Potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Aleksa Bečić saopštio je da današnje hapšenje policajca zbog sumnje na krijumčarenje ljudi jasno pokazuje dvije stvari.

„Prvo, da proces temeljnog čišćenja bezbjednosnog sektora traje i da nema zaštićenih, bez obzira na čin, funkciju ili staž. I drugo, da imamo sistem koji više ne zatvara oči pred onima za koje se sumnja da su izdali uniformu, već ih odlučno privodi pravdi“, istakao je Bečić u saopštenju.

Policijski službenik Sektora granične policije Radenko Savić (55) iz Nikšića jedan od tri osobe koje su uhapšene zbog sumnje da su krijumčarili migrante.

„Posebno želim da pohvalim službenike Uprave policije i nadležne organe što su pokazali da nema privilegovanih pred zakonom. Nije lako hapsiti svoje kolege, ali to je jedini put da policija bude vjerodostojna. Čista policija je uslov bez kojeg nema ni čiste države. Suočavamo se sa raznim opstrukcijama, političkim i medijskim, ali poručujem: Nećemo stati. Nećemo stati dok svaka uniforma ne bude očišćena od kriminala“, naveo je Bečić.

On je poručio da očekuje od ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije da, bez odlaganja, nastave proces suspenzija svih policijskih službenika za koje postoje osnovi sumnje u povezanost sa kriminalom.

„Ne zbog statistike. Ne zbog pritiska. Nego zbog poštenih policajaca i građana Crne Gore. Crna Gora je donijela odluku, više nikada neće biti zemlja u kojoj značku nose oni koji su izdali zakon koji su se zakleli da će štititi“, rekao je Bečić.

Saobraćaj na putu Berane – Kolašin kroz tunel Klisura (Jelovica), u ponedjeljak će biti obustavljen od osam do 15 sati, saopšteno je iz preduzeća Vodovod i kanalizacija Kolašin.

Obustava saobraćaja je, kako su objasnili iz ovog preduzeća , neophodna zbog izvođenja radova na sanaciji kvara na glavnom transportnom cjevovodu gradskog vodovoda u naselju Biočinovići.

„S obzirom na to da se cjevovod nalazi u kolovozu puta Kolašin – Jezerine – Berane, radi nesmetanog izvođenja radova, u tom vremenskom intervalu, saobraćaj će biti u potpunosti obustavljen.

Za vrijeme trajanja izvođenja radova, bez vode će biti potrošači u naseljima Plana, Bakovići, Drijenak, Rogobore, Babljak, dio naselja Breza, Radigojno, Prljavi Brijeg, naselje preko Svinjače, naselje Lug – Pažanj. Takođe, i potrošači u gradu koji se snabdijevaju vodom direktno sa, takozvanog, novog vodovoda“, kazao je Miloš Peković, izvršni direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija.

On je zamolio za strpljenje i razumijevanje i izvinio se „zbog neprijatnosti prouzrokovanih prekidom vodosnabdijevanja“.

Objašnjava da će „u slučaju lošeg vremena ili drugih nepredviđenih okolnosti, radovi biti odgođeni za prvi naredni dan“.

Preduzeće “Budim promet” iz Berana, jedno od prvih u oblasti drvoprerade sa tradicijom dugom preko tideset godina, uvezlo je veliku količinu drvne građe iz Bosne i Hercegovine po velikim cijenama, jer ne mogu doći do sirovine u Crnoj Gori.

Vlasnik ovog preduzeća Manojlo Čantrić kazao je Portalu RTCG da je ovo prvi put da su trupci uvezeni u Crnu Goru iz druge države.

“Evo do čega nas je dovela politika koju sprovodi resorno ministarstvo i ministar sa Upravom za šume. Ovo je sve posljedica prošlogodišnjeg netransparentnog tendera kojim je nastavljena politika koncesionog gazdovanja od čega su koristi imala tri do četiri čovjeka, koji su bili tajkuni u proteklih dvije i po decenije”, kazao je Čantrić.

On je kazao da je sirovinu uvezao po visokim cijenama koje su se kretale od sto do sto pedeset eura po kubiku sa carinom, u zavisnosti od klase, kao i da je kupljena u Bugojnu.

“Ovo je nečuveno, ali ja sam to bio prinuđen da uradim jer mi već dva mjeseca stoji proizvodnja. Uradio sam to zbog trideset radnika da ne ostanu bez posla. Sa druge strane, pogledajte pilane tih tajkuna, oko njih su brda sirovine. Šta to govori i šta možemo da zaključimo”, zapitao je Čantrić.

Njegova fabrika je veliki pogon na tri hektara, sa tri hiljade kvadrata pod krovom, i bavi se preradom drveta, kao i proizvodnjom peleta, i u nju je investirano oko milion eura.

“Vrlo brzo počeće protesti kao prošle godine u svim sjevernim gradovima. Veliki broj malih drvoprerađivača je odavno zaustavio proizvodnju zbog štetne politike u oblasti šumarstva”, rekao je vlasnik beranskog “Budim prometa”.

Portal RTCG je prošle godine pisao o tome da je samo iz Rožaja protestovalo oko dvadeset malih preduzeća, a da se kasnije nezadovoljstvo proširilo toliko da je na destine preduzeća iz svih gradova na sjeveru uputilo otvoreno pismo javnosti ukazujući na bojazan da se, ako javni poziv bude sproveden, nastavlja koncesioni model gazdovanja.

Oni su tvrdili da je prošlogodišnji tender pisan za dva do tri preduzeća koja su u proteklih dvadeset pet godina bila privilegovana i predstavljala tajkunske firme.

“Mi otvoreno sumnjamo u korupciju i imamo pravo da to kažemo. Dva do tri preduzeća uzela su sve šume od Bijelog Polja do Pljevalja i od Berana do Rožaja” – kažu mali drvoprerađivači.

Činjenica je da reforme u oblasti šumarstva idu sporo. Pet godina je prošlo od promjene vlasti, Zakon o šumama je donešen, ali se još ne sporovodi. Predsjednik države Jakov Milatović je prošle godine ukazao na važnost dobre implementacije i dobrog upravljanja kako bi se umanjili rizici potencijalne zloupotrebe novog preduzeća u političke stvrhe i u cilju partijskog zapošljavanja.

Naglašeno je da je potrebno da tim preduzećem upravljaju stručna lica kako bi ono radilo na racionalnom korišćenju i očuvanju značajnog šumskog bogatstva naše države, čime bi prelazak sa dosadašnjeg koncesionog modela na novi model državnog preduzeća dao željene rezultate.

U Upravi za gazdovanje šumama i lovištima donošenje novog zakona dočekali su sa podignutim tenzijama među svojim zaposlenima.

Najprije su apelovali na poslanike da ga ne usvoje, a zatim na predsjednika da ga ne potpiše. I nije im prošlo. Tender poništili nisu, tako da će i ova godina, ako to mali drvoprerarađivači ne spriječe, biti u znaku gazdovanja šumama nekoliko preduzeća koja su to činila i proteklih dvije i po decenije.

“Mi da uvozimo drvo i plaćamo sto pedeset eura za kubik, a nekom da se daje u našim šumama za petnaest, dvadeset eura, to tako više neće moći”, kazao je Čantrić.

Piše: Tufik Softić (RTCG)