Connect with us

EKONOMIJA

Treća dionica auto-puta Andrijevica – Berane – Boljare biće biće dužine 49 kilometara: Imaće deset tunela i 25 mostova

Predračunska brzina je od 100 do 120 kilometara na čas, a gradiće se četiri trake od po 3,5 metra

Snimak auto-puta (Bemax, YouTube scr)

Nakon što je ozvaničen početak pripremnih radova za drugu dionicu autoputa od Mateševa do Andrijevice, iz kompanije Monteput su saopštili da su dobili saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine i za dionicu od Andrijevice do Boljara čija je vrijednost procijenjena na 880 miliona eura, piše RTCG.

Monteput je saopštio i neke podatke koji mogu biti zanimljivi stanovnicima sjevernih opština kroz koje će autoput proći. Tako je u fazi definisanja trase dionica podijeljena na dva segmenta i to segment od Andrijevice do petlje Crnča i od petlje Crnča do Boljara.

Kompanija Monteput je zahtjev Agenciji podnijela u novembru prošle godine, a u dokumentu stoji da će se dionica autoputa Andrijevica – Berane – Boljare graditi u dužini od 49 kilometara, a sastoji se od dvije sekcije, imaće tri petlje, 10 tunela i 25 mostova.

Predračunska brzina je od 100 do 120 kilometara na čas, a gradiće se četiri trake od po 3,5 metra.

Sekcija od Andrijevice do Berana za koju je izabrana varijanta dva iz idejnog rješenja i sekcija od Berana do Boljara za koju je izabrana varijanta 1 iz idejnog rješenja.

Dužina kompletne trase iznosi oko 49 km. Prvih 14 km radi se po varijanti dva, a nastavak po varijanti jedan. Na trasi je ukupno 10 tunela i 25 mostova.

Treća dionica autoputa počinje uklapanjem na prethodnu dionicu odnosno na denivelisanu raskrsnicu Andrijevica 1, odnosno vezu auto-puta i opštine Andrijevica. Neposredno poslije petlje Andrijevica 1, projektovana je petlja Andrijevica 2 koja predstavlja vezu auto-puta i brze saobraćajnice Andrijevica – Čakor.

Trasa zatim nastavlja dolinom Lima. Nakon dva kilometra, trasa autoputa ulazi u tunel, Trebačku rijeku savladava mostom i opet ulazi u tunel.

Na potezu do petlje Berane, na trasi se pojavljuje jedan kraći tunel, nekoliko mostova i djelovi trase bez većih objekata.

Petlja Berane povezuje grad Berane sa auto-putem. U zoni petlje Berane planirano je odmorište sa benzinskom stanicom. Poslije petlje Berane, trasa premošćuje dolinu rijeke Bistrice i oko km 11 opet ulazi u tunel. Do spuštanja u dolinu Lima, na trasi se smjenjuju tuneli i mostovi sa kratkim dionicama otvorene trase.

S obzirom na tok, rijeka Lim se u ovoj zoni premošćuje dva puta i zatim nastavlja lijevom obalom do Štitara, gdje je planirano odmorište sa benziskom stanicom.

Poslije Štitara, projektovane su dvije varijante trase koje na različite načine savladavaju dolinu Lima. Ispred petlje Crnča, varijante se poklapaju. Petlja Crnča vezuje magistralni put Berane – Bijelo Polje sa auto-putem.

Na kraju trase planirano je spajanje sa auto – putem u Srbiji na Pešterskoj visoravni u Boljarima, odakle bi se auto-put nastavljao ka Požegi, a zatim i dalje prema Beogradu.

Ono što je posebno važno za stanovnike Berana je to da je idejno rješenje trase autoputa u trećoj dionici prošao kroz Berane, odnosno varijanta dva, povoljnije i bolje za ovaj grad od onog prethodnog, takozvanog dolinskog i donosi rasterećenje za mnoge stanovnike ovog grada.

Prema ovom rješenju stanovnici velikih naselja Lužac, Dolac i Beranselo mogu biti mirni, jer će autoput proći brdskom, odnosno padinskom varijantom.

To znači da autoput neće biti građen dolinskom trasom, i neće ugroziti naselja koja su u proteklim decenijama i godinama postala pakartično velika, bolje reći prigradska.

Slikovito objašnjeno, autoput definitivno neće prolaziti dolinskim dijelom kroz Berane. Na teritoriju beranske opštine on će ući negdje u selu Vinicka, i zatim će dolinom Lima ići dalje prema gradu. U dijelu ulaska u prigradsko naselje Lužac, autoput bi trebalo da ide kroz brda, daleko iznad kuća.

Početak pripremnih radova za drugu dionicu autputa od Mateševa do Andrijevice i sada najava iz Monteputa da su dobili ekološku saglasnost i za treću dionicu donijelo je optimizam i povratilo uvjerenje da će izgradnja putne insfrastrukture, odnosno autoputa potpuno promijeniti poziciju sjevernih gradova i da će početi valorizacija sjevera.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Skijališta iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije međusobno će priznavati ski-karte: Pokrenuta regionalna inicijativa

Cilj je, kako je navedeno, povezanija regionalna ski-ponuda i razvoj zimskog turizma kao zajedničkog regionalnog proizvoda

Kopaonik

Vodeća skijališta iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije pokreću regionalnu inicijativu SKI REGION, prema kojoj će skijaši, pod dogovorenim uslovima, ski-kartu kupljenu na jednom skijalištu moći koristiti i na drugim skijalištima uključenim u saradnju.

Inicijativa će biti predstavljena u četvrtak, 19. novembra, u 13:00 sati u hotelu „Vučko“ na Jahorini, navodi se u pozivu upućenom medijima. Tada će skijaši imati priliku saznati sve detalje ove inicijative koja im donosi nove mogućnosti za pristupačno skijanje u regionu.

Cilj je, kako je navedeno, povezanija regionalna ski-ponuda i razvoj zimskog turizma kao zajedničkog regionalnog proizvoda. Inicijativa okuplja skijališta iz oba bh. entiteta, kao i iz Srbije, Crne Gore i Slovenije.

Na konferenciji za medije će biti predstavljen dogovoreni model saradnje i naredni koraci u njegovoj realizaciji. Događaju će prisustvovati direktori i predstavnici partnerskih skijališta.

Govornici će biti ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske Ned Puhovac, predstavnici Olimpijskog centra „Jahorina“, predstavnici regionalnih skijališta koja su potpisala ugovor te ambasadori država potpisnica ugovora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

U Andrijevicu stiže 600 radnika: Izgradnja auto-puta šansa da se grad probudi

Portal RTCG saznaje i da je riječ o lokaciji i objektima nekadašnje fabrike Soko Štark, na samom ulazu u grad iz pravca Berana

Jedan od kampova za smještaj radnika angažovanih na izgradnji druge dionice auto-puta Mateševo–Andrijevica trebalo bi da bude u Andrijevici, gdje bi bilo smješteno oko 600 radnika, što za ovaj siromašni grad na sjeveru predstavlja veoma važnu činjenicu zbog benefita koje će od toga imati.

To je Portalu RTCG kazao dobro obaviješten sagovornik iz lokalne uprave dodajući da je to skoro potpuno izvjesno i da se na tome uveliko radi.

„600 radnika biće smješteno u kampu u Andrijevici. To je duplo više nego što gradić ima stalno naseljenih stanovnika. Samo neka popiju po kafu kada su slobodni i Andrijevica će imati koristi od toga, grad će oživjeti“, kazao je taj gradski zvaničnik.

Portal RTCG saznaje i da je riječ o lokaciji i objektima nekadašnje fabrike Soko Štark, na samom ulazu u grad iz pravca Berana.
Iako formalni ugovor sa privatnim vlasnikom još nije potpisan, informacije iz lokalne uprave ukazuju na to da bi Andrijevica mogla dobiti jedan od značajnijih smještajnih kapaciteta za radnike koji će graditi novu dionicu auto-puta.

Dio pogona nekadašnjeg Soko Štarka, koji je 2021 godine kupila firma Desetka iz Berana (Foto: Tufik Softić)

Pitanje smještaja radnika posebno je značajno jer se ne radi samo o jednom lokalnom projektu, već o organizaciji velikog gradilišta na dionici dugoj oko 23 kilometra, koja obuhvata zahtjevne planinske terene, tunel Trešnjevik, mostove i druge infrastrukturne objekte.
U javno dostupnoj projektnoj dokumentaciji za sada nije utvrđen konačan broj kampova, niti njihovi ukupni kapaciteti. Njihovo formiranje zavisi od organizacije izvođača, broja i vrste angažovanih radnika i dinamike otvaranja gradilišta.

Međutim, u zvaničnom Izvještaju o procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo za ovu dionicu posebno se pominje i mogućnost korišćenja zemljišta nekadašnjeg radničkog kampa u Mateševu, koji je služio za smještaj radnika tokom izgradnje prve dionice auto-puta Smokovac–Mateševo.

Taj kamp je tada imao kapacitet za približno 3.000 radnika, a nakon završetka prve dionice demontiran je i njegova infrastruktura uklonjena. Ipak, zemljište je ostalo slobodno i u zvaničnoj dokumentaciji preporučeno je da se razmotri njegovo ponovno korišćenje ukoliko bude potrebe za uspostavljanjem novog kampa.

Za malu sredinu poput Andrijevice dolazak 600 radnika ne bi predstavljao samo povećanje broja ljudi koji će privremeno boraviti u gradu. To bi moglo značiti i značajnu dodatnu potražnju za robom i uslugama, od ugostiteljstva i trgovine do prevoza, snabdijevanja i različitih zanatskih poslova.
Ukoliko bi makar dio svakodnevnih potreba radnika bio zadovoljen u lokalnim objektima, korist bi mogli osjetiti vlasnici prodavnica, kafića, restorana, pekara, poljoprivredni proizvođači i drugi mali privrednici.
Posebna mogućnost otvara se za lokalne dobavljače hrane i drugih proizvoda, kao i za preduzetnike koji bi mogli pružati usluge održavanja, transporta i snabdijevanja gradilišta.

Za Andrijevicu, koja se godinama suočava sa odlaskom stanovništva, smanjenjem privrednih aktivnosti i pražnjenjem gradskog jezgra, takva koncentracija ljudi mogla bi predstavljati značajan privremeni ekonomski podsticaj.

Značaj kampova neće biti ograničen samo na Andrijevicu. Na području Kolašina i duž trase prema Andrijevici biće organizovana gradilišta i prateća infrastruktura, a eventualni dodatni smještajni kapaciteti mogli bi promijeniti ekonomsku sliku i drugih lokalnih sredina.

Druga dionica auto-puta ugovorena je sa konzorcijumom PowerChina–STECOL–PCCD, u vrijednosti od oko 694 miliona eura. Osim velikih građevinskih kompanija, realizacija projekta otvara prostor za angažovanje domaćih podizvođača i dobavljača.
Do sada su saglasnost za podizvođačke poslove dobili beogradska kompanija VS Infra Design, za terenska istraživanja i projektantske poslove, i kolašinski Keker, za izgradnju pristupnih puteva.
Ipak, još nema javno objavljenog preciznog broja domaćih radnika koji će biti angažovani, niti kompletnog spiska domaćih kompanija koje će učestvovati u realizaciji projekta.

Upravo bi kampovi mogli biti jedan od prvih vidljivih pokazatelja koliko će lokalne sredine imati koristi od ovog velikog infrastrukturnog poduhvata.

Informacija da bi 600 radnika moglo biti smješteno u Andrijevici otvara šire pitanje: hoće li izgradnja autoputa donijeti samo novu saobraćajnicu ili će postati prilika za oživljavanje privrede i lokalnih zajednica kroz koje prolazi?

Zato je važno da se već u ovoj fazi zna gdje će kampovi biti locirani, koliko će radnika primiti, ko će ih snabdijevati i na koji način će lokalne kompanije i stanovništvo biti uključeni.
Autoput će se graditi pet godina. To je dovoljno dug period da se, uz dobru organizaciju i saradnju sa lokalnim zajednicama, dio novca koji će se trošiti tokom izgradnje zadrži upravo na sjeveru Crne Gore.

Za Andrijevicu, koja bi mogla ugostiti oko 600 radnika, to bi mogla biti prilika da se grad makar privremeno probudi iz dugogodišnje privredne i demografske stagnacije, dok se nakon završetka autoputa očekuje njegova potpuno nova pozicija i preporod.

