Connect with us

DRUŠTVO

Dušku Šariću država da plati skoro 15 miliona eura?

Presuda još nije pravosnažna

Zbog neosnovanog hapšenja, Dušku Šariću su pravosnažnom presudom dosuđene 82.000 eura, a zbog naknade materijalne štete 14,7 miliona, ali ta odluka nije ovjerena, potvrđeno je „Danu“ iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Optužnice nepotkrijepljene dokazima, ili, pak, sudije koje nisu imale dovoljno hrabrosti da presude shodno zakonu i vodeći se dokaznim materijalom došli su na naplatu, pa će se iz državnog trezora desetine, pa i stotine miliona eura odliti na račune onih koje su tužioci označavali kao kriminalce. Pljevljak Duško Šarić je jedan od primjera u prilog ovoj tezi jer bi, samo na osnovu presuda pljevaljakog Osnovnog suda, na ime naknade materijalne i nematerijalne štete trebalo da mu bude isplaćeno skoro 16 miliona eura, piše „Dan“.

Tužilaštvo je svojevremeno kao dokaz uspješne borbe protiv kriminala ponosno isticalo hapšenje Duška Šarića, mlađeg brata Darka Šarića, za kojim se godinama tragalo. Ipak, taj Pljevljak je nakon višegodišnjih sudskih postupaka oslobođen krivice za pranje para. U pritvoru je proveo tri i po godine. Pošto je stavljen pečat pravosnažnosti na presudu kojom je utvrđeno da nema dokaza da je počinio djelo za koje se teretio, mlađi Šarić je presavio tabak i tužio državu. Presudom Osnovnog suda u Pljevljima za tri i po godine neosnovanog pritvora, na ime nematerijalne štete, dosuđene su mu 103.000 eura. Vrhovni sud je preinačio tu presudu i Šariću je nakon toga dosuđeno 20.000 eura manje. Međutim, znatno veći iznos dosuđen mu je po osnovu naknade materijalne štete zbog imovine koja mu je bila zaplijenjena tokom višegodišnje istrage i postupaka. Izgubljena korist, šteta na imovini… U provostepenom postupku pred Osnovnim sudom u Pljevljima, kako nam je saopšteno iz te institucije, procijenjeni su na 14,7 miliona eura. Presuda još nije pravosnažna, pa je pitanje da li će taj iznos zaista i ostati.

„Osnovni sud u Pljevljima donio je jednu pravosnažnu presudu (koja je preinačena presudom Vrhovnog suda Crne Gore), po tužbi tužioca D.Š. protiv tužene CG, radi naknade nematerijalne štete zbog povrede prava na čast i ugled usljed neosnovanog lišenja slobode, kojom je tužiocu dosuđen iznos od 82.000 eura. Osnovni sud u Pljevljima donio je jednu presudu po tužbi pravnog lica „L.I.“ d.o.o. P. protiv tužene D. CG, kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužioca i obavezana tužena da tužiocu na ime naknade materijalne štete isplati ukupan iznos od 14.703.177,337 eura. Presuda nije pravosnažna, a po žalbi tužene predmet je dostavljen Višem sudu u Bijelom Polju“, saopštila je za „Dan“ Dejana Damjanović, savjetnica u Osnovnom sudu u Pljevljima.​

U Beogradu osuđen na godinu zatvora

Nedavnom odlukom suda u Beogradu, Darko Šarić je osuđen na šest godina zatvora, a oslobođen je optužbe za planiranje ubistva svjedoka saradnika Nebojše Joksovića. Za krivično djelo udruživanje radi vršenja krivičnih djela dobio je dvije godine zatvora, za izazivanje opšte opasnosti dvije godine, za zloupotrebu službenog položaja u podstrekavanju godinu dana, za krivična djela iz oblasti Zakona o tajnosti podataka godinu dana, a za lažno prijavljivanje šest mjeseci zatvora. Njegov brat Duško Šarić osuđen je na godinu zatvora.

U „paketu“ sa Šarićem sudilo se i njegovom prijatelju Jovici Lončaru, kome su prvostepeno bile dosuđene 103.000 eura zbog neosnovanog hapšenja. Tokom četiri godine izrečene su tri osuđujuće presude, ali su sve oborene, pa je predmet završio pred Apelacionim sudom, koji je na kraju pravosnažno odlučio da Šarić i Lončar nijesu krivi. Odluku o oslobađanju Šarića i Lončara donio je Vrhovni sud Crne Gore, koji je samo potvrdio prethodno izrečenu oslobađajuću presudu. Dvojici Pljevljka sudilo se za pranje 19,2 miliona eura.

Kalići dobili desetine hiljada eura, tabak presavili i Krstovići

Rožajci Safet, Mersudin i Amina Kalić dobili su desetine hiljada eura zbog vremena koje su, kako se ispostavilo, neosnovano proveli u pritvoru. I oni su pokrenuli postupke protiv države zbog naknade materijalne štete koja je nastupila tokom višegodišnjeg sudskog postupka. Tabak su presavili i državu tužili za neosnovano hapšenje, kao i za štetu u poslovanju, i otac i kćerka Budimir i Marina Krstović, koji su bili uhapšeni zbog šverca kokaina. Ipak, ispostavilo se da oni nemaju veze sa tovarom od skoro dvije tone kokaina, iako je vlast, dok je na čelu Vlade bio Dritan Abazović, hapšenje Krstovića i zaplenu kokaina predstavljala kao svoj ogroman uspjeh.

(Izvor: DAN)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije