Connect with us

EKONOMIJA

Treća dionica auto-puta Andrijevica – Berane – Boljare biće biće dužine 49 kilometara: Imaće deset tunela i 25 mostova

Predračunska brzina je od 100 do 120 kilometara na čas, a gradiće se četiri trake od po 3,5 metra

Snimak auto-puta (Bemax, YouTube scr)

Nakon što je ozvaničen početak pripremnih radova za drugu dionicu autoputa od Mateševa do Andrijevice, iz kompanije Monteput su saopštili da su dobili saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine i za dionicu od Andrijevice do Boljara čija je vrijednost procijenjena na 880 miliona eura, piše RTCG.

Monteput je saopštio i neke podatke koji mogu biti zanimljivi stanovnicima sjevernih opština kroz koje će autoput proći. Tako je u fazi definisanja trase dionica podijeljena na dva segmenta i to segment od Andrijevice do petlje Crnča i od petlje Crnča do Boljara.

Kompanija Monteput je zahtjev Agenciji podnijela u novembru prošle godine, a u dokumentu stoji da će se dionica autoputa Andrijevica – Berane – Boljare graditi u dužini od 49 kilometara, a sastoji se od dvije sekcije, imaće tri petlje, 10 tunela i 25 mostova.

Predračunska brzina je od 100 do 120 kilometara na čas, a gradiće se četiri trake od po 3,5 metra.

Sekcija od Andrijevice do Berana za koju je izabrana varijanta dva iz idejnog rješenja i sekcija od Berana do Boljara za koju je izabrana varijanta 1 iz idejnog rješenja.

Dužina kompletne trase iznosi oko 49 km. Prvih 14 km radi se po varijanti dva, a nastavak po varijanti jedan. Na trasi je ukupno 10 tunela i 25 mostova.

Treća dionica autoputa počinje uklapanjem na prethodnu dionicu odnosno na denivelisanu raskrsnicu Andrijevica 1, odnosno vezu auto-puta i opštine Andrijevica. Neposredno poslije petlje Andrijevica 1, projektovana je petlja Andrijevica 2 koja predstavlja vezu auto-puta i brze saobraćajnice Andrijevica – Čakor.

Trasa zatim nastavlja dolinom Lima. Nakon dva kilometra, trasa autoputa ulazi u tunel, Trebačku rijeku savladava mostom i opet ulazi u tunel.

Na potezu do petlje Berane, na trasi se pojavljuje jedan kraći tunel, nekoliko mostova i djelovi trase bez većih objekata.

Petlja Berane povezuje grad Berane sa auto-putem. U zoni petlje Berane planirano je odmorište sa benzinskom stanicom. Poslije petlje Berane, trasa premošćuje dolinu rijeke Bistrice i oko km 11 opet ulazi u tunel. Do spuštanja u dolinu Lima, na trasi se smjenjuju tuneli i mostovi sa kratkim dionicama otvorene trase.

S obzirom na tok, rijeka Lim se u ovoj zoni premošćuje dva puta i zatim nastavlja lijevom obalom do Štitara, gdje je planirano odmorište sa benziskom stanicom.

Poslije Štitara, projektovane su dvije varijante trase koje na različite načine savladavaju dolinu Lima. Ispred petlje Crnča, varijante se poklapaju. Petlja Crnča vezuje magistralni put Berane – Bijelo Polje sa auto-putem.

Na kraju trase planirano je spajanje sa auto – putem u Srbiji na Pešterskoj visoravni u Boljarima, odakle bi se auto-put nastavljao ka Požegi, a zatim i dalje prema Beogradu.

Ono što je posebno važno za stanovnike Berana je to da je idejno rješenje trase autoputa u trećoj dionici prošao kroz Berane, odnosno varijanta dva, povoljnije i bolje za ovaj grad od onog prethodnog, takozvanog dolinskog i donosi rasterećenje za mnoge stanovnike ovog grada.

Prema ovom rješenju stanovnici velikih naselja Lužac, Dolac i Beranselo mogu biti mirni, jer će autoput proći brdskom, odnosno padinskom varijantom.

To znači da autoput neće biti građen dolinskom trasom, i neće ugroziti naselja koja su u proteklim decenijama i godinama postala pakartično velika, bolje reći prigradska.

Slikovito objašnjeno, autoput definitivno neće prolaziti dolinskim dijelom kroz Berane. Na teritoriju beranske opštine on će ući negdje u selu Vinicka, i zatim će dolinom Lima ići dalje prema gradu. U dijelu ulaska u prigradsko naselje Lužac, autoput bi trebalo da ide kroz brda, daleko iznad kuća.

Početak pripremnih radova za drugu dionicu autputa od Mateševa do Andrijevice i sada najava iz Monteputa da su dobili ekološku saglasnost i za treću dionicu donijelo je optimizam i povratilo uvjerenje da će izgradnja putne insfrastrukture, odnosno autoputa potpuno promijeniti poziciju sjevernih gradova i da će početi valorizacija sjevera.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Crna Gora pred vratima Evropske unije: Moći će da koristi oko 3,2 milijarde eura iz budžeta EU

„Ovo znači više investicija, snažniju podršku ekonomiji, infrastrukturi, poljoprivredi, socijalnim politikama, lokalnim zajednicama i, prije svega, bolji kvalitet života naših građana“, kazao je Spajić

Foto: Gov.me

Velika vijest i zvanično iz Brisela – Crna Gora je dio narednog sedmogodišnjeg budžeta Evropske unije (2028-2034)“, izjavio je Spajić.

„Naša zemlja je jedina država kandidat obuhvaćena ovim finansijskim okvirom što je potvrda da je EU vidi kao svoju narednu članicu. Prema projekciji Evropske komisije, Crna Gora će moći da koristi oko 3,2 milijarde eura iz budžeta EU, po istoj strukturi koja važi za države članice. Ovo znači više investicija, snažniju podršku ekonomiji, infrastrukturi, poljoprivredi, socijalnim politikama, lokalnim zajednicama i, prije svega, bolji kvalitet života naših građana“, kazao je Spajić u objavi na mreži X.

On je zahvalio Evropskoj komisiji na povjerenju, partnerstvu i podršci ka skorom izvjesnom članstvu Crne Gore u EU.

„Posebno hvala Kipru, predsjedavajućem Savjetu EU u proteklih šest mjeseci, tokom kojih smo nastavili sa zatvaranjem poglavlja, a nakon 17 godina EK započela rad na Ugovoru o pristupanju nove članice EU i predstavila finansijski paket u pogledu članstva Crne Gore“, podvukao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Počeli pripremni radovi na drugoj dionici auto-puta, od Andrijevice do Podgorice za 38 minuta, Spajić: „Ašov je konačno u zemlji“

Dionica autoputa Mateševo–Andrijevica biće duga 23 kilometra, a glavni radovi trebali bi da počnu sredinom naredne godine

Foto: Lazar Ružić (Dan)

„Ašov je konačno u zemlji“, poručio je večeras premijer Milojko Spajić na ceremoniji u Mateševu upriličenoj povodom ozvaničenja pripremnih radova na drugoj dionici auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice.

Na ceremoniji su se okupili predstavnici Vlade i institucija, međunarodnih partnera, izvođača radova i kompanija uključenih u realizaciju projekta.

„Ašov svi pamte“, rekao je Spajić i objasnio da je njegova želja bila da se današnja ceremonija održi još prije dvije godine.

„Želio sam da radovi na ovoj dionici počnu još u prvoj godini mandata, odlučni da bez odlaganja realizujemo ovaj projekat i spremni da ga samostalno finansiramo. Međutim, strpljenje pretvara želje u prilike. Prepoznajući značaj ovog projekta i našu odlučnost, reagovali su EU i Evropska banka za obnovu i razvoj, koji su na ovom projektu pokazali da ne samo da žele razvijeniju Crnu Goru, već su spremni da doprinesu i pomognu“, rekao je on.