Piše: Tufik Softić

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Berane želi da zadrži aerodrom u Prostornom planu: Predviđeno proširenje piste

„Istaknuto je da bi aerodrom, u predviđenom proširenom kapacitetu, mogao služiti potrebama Berana i čitavog sjevernog regiona. Razvoj je planiran u dvije faze, a druga podrazumijeva otkup okolnog zemljišta i proširenje kapaciteta za prihvat putničkih i teretnih aviona. Poseban dio razgovora odnosio se na pitanje legalizacije objekata u zoni aerodroma“, saopšteno je tokom sastanka ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenа Radunovića i predsjednika Opštine Berane Đole Lutovac sa saradnicima

Aerodrom u Beranama

Aerodrom Berane trebalo bi da ostane dio Prostornog plana opštine, a njegov razvoj predviđen je u dvije faze, uz mogućnost produženja piste i proširenja kapaciteta, saopšteno je tokom sastanka ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenа Radunovića i rukovodstva grada.


Radunović i predsjednik Opštine Berane, Đole Lutovac, su razgovarali o aktuelnim pitanjima iz oblasti prostornog planiranja i legalizacije, sa posebnim osvrtom na izradu Prostornog plana Opštine Berane i mogućnosti buduće valorizacije aerodroma Berane.

Foto: Ministarstvo urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine

Lutovac je upoznao Radunovića sa dinamikom izrade Prostornog plana, ističući da je planska dokumentacija u fazi izrade, te da se završetak ovog procesa očekuje do kraja godine.

Iz Ministarstva je saopšteno da je jedna od centralnih tema razgovora bila budućnost aerodroma Berane, koju je Radunović otvorio pitanjem da li aerodrom treba zadržati u planskom dokumentu, imajući u vidu da će upravo od takvog opredjeljenja zavisiti dalji pravac njegovog razvoja i valorizacije.

Predstavnici lokalne uprave smatraju da aerodrom treba zadržati u Prostornom planu, uprkos činjenici da njegovi postojeći kapaciteti trenutno nijesu valorizovani na odgovarajući način.

Kako je istaknuto, važno je sačuvati ovu razvojnu mogućnost za buduće generacije.

“U tom cilju, Opština Berane angažovala je projektantsku kuću, specijalizovanu za planiranje aerodroma, koja je pripremila tehnička rješenja za razvoj aerodroma u dvije faze. Prva bi podrazumijevala valorizaciju u okviru postojećih kapaciteta, dok druga predviđa produženje piste, kao i otkup okolnog zemljišta za prateće aerodromske sadržaje”, dodaje se u saopštenju.

Foto: Ministarstvo urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine

Predstavnici Opštine ocijenili su da ovakav pristup predstavlja realan i ostvariv pravac razvoja, koji lokalna uprava može podržati i realizovati.
“Istaknuto je i da bi aerodrom, u predviđenom proširenom kapacitetu, mogao služiti potrebama Berana i čitavog sjevernog regiona, uz mogućnost prihvata putničkih i teretnih aviona”, navodi se u saopštenju.
Poseban dio razgovora odnosio se na pitanje legalizacije objekata u zoni aerodroma.

Radunović je ukazao na potrebu da se prilikom razmatranja budućeg razvoja aerodroma sagledaju i ograničenja koja proizilaze iz značajnog dijela postojećih objekata koji bi ometali bezbjedno funkcionisanje aerodroma.

U tom kontekstu, ukazano je da bi realizacija predloženog rješenja mogla zahtijevati uklanjanje više stotina objekata.

Predstavnici Opštine informisali su Radunovića da su nadležnom Ministarstvu već podnijeli inicijativu za snižavanje kategorije aerodroma, čije usvajanje bi, prema njihovim procjenama, omogućilo da se broj takvih objekata svede na najviše 150.

“Zajednički je ocijenjeno da je za dalje razmatranje i rješavanje ovog pitanja neophodna koordinisana aktivnost lokalne i državne Uprave”, navodi se u saopštenju.

Lutovac je najavio da će naredni korak biti detaljna razrada predloženih tehničkih rješenja, kako bi se stvorila osnova za donošenje odluka o budućem planskom i razvojnom opredjeljenju u vezi sa aerodromom Berane.

Izvor: Agencija Mina

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije