Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je kako djelovanje predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika podriva institucije države Bosne i Hercegovine (BiH) i ugrožava njenu bezbjednost i stabilnost.

„Naša vlada poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizujućem ponašanju“, napisao je Rubio na društvenoj mreži Iks.

Američki državni sekretar reagovao je na posljednje istupe Dodika, koji je 5. marta potpisao ukaze o proglašenju neustavnih zakona, usvojene u Narodnoj skupštini RS, kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, Agencije za istrage i zaštitu – SIPA BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 7. marta privremenu mjeru i zaustavio primjenu ovih zakona.Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, te potvrđenih u državnom Domu naroda. Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se mora izjasniti Parlament BiH.

Skupština entiteta Republika Srpska je 27. februara usvojila zakone nakon što je predsjednik RS-a nepravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.

Tužilaštvo BiH je saopštilo da od decembra 2024. godine sprovodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo „napad na ustavni poredak“.

Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na „protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije“.

Dodik je prethodno je osuđen i proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio, a kojima se pokušalo spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS.

Ustavni sud BIH donio je privremenu mjeru i o neprimjenjivanju Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zahtjev je podnio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom, kojeg je usvojila Skupština RS, se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u RS.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić odbio je da na dnevni red sjednice Vlade uvrsti predlog imenovanja Mladena Mikijelja za direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u novom mandatu, ističući da je ključno poštovati sve procedure pri postavljanju kadrova na državne funkcije.

Ova odluka izazvala je reakcije, a prema medijskim natpisima posebno nezadovoljstvo izrazio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koji je podržavao Mikijeljevo imenovanje za direktora Morskog dobra.

Spajić je na društvenim mrežama jasno stavio do znanja da ne pristaje na imenovanja bez prethodnog ispunjenja svih formalnih uslova.

„Uopšte nije riječ o konkretnim ljudima za ovu ili onu poziciju, niti o infantilnoj potrebi da se nekome kaže ‘ne’ kako bi neko izgledao veći u ogledalu. Riječ je o principima – zašto se neko postavlja na određenu funkciju i da li su ispunjene sve potrebne procedure. Kad ministar spremi obrazloženje koje prošli put nije bilo dostavljeno, razmotrićemo prijedlog i izjasniti se na sjednici Vlade“, poručio je premijer.

Ova situacija ukazuje na odlučnost Spajića da se u procesima imenovanja ne popušta pod političkim pritiscima, već da se striktno poštuju pravila i zakonske procedure. Ostaje da se vidi kako će se dalje odvijati proces i da li će Mikijelj dobiti podršku Vlade nakon dostavljanja potrebnog obrazloženja.

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović najavio je da će tužiti Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK), jer kako tvrdi, odgovorni ljudi u njoj, zloupotrebljavaju svoje dužnosti da bi udovoljili potrebi za senzacijom djelova aktuelne vlasti i dijela medijsko-nevladinog kriminalno-reketaškog klana.

Đukanović je reagovao nakon što su „Vijesti“ objavile da je za dva dana boravka u Dubaiju 2007. godine njegove sa VIP revolvig kartice potrošeno je oko 20.000 eura.

Bivši predsjednik tvrdi da „medijsko-nevladini hajkači već par decenija nemaju drugog posla do da vrše pritisak na pravosudne organe da im ispune opsesivni san i uhapse Mila Đukanovića“.

„Nije njima lako živjeti s takvom mukom. I toj kazni ne treba mnogo dodavati. Jer, mogao bi se potresti neko od njihovih inostranih mentora da će eventualna tužba protiv njih ugroziti crnogorsku demokratiju. Zato je moj fokus na državne strukture. U ovom slučaju na Agenciju za sprečavanje korupcije“, naveo je.

Kako je kazao, odgovorni ljudi u njoj, zloupotrebljavaju dužnosti da bi udovoljili potrebi za senzacijom djelova aktuelne vlasti i dijela medijsko-nevladinog kriminalno-reketaškog klana.

„Takođe, da bi se obračunavali sa prethodnom upravom ASK-a. Zbog toga će morati na sud, po tužbi koju ću odmah podnijeti. Očito bilo im je naporno da se u arhivi ASK-a podsjete informacija koje sam im lično dao, kroz redovne godišnje prijave koje sam podnosio ASK-u“, dodao je Đukanović.

Istakao je da je samo u periodu od 1. januara 2008. do 31. decembra 2010. prijavio prihod od 377.632 eura po osnovu rentiranja poslovnog prostora.

„Takođe, nadležnim organima i javnosti Crne Gore prijavio sam profit kompanije čiji sam bio 100% vlasnik i uredno izmirio porez na dobit. A nova uprava ASK pokušava problematizovati pitanje otkud mi, kako oni kažu, oko 230 hiljada eura za potrošnju putem bankarske kartice u periodu od 9 godina, od 2007. do 2015. godine. Sugerišući time mojim medijskim neprijateljima populistički intrigantnu temu: za šta sam trošio svoj novac“, naglasio je.

Odgovor je, kazao je, vrlo jednostavan.

„Svoj novac sam trošio za ono za šta sam ja htio. Bez potrebe da se konsultujem sa ovim stilistima oko mode i toga gdje ću prespavati na svojim putovanjima. A šta je trebalo? Da privatno putujem i odjevam se o trošku države? Da kao i moji kritičari svoj životni standard zasnivam na donacijama zapadnih institucija koje su vjerovale da time podstiču demokratizaciju Crne Gore ? Ili možda na donacijama Telekoma Srbije i ruskih oligarha“, upitao je.

Napomenuo je da je nedavno objavljeno i mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama kojim se eksplicitno osporava pravo ASK-a da raspolaže podacima o bankarskim računima građana.

„Kako je, očito, ovaj uradak ASK preduzet u svrhu senzacionalističke medijske obrade, u cilju još jednog neuspješnog pokušaja moje diskreditacije, on je tretiran opisom krivičnih djela u Krivičnom zakoniku Crne Gore. Zato, neka se čelnici ASK pripreme za proces“, poručio je Đukanović.