Potrebni su nam mlijeko, tečni sapun ili deterdžent, boje za hranu i štapić za uši. Prvo ćemo staviti mlijeko, a onda boje za hranu. Nema veze ako stavim previše, duže će trajati reakcija…

Tako objašnjava pripremu za eksperiment osmogodišnji zaljubljenik u nauku Bogdan Radusinović.

Porijeklom iz Berana, učenik drugog razreda OŠ “Vuk Karadžić” ne krije svoju ljubav prema hemiji i izvođenju eksperimenata.

Bogdanov, njegov otac Marko i mentorka Ivana Kljajić bili su krajem prošle sedmice gosti redakcije “Vijesti”.

VIDEO:

https://www.facebook.com/share/v/1Ad4KwyVnY/?mibextid=7J6EjN

Iako se isprva stidljivo rukovao, Bogdanova stidljivost i trema nestale su onog trenutka kad je obukao svoj bijeli laboratorijski mantil, izvadio epruvetice, boje i sav materijal neophodan da pokaže svoje znanje i ljubav prema nauci.

“Omiljeni eksperiment mi je ‘Boje koje bježe’”, objašnjava rekao je on.

Uz smijeh objašnjava da to znači da “boje bježe u mlijeko kad stavim deterdžent”.

“…Nema veze ako stavim previše, da vas opet podsjetim. Boje za hranu plutaju po površini i lakše su od mlijeka. Sada ću da stavim štapić za uši u smješu. Pogledajte kako bježi tečnost”, kaže mali Bogdan.

Bogdan u redakciji „Vijesti“, foto: Vijesti

Istakao je da veza mlijeka i boje za hranu izaziva hemijsku reakciju, pa “zato boje bježe”.

“Pogledajte, kad opet stavim boje za hranu, ne bježe više. Zašto? Prestala je reakcija i sve veze su se raskinule”, rekao je Radusinović.

Ne krije oduševljenje prirodnim naukama, a naročito matematikom. Kako je kazao, mnogo voli da rješava zadatke, pomaže školskim drugarima i svira gitaru.

“Omiljena pjesma mi je ‘Pod onom gorom zelenom’ Dragoljuba Kovačevića. Imam puno prijatelja i drugara koji su ponosni na mene. Često mi kažu da sam super. Traže mi da ih naučim nekim eksperimentima. Pokažem im i oni shvate šta se dešava. To se desi kad im objasnim”, rekao je Radusinović.

“Bogdanovom laboratorijom” do funkcionalnih znanja

Da je Bogdan naklonjen nauci, potvrdila je i njegova mentorka Ivana Kljajić. Naglašava da je on “jako kreativno dijete, koje za svaki segment života nađe poneko pitanje”.

“Počela sam da radim sa njim kada je imao sedam godina i fascinirao me mnoštvom pitanja u vezi sa nekom pojavom, a svako moje objašnjenje je iziskivalo još više priče, jer smo se nadovezivali na skoro svaku pojašnjenu riječ, pojam ili pojavu. I većinom bi znao gdje je to primjenjivo u svakodnevnom životu, pa priči nikad kraja”, rekla je ona.

Kljajić je izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) “Kiri”. Ta NVO osnovana je krajem 2022. godine, a neki od ciljeva su, tvrdi Kljajić, rad sa djecom i mladim talentima iz oblasti nauke.

“Festivali i promocija nauke, pružanje pomoći u obrazovanju djeci sa posebnim obrazovnim potrebama na kreativan, pristupačan i interesantan način, rad na suzbijanju svih oblika zaraznih bolesti i oblika zavisnosti, očuvanje prirodnih resursa kao što su drvo, voda i minerali…”, istakla je Kljajić.

Prema njenim riječima, trenutno je najaktuelniji projekat “Bogdanova laboratorija”.

“Odnosno rad sa osmogodišnjim Bogdanom koji voli nauku, pa smo tako došli na ideju da ima sopstvenu laboratoriju. Na kreativan način ga upućujem u svijet nauke, kako bi eksperimentnom došao do funkcionalnih znanja koja su primjenljiva u svakodnevnom životu”, rekla je ona.

Pojasnila je da je izazov snimiti video materijal i upakovati ga “u minut ili dva”.

“A on je spontan, divan i jako odgovoran. Čak je dolazio u srednju školu, u kojoj predajem, na časove sekcije iz hemije i fascinirao znanjem prisutne učenike. Na Dan otvorenih vrata bio je zajedno sa srednjoškolcima i jedan od demonstratora ogleda. Bogdan je zaista divan dječak, drag i zanimljiv, sa kojim je uživanje raditi”, rekla je Kljajić.

Đacima omogućiti bolje uslove za rad i laboratorijske vježbe

Smatra da su đaci zainteresovani za nauku, ali da im je neophodno obezbijediti dobre radne uslove. Napominje da je školski sadržaj obiman, te da je neophodno raditi na njegovom prilagođavanju potrebama i zahtjevima učenika.

“S obzirom na to da sam profesor hemije u srednjoj školi, smatram da su naša djeca zainteresovana za nauku. Međutim, treba im omogućiti bolje uslove za rad i laboratorijske vježbe, a smanjiti nastavni sadržaj”, kazala je.

Kljajić naglašava da crnogorski obrazovni sistem ima “previše teorije, a malo prakse”.

“Nijesu ni svi učenici u prilici da pohađaju dodatnu nastavu ili sekcije iz prirodnih nauka zbog velikog fonda nedeljnih časova i onda dolazimo u problem da čak i ako je neko dijete zainteresovano za nauku, ne može da postigne sve”, kazala je ona.

Prema njenim riječima, da bi djeca od samog početka zavoljela nauku, potreban je rad još od predškolskog uzrasta.

“Djecu treba još u predškolskom uzrastu upućivati u svijet prirodnih nauka kroz oglede koji su njima interesantni, primjereni njihovom uzrastu da bi shvatili suštinu onoga što su vidjeli. U srednjoj školi treba raditi na njihovom daljem usavršavanju, kreativnosti i primjenjivosti naučenog”, zaključila je Kljajić.

Izvor: Vijesti