mandatar obećao sam da će prvi zadatak naše Vlade biti predlaganje drugačijeg Zakona o slobodi vjeroispovjesti, zakona mira i pravde, a kada je usvojen od strane Parlamentarne većine, na dan rođenja našeg Svetog Vasilija Ostroškog, moj narod je pobijedio zlo.
Imovina Srpske pravoslavne crkve, ali i svetinje ostalih vjerskih zajednica time su konačno zaštićene od svih koji su željeli da oduzimanjem Svetinja za sebe ugrabe groševe po kojima će ih buduće generacije poznavati.
U ime Vlade i države Crne Gore zaključiću Ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, mojom crkvom, u mojoj zemlji, iako on nije temelj ni uslov zaštite crkvene imovine. Crkvena imovina usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti je zaštićena ali zaključenje Temeljnog ugovora predstavlja civilizacijski čin realizovan sa Islamskom zajednicom, Jevrejskom zajednicom i Svetom Stolicom, ali gle čuda ne samo sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
Zaključivanje ovog Ugovora je obaveza i potreba pravde i naroda i Boga koji ne poznaje narodnosti ali poznaje jednakost. Potreba mog Patrijarha, mog Mitropolita i mog Vladike Joanikija, je i potreba Crnogorskog Premijera, koji je vjernik i čovjek koji diše duh svog roda, iako mi se to često spočitava kao grijeh.
Zaključivanje ovog Ugovora je potreba našeg Mitropolita Amfilohija, čiji blagoslov nad svim našim dušama osjećam kao najveći dug da se borim za ono što je on nesalomljivo, nepokorno branio, neposlušnost prema političkim i svim drugim ucjenama, prema nametanju igre koja vuče konce van Crne Gore i van Srpske pravoslavne crkve.
Da sačuvam njegovu sjenu uradiću sve, ali ne pristajem i neću pristati da bilo ko potire Blagoslov Mitropolita i obračunava se sa njegovom jasno izraženom voljom.
Iz najbolje želje i pokazivanja najbolje volje da do potpisivanja Ugovora dođe.
Otišao sam kod Patrijarha Porfirija i pored zdravstvenih problema svoje supruge, ne sluteći da time ulazim u političku igru, odavno započetu van Srpske pravoslavne crkve, njegove Svetosti i Vladike Joanikija, o kojoj ni oni, a u to najiskrenije vjerujem, kao ni ja nisu znali ništa, otišao sam iz želje da razgovaramo o pomenutom Ugovoru.
Predložio sam 30.oktobar kao mogući termin potpisivanja Ugovora, mogući a ne isključivi tremin, jedino i isključivo iz želje da time odamo počast Mitropolitu Amfilohiju, na godišnjicu njegove svjetovne smrti, predložio njegovoj Svetosti da sam odredi datum potpisivanja, ako želi i prije tog datuma, otvoreno navodeći formalnu činjenicu da Ugovor ne mogu potpisati prije održavanja sjednice Vlade na kojoj bi tekst Ugovora bio usvojen, da se o njemu moraju izjasniti svi članovi Vlade, a ne samo ja.
Moj život sam posvetio porodici, crkvi i profesiji. Gnušam se i pomisli da neko može i pomisliti da ja, Zdravko Krivokapić, mogu i želim dovesti u pitanje potpisivanje Temeljnog ugovora, koji je i moj lični temelj.
Priznajem, nepragmatično, ali samo iz srca i dubine duše izrazio sam želju da budući Mitropolit bude Vladika Joanikije, smatrajući to mjerom sopstvenog osjećaja da putujući ka svetim Vladikama budem najiskreniji, kako se to jedino i može putujući ka Patrijarhu i vladikama, gdje je mjesto istini i pravdi.
Naš razgovor smo završili u dobrom raspoloženju i atmosferi dijaloga, uvažavanja i prijateljstva.
U još jednoj, koliko sada vidim, političkoj igri koja se otvoreno odigrava van Srpske pravosloavne crkve, uporno sam u medijima javnosti Srbije i Crne Gore predstavljan kao, za jedne izdajnik svega narodnog, za druge svega srpskog, za treće svega crnogorskog, a sada, konačno i svega crkvenog, jer to je mjera takve igre, da jedino nije izdajnik onaj koji slijepo prati upute i politiku čiji eksponent je Demokratski front. U pozadini toga, a to narodu Crne Gore sada otvoreno govorim, jednu od glavnih uloga igra upravo lider Demokratskog fronta, gospodin Andrija Mandić, koji je direktno i lično vršio pritisak da se izbor Mitropolita odgodi do rekonstrukcije Vlade.
Nije Zdravko Krivokapić, a to narod Crne Gore mora jasno znati, sinoć Patrijarhu rekao bilo šta što bi ugrozilo interese Crne Gore, niti interese vjernika Srpske pravoslavne crkve, ali je Zdravko Krivokapić očigledno ugrozio interese Demokratskog fronta.
Nisam pristao na takve ucjene, jer Vladu Crne Gore i Crnu Goru, dok sam Premijer niko neće ucjenjivati, pa ni dio parlamentarne većine, kojoj potpisivanje ovog Ugovora, sada je jasno kao dan, služi kao izgovor za rušenje Vlade.
Biću potpuno direktan: gospodo lideri Demokratskog fronta i svi koji se krijete ispred ili iza njih nemojte mene učiti o mojoj vjeri i o mojoj crkvi. Vaš odnos prema Crkvi, Mitropolitu Amfilohiju a time i narodu Crne Gore iskazali ste na sastanku pod Ostrogom neposredno nakon parlamentarnih izbora.
Bio sam dužan da ne pristanem na ovakvu političku podmetačinu koje vjerujem sinoć nisu bile svjesne ni moje vladike, pa ni moj Patrijarh.
Zbog pune istine, ali i odgovornosti koje ove riječi nose sa sobom, narodu Crne Gore želim da saopštim i objasnim ovu političku podmetačinu.
Kao premijer iz naroda radim i radiću po savjesti i srcu i neću pristati da budem pion u političkoj igri dijela parlamentarne većine. Teret i volju svog naroda nosiću onako kako me je učio blaženopočivši Mitropolit Amfilohije, u vjeri da će istina na kraju naći put do srca svih koji u nju vjeruju.
Tako mi Bog pomogao“.
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















