DRUŠTVO
ZDANJE KOJE BI SVAKI GRAD POŽELIO DA IMA
Kuća vojvode Gavra Vukovića u Beranama: Priča o prvom diplomati u Crnoj Gori
Dugogodišnji ministar inostranih poslova Knjaževine Crne Gore jedna je od najznačajnijih ličnosti crnogorske istorije…

Spomen-kuća vojvode Gavra Vukovića u Beranama “samuje” i podsjeća na vrijeme kada je prvi crnogorski ministar inostarnih poslova u vladi kralja Nikole provodio posljednje staračke dane i pisao memoare.
Turistička tabla ispred kuće onima koji ne znaju previše o vojvodi Gavru, priča priču o njegovom velikom značaju za istoriju Crne Gore, ali i intimne detalje iz njegovog privatnog života.
Tako Milovan Đilas u svom djelu Besudna zemlja Gavra Vukovića opisuje iz vremana kada je vojvoda pisao memoare, a Đilas pohađao čuvenu beransku Gimnaziju.
”Bio je niskog, srednjeg rasta, već star i oslabio, tih i mio čovjek, kojemu nije bilo, što se kaže, zazorno ni sa djetetom da progovori. Uprkos tom povučenom držanju, bilo je kod njega utoliko više nečeg dostojanstvenog i na dlaku odmjerenog. Držao je do svakog pokreta i svake riječi. Vidjelo se na njemu da je iz glavarskih kuća”, piše Đilas.
Tabla ispred kuće danas podsjeća da je vojvoda Gavro, dugogodišnji ministar inostranih poslova Knjaževine Crne Gore, jedna od najznačajnih ličnosti crnogorske istorije.
”Rođen je 1852. godine u selu Lopate, u Lijevoj Rijeci, u poznatoj vojvodskoj porodici crnogorskog glavara, junaka i senatora Miljana Vukova Vešovića. Školovanje je započeo u manastiru Đurđevi stupovi, a nastavio na Cetinju, i Nici i Beogradu gdje je diplomirao pravo na Velikoj školi i tako postao prvi diplomirani pravnik iz Crne Gore. Po povratku u zemlju zauzima visoke položaje i povjeravaju mu se značajni državni poslovi. Na mjestu ministra inostranih poslova bio je šesnaest godina (1889. do 1905.). Bio je predsjednik Državnog savjeta od 1906. do 1914. godine. Za svoje zasluge 1892. godine dobija zvanje vojvode, koje je imao i njegov otac”, prisjeća turistička tabla.

Bista u dvorištu kuće, Foto: Tufik Softić
Vrijeme u kojem se vojvoda Gavro bavio diplomatijom, smatra se jednim od najkomplikovanijih u crnogorskoj istoriji.
”Posle višedecenijskog vojevanja i borbi za oslobođenje, sve probleme sada je trebalo rješavati diplomatskim putem. Razgraničiti se sa Turskom, održati dobre odnose sa Rusijom, popraviti odnose sa Srbijom i uklanjati sve izvore konfrontacija sa novim susjedom, Austrougraskom. Najteže je bilo u pregovorima sa Osmanskim carstvom kada je posle Berlinskog kongresa trebalo izvršiti razgraničenje teritorija. Upravo Gavro Vuković postavljen je za otpravnika poslova Knjaževine Crne Gore u Carigradu, gdje je boravio sa prekidima od 1879. do 1884. godine”, zapisano je.
SA NEMOGUĆIM TURCIMA DAN I NOĆ
O tom periodu u svojim memoarima vojvoda Gavro piše: “Ni pomoćnika ni dragomana ni kaveza pa ni sluge nijesam imao. A morao sam raditi najteži posao, pregovarati sa nemogućim Turcima dan i noć. Sa očajničkim strpljenjem izdržao sam cijelu godinu dana boreći se i sa materijalnim oskudicama. Sam, takoreći iskrpio sam, sam pitanje političkih granica”.
Navodi se kako se vojvoda Gavro Vuković poslednjih godina života povukao u kuću u Beranama i potpuno posvetio pisanju svojih memoara.
Kroz to obimno štivo, koje u rukopisu broji više od hiljadu strana, želio je da napravi prikaz spoljne politike Crne Gore s kraja 19. i početka 20. vijeka, utemeljen na originalnim dokumentima iz lične arhive.
”Vojvoda Gavro Vuković umro je 29. jula 1928. godine u Beranama, a sahranjen je kod manastira Đurđevi stupovi koji je pred kraj života svakodnevno posjećivao”, piše na turističkoj tabli.
Spomen-kuća vojvode Gavra Vukovića obnovljena je 2001. godine, prema projektu arhitekte Slobodana Slovinića, i sačuvala je umnogome svoju osobenu arhitekturu sa baroknim elementima.
Prema mišljenju stručnjaka, kuća predstavlja i jedini profani spomenik sa odlikama secesije u Gornjem Polimlju. Njen arhitekta ostao je nepoznat.
U prizemlju kuće nalazi se galerijski prostor i nekadašnja radna soba Gavra Vukovića sa bibliotekom. Namještena po uzoru na kuće tog vremena, u radnoj sobi se čuvaju lične stvari vojvode Gavra, među kojima i njegova sablja i brojni rukopisi.
Ispred kuće je postavljena njegova bista, rad vajara Mitana Vučeljića.
U čast najznačajnijeg crnogorskog diplomate, 2003. godine osnovana je Diplomatska akademija “Gavro Vuković”, koja svakog ljeta započinje u njegovoj spomen-kući.
NE ZNA SE KAD JE TAČNO GRAĐENA
Vojvoda Gavro je kuću u strogom centru Berana, kako se vjeruje, napravio u starosti. Ne postoji tačan podatak niti dokument koji govori precizno o tome kada je kuća izgrađena, ali se pretpostavlja da bi to moglo biti između 1890. i 1900.
Koliko se zna, prvi crnogorski diplomata je koristio za te namjene kredit skopske Hipotekarne banke, i po tom osnovu se prije Drugog svjetskog rata u njoj i nalazila filijala te banke.
Kuća je površine je 250 kvadrata. Zidana je od kamena.
Prije nekoliko godina za kuću se zainteresovao i princ Nikola Petrović, kada je posjetio i najavio neke sadržaje u cilju njene bolje kulturno-istorijske, pa i turističke valorizacije.
Spomen-kuća vojvode Gavra Vukovića je, uostalom, simbol kraljevske porodice u Beranama.
Kao relativno mlad grad, Berane u užem jezgru nema previše starih građevinskih zdanja. A ovakvo zdanje, kao što je kuća vojvode Gavra, svaki grad bi poželio da ima.
Autor: Tufik Softić
(„Vijesti)
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
HRONIKA23 сата ranijeGusinje: Pronađeno tijelo 27-godišnje planinarke iz Srbije koja je pala u provaliju na Prokletijama
HRONIKA1 дан ranijeUlcinj: Gradom šetao sa pištoljem za pojasom, policija na kraju morala da ga veže
HRONIKA3 дана ranijeAco Đukanović dobio dozvolu suda da privremeno napusti Crnu Goru
EKONOMIJA2 дана ranijeŠpanski premijer poručio Evropi: Crnu Goru toplo preporučujem za turističku posjetu
DRUŠTVO3 дана ranijeNa Durmitoru spašeni državljani Amerike
EKONOMIJA23 сата ranijeCrna Gora najbolja turistička destinacija u Evropi