„Tako smo došli do 150 miliona granta Evropske komisije i 200 miliona povoljnog kredita EBRD za gradnju druge dionice“, poručio je Spajić.

FOTO: Dragana Šćepanović (Vijesti)

Spajić je kazao da nije od onih koji će se vraćati u prošlost kako bi kritikovali ili likovali nad tuđim propustima.

„Niti je ova prilika ona u kojoj treba gledati unazad. Ali sam onaj koji nipošto neće dozvoliti da se neke greške iz prošlosti ponove. Upravo zato ni najmanji detalj ovoga puta nije prepušten slučaju“, rekao je Spajić.

On je rekao da su njihova očekivanja pretočena u ugovor koji je, bez dileme, presedan za jednu takvu investiciju u Crnoj Gori.Prema riječima Spajića, to je ugovor koji ne ostavlja prostora za improvizacije i maksimalno ekstezivno štiti interese države Crne Gore.

Kako je dodao, novi Zakon o auto-putu eliminiše dosadašnje poreske rupe, čime se briše prostor za privilegije koje su pojedinci, kroz poreske olakšice, mogli ostvarivati na račun građana Crne Gore.

„Da bih bio do kraja potpuno jasan – svaki euro iz kredita i iz evropskog granta završiće u kilometrima, mostovima, tunelima, sigurnijem saobraćaju i konačno razvoju Crne Gore. Greške i propusti se neće tolerisati“, poručio je Spajić.

On je poručio i da se brzo može očekivati još dobrih vijesti kada je riječ o razvoju saobraćajne infrastrukture.

„Pred nama je čitav investicioni ciklus koji će u narednih nekoliko godina potpuno promijeniti infrastrukturu naše države“, dodao je Spajić.On je naveo da do 2028. godine žele da država uveliko živi svoju najveću transformativnu fazu u oblasti infrastrukture.

Spajić je istakao da žele da grade puteve, željeznicu, mostove i koridore koji će omogućiti da Crna Gora dostigne standarde razvijenijih evropskih država, pa i da ih prestigne.

Novi potez prema Andrijevici nije samo nastavak trase, već i jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za sjever zemlje. Ugovor o projektovanju i izgradnji sa kineskim konzorcijumom vrijedan je gotovo sedam stotina miliona eura.

OD PODGORICE DO ANDRIJEVICE ZA MANJE OD 40 MINUTA

Od Podgorice do Andrijevice stizaće se za 38 minuta, kazao je generalni direktor Monteputa Milan Ljiljanić.

Glavni radovi trebali bi da počnu sredinom naredne godine, objašnjava Ljiljanić.

„Ova dionica autoputa ima poseban značaj za razvoj doline Lima i bolje povezivanje sjevera Crne Gore, posebno opština Andrijevice, Berana, Plava, Gusinja i Rožaja.

Njena izgradnja unaprijediće kvalitet života građana, doprinijeti razvoju privrede i učiniti putovanja bržim i bezbjednijim. Po završetku radova, od Podgorice do Andrijevice stizaće se za svega 38 minuta… Svjesni smo značaja, ali i složenosti ove dionice, koju karakterišu brojni objekti i veoma zahtjevni geološki uslovi. Zato ćemo učiniti sve da radove realizujemo odgovorno, stručno i transparentno, u predviđenim rokovima i u skladu sa najvišim standardima kvaliteta i bezbjednosti“, kazao je on.

Predstavnik kineskog konzorcijuma Liu Šiju Kan je kazao da mu je velika čast što je dio ove ceremonije i ovog projekta, te se u ime konzorcijuma zahvalio Vladi na podršci.

„Znamo da je ovaj projekat veoma važan za Crnu Goru i njen transportni sistem i da je bitan za ekonomski razvoj i ekonomske benefite države. Prepoznajemo kompleksnost projekta, proporcije tunela i mostova i geološke izazove. Konzorcijum je spreman za to“, kazao je Liu.

Ambasador Kine u Crnoj Gori Či Siufeng je naglasio da su ovo opipljivi rezultati dobre saradnje Kine i Crne Gore.Šef delegacije EU Johan Satler je istakao da je EU ponudila najbolji i najveći grant.

„EU ne daje samo novac već podupire evropske standarde i usklađivanje po pitanju zaštite životne sredine. Crna Gora poštuje sve to i shvata da je to neophodno za održivi razvoj i kada pristupi kohezionim fondovima ovi projekti će postati stvarnost“, kazao je Satler.

Zadovoljan je što se projekat dešava na spoju sjevera i juga i tu su da podrže ravnomjeran razvoj zemlje.

Ministar pomorstva i koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović je kazao da je ovo veliki dan i ova dionica znači povezaniju i perspektivniju Crnu Goru.

„Auto-put je simbol ravnomjernog razvoja i potvrda da nijedan dio Crne Gore nije zaboravljen. Radimo ozbiljno i domaćinski i sa jasnim ciljem da ono što smo obećali i ispunimo. Ulažemo u projekte koji će decenijama služiti Crnoj Gori“, naglasio je ministar.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je projekat od nacionalnog značaja i da je važno da su se danas okupili kako bi se ozvaničio nastavak radova na auto-putu.

Projekat, kako je kazao, ima značajnu podršku EU i Crna Gora je dobili najveći grant ikada a i povoljan kredit od evropske banke za razvoj.

Ugovor o radovima, vrijedan 694 miliona eura, potpisan je u februaru sa kineskim konzorcijumom PowerChina – STECOL – PCCD, a rok za završetak radova je pet godina.

Dionica Mateševo–Andrijevica biće duga 23 kilometra.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Ukida se naplata ručnog prtljaga u avionima

Prema novim pravilima, svaki putnik imaće pravo da besplatno ponese dvije stvari:

Lični predmet: npr. torbicu, ranac ili torbu za laptop (dimenzija do 40x30x15 cm).

Mali kabinski kofer: težine do 7 kg

Novi propisi o ručnom prtljagu u EU omogućavaju putnicima besplatno nošenje kofera i ličnih stvari, smanjujući dodatne troškove avio-kompanija.

Nakon više od deset godina pregovora, Evropski parlament i Savjet EU postigli su privremeni dogovor sredinom juna 2026. godine kojim se avio-prevoznicima zabranjuje naplaćivanje dodatne naknade za ručni prtljag na letovima unutar Evropske unije ili iz nje.

Ova promjena cilja na praksu niskobudžetskih avio-kompanija poput Rajanera (Ryanair), Izi Džeta (easyJet) i Viz Era (Wizz Air), koji su naplatu prtljaga pretvorili u značajan izvor prihoda. Novi propisi takođe ujednačavaju dosad različita ograničenja veličine i težine između kompanija.

Prema novim pravilima, svaki putnik imaće pravo da besplatno ponese dvike stvari:

Lični predmet: npr. torbicu, ranac ili torbu za laptop (dimenzija do 40x30x15 cm).

Mali kabinski kofer: težine do 7 kg.

Dodatne pogodnosti za putnike

Djeca mlađa od 14 godina moraju besplatno sedeti pored roditelja.Ispravka imena na karti postaje besplatna.

Avio-kompanije više neće moći da otkažu povratni let ukoliko putnik ne iskoristi odlazni let.

Reakcije avio-prevoznikaMajkl O’Liri, šef Rajanera, oštro je kritikovao dogovor, nazivajući ga „birokratskim glupostima“ i upozoravajući da će cijene karata porasti.

Avio-kompanije imaju otprilike 12 mjeseci prelaznog perioda, a puna primjena očekuje se oko 2027. godine. Ova odluka predstavlja veliku pobjedu za putnike koji su se godinama žalili na zbunjujuća pravila i skrivene troškove. Detalji će biti poznati nakon konačnog glasanja.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije