Connect with us

DRUŠTVO

ZDANJE KOJE BI SVAKI GRAD POŽELIO DA IMA

Kuća vojvode Gavra Vukovića u Beranama: Priča o prvom diplomati u Crnoj Gori

Dugogodišnji ministar inostranih poslova Knjaževine Crne Gore jedna je od najznačajnijih ličnosti crnogorske istorije…

Vjeruje se da je kuća građena krajem 19. vijeka

Spomen-kuća vojvode Gavra Vukovića u Beranama “samuje” i podsjeća na vrijeme kada je prvi crnogorski ministar inostarnih poslova u vladi kralja Nikole provodio posljednje staračke dane i pisao memoare.

Turistička tabla ispred kuće onima koji ne znaju previše o vojvodi Gavru, priča priču o njegovom velikom značaju za istoriju Crne Gore, ali i intimne detalje iz njegovog privatnog života.

Tako Milovan Đilas u svom djelu Besudna zemlja Gavra Vukovića opisuje iz vremana kada je vojvoda pisao memoare, a Đilas pohađao čuvenu beransku Gimnaziju.

”Bio je niskog, srednjeg rasta, već star i oslabio, tih i mio čovjek, kojemu nije bilo, što se kaže, zazorno ni sa djetetom da progovori. Uprkos tom povučenom držanju, bilo je kod njega utoliko više nečeg dostojanstvenog i na dlaku odmjerenog. Držao je do svakog pokreta i svake riječi. Vidjelo se na njemu da je iz glavarskih kuća”, piše Đilas.

Tabla ispred kuće danas podsjeća da je vojvoda Gavro, dugogodišnji ministar inostranih poslova Knjaževine Crne Gore, jedna od najznačajnih ličnosti crnogorske istorije.

”Rođen je 1852. godine u selu Lopate, u Lijevoj Rijeci, u poznatoj vojvodskoj porodici crnogorskog glavara, junaka i senatora Miljana Vukova Vešovića. Školovanje je započeo u manastiru Đurđevi stupovi, a nastavio na Cetinju, i Nici i Beogradu gdje je diplomirao pravo na Velikoj školi i tako postao prvi diplomirani pravnik iz Crne Gore. Po povratku u zemlju zauzima visoke položaje i povjeravaju mu se značajni državni poslovi. Na mjestu ministra inostranih poslova bio je šesnaest godina (1889. do 1905.). Bio je predsjednik Državnog savjeta od 1906. do 1914. godine. Za svoje zasluge 1892. godine dobija zvanje vojvode, koje je imao i njegov otac”, prisjeća turistička tabla.

Bista u dvorištu kuće, Foto: Tufik Softić

Vrijeme u kojem se vojvoda Gavro bavio diplomatijom, smatra se jednim od najkomplikovanijih u crnogorskoj istoriji.

”Posle višedecenijskog vojevanja i borbi za oslobođenje, sve probleme sada je trebalo rješavati diplomatskim putem. Razgraničiti se sa Turskom, održati dobre odnose sa Rusijom, popraviti odnose sa Srbijom i uklanjati sve izvore konfrontacija sa novim susjedom, Austrougraskom. Najteže je bilo u pregovorima sa Osmanskim carstvom kada je posle Berlinskog kongresa trebalo izvršiti razgraničenje teritorija. Upravo Gavro Vuković postavljen je za otpravnika poslova Knjaževine Crne Gore u Carigradu, gdje je boravio sa prekidima od 1879. do 1884. godine”, zapisano je.

SA NEMOGUĆIM TURCIMA DAN I NOĆ

O tom periodu u svojim memoarima vojvoda Gavro piše: “Ni pomoćnika ni dragomana ni kaveza pa ni sluge nijesam imao. A morao sam raditi najteži posao, pregovarati sa nemogućim Turcima dan i noć. Sa očajničkim strpljenjem izdržao sam cijelu godinu dana boreći se i sa materijalnim oskudicama. Sam, takoreći iskrpio sam, sam pitanje političkih granica”.

Navodi se kako se vojvoda Gavro Vuković poslednjih godina života povukao u kuću u Beranama i potpuno posvetio pisanju svojih memoara.

Kroz to obimno štivo, koje u rukopisu broji više od hiljadu strana, želio je da napravi prikaz spoljne politike Crne Gore s kraja 19. i početka 20. vijeka, utemeljen na originalnim dokumentima iz lične arhive.

”Vojvoda Gavro Vuković umro je 29. jula 1928. godine u Beranama, a sahranjen je kod manastira Đurđevi stupovi koji je pred kraj života svakodnevno posjećivao”, piše na turističkoj tabli.

Spomen-kuća vojvode Gavra Vukovića obnovljena je 2001. godine, prema projektu arhitekte Slobodana Slovinića, i sačuvala je umnogome svoju osobenu arhitekturu sa baroknim elementima.

Prema mišljenju stručnjaka, kuća predstavlja i jedini profani spomenik sa odlikama secesije u Gornjem Polimlju. Njen arhitekta ostao je nepoznat.

U prizemlju kuće nalazi se galerijski prostor i nekadašnja radna soba Gavra Vukovića sa bibliotekom. Namještena po uzoru na kuće tog vremena, u radnoj sobi se čuvaju lične stvari vojvode Gavra, među kojima i njegova sablja i brojni rukopisi.

Ispred kuće je postavljena njegova bista, rad vajara Mitana Vučeljića.

U čast najznačajnijeg crnogorskog diplomate, 2003. godine osnovana je Diplomatska akademija “Gavro Vuković”, koja svakog ljeta započinje u njegovoj spomen-kući.

NE ZNA SE KAD JE TAČNO GRAĐENA

Vojvoda Gavro je kuću u strogom centru Berana, kako se vjeruje, napravio u starosti. Ne postoji tačan podatak niti dokument koji govori precizno o tome kada je kuća izgrađena, ali se pretpostavlja da bi to moglo biti između 1890. i 1900.

Koliko se zna, prvi crnogorski diplomata je koristio za te namjene kredit skopske Hipotekarne banke, i po tom osnovu se prije Drugog svjetskog rata u njoj i nalazila filijala te banke.

Kuća je površine je 250 kvadrata. Zidana je od kamena.

Prije nekoliko godina za kuću se zainteresovao i princ Nikola Petrović, kada je posjetio i najavio neke sadržaje u cilju njene bolje kulturno-istorijske, pa i turističke valorizacije.

Spomen-kuća vojvode Gavra Vukovića je, uostalom, simbol kraljevske porodice u Beranama.

Kao relativno mlad grad, Berane u užem jezgru nema previše starih građevinskih zdanja. A ovakvo zdanje, kao što je kuća vojvode Gavra, svaki grad bi poželio da ima.

Autor: Tufik Softić

(„Vijesti) 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Protest u Ulcinju: „Spajiću, ovo nije tvoj emirat“

Ulcinj danas nije slavio Dan opštine već protestovao

Protest u Ulcinju

U Ulcinju je danas na platou na Pristanu održan protest građana povodom namjere Vlade premijera Milojka Spajića da kompaniji iza koje stoji arapski kapital izda pod zakup Veliku plažu na 99 godina.

Ulcinj je danas trebalo da svečanom sjednicom Skupštine opštine(SO) obilježi Dan Opštine, prvu subotu u aprilu koja simbolizuje odlazak pomoraca na brodove, početak sezone i kraj berbe maslina ali je predsjednik Opštine Genci Nimanbegu poručio da nema razloga za slavlje.

Otkazane su sve svečanosti planirane povodom Dana Opštine, osim onih koji se tiču najmlađih.

Predsjednica Skupštine Opštine Ulcinja Ivana Jančić Popović kazala je da, umjesto svečane sjednice povodom dana Opštine, „danas otvara protest“.

„Imamo kvorum, tu su odbornici, vi ste ovdje, narod je ovdje. To je kvorum koji daje smisla svemu što radimo. Otvaram ovaj protest jer nema svečanosti tamo gdje se ignoriše volja građana. Nema svečanosti gdje se odluke donose mimo javnog interesa“, poručila je Jančić Popović.

foto: Samir Adrović

Plato na Pristanu bio je ispunjen do poslednjeg mjesta a prisutni su nosili parole „Ulcinj nije tvoj emirat, Spajiću“, „Ulcinj nije na prodaju“, „Ovdje smo odrasli, ovdje će i naša djeca“, „Naša plaža, naš ponos“…

Predsjednica SO navela je da se odluke ne donose za druge, već zajedno sa drugim. Nijedan grad, dodala je ne postoji samo u sadašnjosti.

„Prošlost svakog grada je njegov temelj a budućnost obaveza. Glas građana mora se čuti, a odluke biti isključivo vođene javnim interesom“, kazala je Jančić Popović.

Predsjednik SDP Naser Resulbegović poručio je Spajiću da ne vrijeđa zdrav razum građana.

„Zaustavite se na vrijeme. Dosta nam je više onih koji su dobili mandat da štite interese građana ali umjesto toga, štite investitore i privatnike“, kazao je Resulbegović.

Predsjednik ulcinjskih Socijaldemokrata Ćazim Hodžić kazao je da da to što predlaže Spajić, nije razvoj.

„Umjesto da završavamo pripreme za sezonu, mi smo primorani da se borimo za slobodu i branimo naš identitet“, kazao je Hodžić.

Predsjednik i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da Ulcinj danas ne slavi Dan opštine „jer je pod opsadom“.

„Poručujem prevarantu Spajiću – dalje ruke od Velike plaže. Ni zrno pijeska nećete ponijeti“, kazao je Abazović.Pozvao je manjinske partije koje podržavaju i učestvuju u Vladi da odluče na koju će stranu i rekao da ne mogu sjedjeti na dvije stolice.

„Ili ste sa Ulcinjem i građanima, ili ste sa lopovima. Nema sjedenja na dve stolice“, kazao je Abazović.

Predsjednik DUA Mehmed Zenka kazao je da se Ulcinj nalazi pred provalijom zbog jednog čovjeka.

„On zamišlja Ulcinj kao da smo na berzi ia da na brzinu može da proda i rasproda sve što može“, kazao je Zenka. Naveo je da Spajić nije svjestan da je Velika plaža život Ulcinja i njegov opstanak.

Poručio je Spajiću da su Ulcinjani sve naslijedili od svojih predaka.

„Ne moj nas ćеrati do krajnje granice izdržljivosti. Znaćemo da branimо ovaj grad, makar nas to i života koštalo“, kazao je Zenka.

Predsjednik Opštine Genci Nimanbegu ocijenio je da se Ulcinj nalazi pred najvećim izazovom u istoriji.

„Neko želi da otuđi našu imovinu i da ustupi nekom investitoru na 90 godina. Mi to ne dozvoljavamo“, kazao je Nimanbegu.

Kazao je da je odluka koju je donio da umjesto slavljeničkog obiležavanja, bude održan protest iznuđena jer grad nikad nije bio ugroženijiu istoriji.

„I zbog toga ovaj skup je samo jedan od primjera na koji način ćemo braniti ono što nam pripada, ono što su nam ostavili preci, ono što moramo ostaviti našim pokolenjima. Ovaj grad ćemo odbraniti ma koliko nas to bude koštalo“, kazao je Nimanbegu.

Ponovio je da Spajić manipuliše sa zaključcima SO Ulcinj.

„Usvojili su dio zaključaka. Zaključke koji govore da ne prihvatamo megaprojekat u opštini Ulcinj, nijesu ni razmatrali. O zaključcima koji govore da ne prihvatamo da se daje naša zemlja nekom drugom, nisu ni raspravljali. Stoga, pozivam političare u Podgorici da konačno svate. Spajić je uspio okrenuti čitav jedan grad protiv sebe. Ali poruka odavde ide. Ulcinj je jedinstven. Ulcinj danas nije sam. Svi Crnogorci su uz nas. Ovo treba da stigne do političara koji žele odlučiti bez stručne javnosti, bez analize, bez toga da mi imamo pravo na odlučivanje“, kazao je Nimanbegu.

Na skupu su govorili još predsjednik OO Demokratske partije socijalista Arjan Ljamović, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Saubih Mehmeti, Damir Raščić iz Bošnjačke stranke, poslanik Artan Čobi i NVO aktivisti Džemal Perović, Aleksandar Dragićević i Jovana Janjušević.

Na tenderu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JP), kompanija „Eagle Hills Properties“, iza koje stoji arapski kapital, pobijedila je u nadmetanju za devet uglavnom vezanih kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju. Osnivač čuvene kompanije „Emaar Properties“ i predsjednik firme „Eagle Hills Properties“ je milijarder Mohamed Alabar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Zenka je krajem prošlog mjeseca objelodanio da je premijer Milojko Spajić na sastanku sa čelnicima Opštine i Skupštine Ulcinj, poslanicima iz tog grada i šefovima partija i odborničkih klubova pojasnio namjeru arapskih investitora da zakupe cijelu Veliku plažu na 99 godina – od Port Milene do ušća Bojane.

Đeka: Ako predlog prođe, više neću biti dio Vlade

Ministar u Vladi Milojka Spajića i predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka kazao je da, ako predlog prođe, više neće biti dio Vlade.

On se zahvalio svim odbornicima koji su u dva navrata jednoglasno usvojili zaključke o namjeri Vlade da Veliku plažu izda na 99 godina.

„Ako me pitate, pošto čujem danas da izlazimo iz Vlade, reći ću vam. Ostaćemo tu da sa argumentima i sa svim ovim što se čulo na skupu pokušamo da našu viziju koju mi imamo, ispoštuju do kraja. To nam je prioritet. A ako stvari krenu po zlu, normalno da Fatimir Đeka neće biti dio te Vlade“, kazao je Đeka.

Čapuni: Nećemo biti sluge u zemlji naših prađedova

Poslanik Force Ilir Čapuni kazao je da je poruka sa skupa jasna.

“Neka svi čuju da nismo bili, niti smo, niti ćemo biti ni nezreli, ni nedorasli, ni naivni, a nećemo biti ni sluge ni izmećari u zemlji naših prađedova, “, poručio je Čapuni.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Grupa „Kamo śutra“ objavila: Prestajemo sa djelovanjem

Kažu da su, zbog „svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora“, došli u situaciju da sa brojem aktivnih članova više nisu mogli da garantuju da mogu organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan

Reuters

Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“, koja je organizovala proteste nakon masovnog ubistva na Cetinju 1. januara, objavila je da prestaje sa djelovanjem.

Kažu da su, zbog „svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora“, došli u situaciju da sa brojem aktivnih članova više nisu mogli da garantuju da mogu organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan.

Ističu da je jedini motiv njihovog djelovanja bila želja da se izbore za sigurniju i bezbjedniju zemlju i pravdu za nedužno stradale žrtve i njihove porodice, te da je jedini cilj njihovog djelovanja bilo suzbijanje nasilja.

Ta grupa je, između ostalog, tražila i smjene potpredsjednika Vlade Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Rekli su da su se trudili da skrenu pažnju na to da dva zločina u kojima su stradale 23 osobe, među kojima i četvoro djece, ne smiju biti zaboravljena, te da „kao društvo moramo preuzeti kolektivnu i individualnu odgovornost kako se ništa slično ne bi ponovilo“.

„Uprkos velikoj podršci, snazi i volji koju je veliki dio društva pokazao u ovoj borbi, veliki dio javnosti, uključujući političke partije i određene medije, mnogo više se bavio nama. Razumljivo je takvo interesovanje u zemlji vječitih prevara, korupcije i podjela, međutim, smatramo da ovakva tema nikada nije smjela biti uprljana niti zasijenjena takvim istragama“, piše u objavi na Iksu.

Kažu da borba njihovog kolektiva nije uspjela, „jer je od samog početka politizovana i sistemski obesmišljavana, što je skrenulo pažnju sa samih zločin, za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća“. Naprotiv, kako su rekli, svaki poziv na preuzimanje odgovornosti usmjeren prema donosiocima odluka u Crnoj Gori se tumači kao lični napad.

„Organizacija protesta, blokada i performansa zahtijeva ljudsko i zahtijeva vrijeme. Naš kolektiv je dva mjeseca svoje živote ostavio po strani, svakodnevno se baveći isključivo ovim pitanjem. Zbog svakodnevnih prijetnji, medijskih napada i umora, došli smo u situaciju da sa brojem aktivnih članova/ica nismo mogli da garantujemo da možemo organizovati okupljanja na način koji bi garantovao da je sve spremno, a svako na skupu bezbjedan“, kazali su.

Kako navode, saopštenje je trebalo da objave prije mjesec, ali da su još uvijek pokušavali da reorganizuju kolektiv i način rada.

„Zbog toga dugujemo izvinjenje svim građanima i građankama, a pogotovo porodicama žrtava. Predugo smo nestali iz javnosti bez ikakvog objašnjenja. Ovo ne znači da je borba za pravedeniju i bezbjedniju Crnu Goru sa nama završena. Na Cetinju građanke i građani organizuju bloakde već dva mjeseca, a u nedjelju je najavljena blokada upozorenja od 15:20 do 18:26. Pozivamo sve da se pridruže Cetinjanima i Cetinjankama tog dana. Stoga vas, dragi građani i građanke, pozivamo na kolektivnu odgovornost suzbijanja nasilja“, piše u objavi.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Potpuna obustava saobraćaja kroz tunel Tifran na 24 sata zbog radova

„Obustava će trajati od sjutra 6. aprila od 7 sati do ponedjeljka 7. aprila do 7 sati“, naveli su iz Uprave policije

Saobraćaj na putu Berane – Ribarevine biće u potpunosti obustavljen na 24 sata zbog izvođenja radova, saopšteno je iz Uprave policije.

“Obustava će trajati od sjutra 6. aprila od 7 sati do ponedjeljka 7. aprila do 7 sati“, naveli su u saopštenju.

Kako su kazali, saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila zbog radova na tunelu Tifran u sklopu rekonstrukcije magistranog puta M-2, dionica Poda-Berane.

„Za vrijeme totalne obustave saobraćaja na predmetnoj dionici magistralnog puta, putnička vozila i autobusi mogu koristiti alternativne putne pravce“, dodali su u saopštenju.

Podsjećaju da je na ovom putnom pravcu do kraja mjesca na snazi privremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila u vremenskom intervalu od 8 do 11 sati i od 14 do 17 sati.

„Radovi na rekonstrukciji puta Lepenac-Ribarevine-Poda-Berane počeli su 31. jula 2023. godine. Vrijednost radova je oko 36 miliona eura bez PDV-a“, zaključuju u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije