Connect with us

DRUŠTVO

DIREKTORKA BANKE HRANE

Marina Medojević: Dodatak od 30 eura porodice ne može izbaviti iz siromaštva

„Mi smo država velikih socijalnih razlika sa visokom stopom nezaposlenosti od preko 20 odsto, a ova odluka je nepravedna“, kazala je ona

Marina i Nebojša Medojević

Direktorka Banke hrane Marina Medojević oglasila se povodom najave da će od ponedeljka 4. jula roditelji moći da podnesu zahtjeve za ostvarivanje prava na dječji dodatak, navodeći da taj dodatak od 30 eura mnoge porodice neće izbaviti iz siromaštva.

Saopštenje Medojević prenosimo u cjelosti:

Od ponedeljka, 4. jula svi roditelji i staratelji djece do 18 godina starosti moći će da u Centru za socijalni rad u opštini prebivališta podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na dječiji dodatak.

Ova vijest bi bila odlična da je u Crnoj Gori mala razlika među prihodima zaposlenih i da je njihov standard dobar kao i da imamo mali broj porodica sa djecom, među nezaposlenima.

Kako smo država velikih socijalnih razlika sa visokom stopom nezaposlenosti od preko 20 odsto, odluka da sva djeca nakon 18 godina dobiju isti iznos dječijeg dodatka je nepravedna.

Iznos dodatka za djecu od 30 eura ne može porodicu izbaviti iz siromaštva, niti omogućiti zadovoljavanje razvojnih potreba djece. Samo djeca korisnika socijalne pomoći do koje se teško stiže zbog krutih i teško ostvarljivih uslova čak i u vremenu velike krize u kojoj živimo,imaju 44 eura i to ne za svu djecu u porodici, nažalost. Popuštanje kriterijuma dodjele socijalne pomoći, kako bi dostupnost sistemu socijane zaštite bila veća je obaveza naše države.

Kod nas mali broj zaposlenih ima prosječnu platu od 707 eura, a čak ni ona nije dovoljna za minimalnu potrošačku korpu od 740 eura, koja znači biološki opstanak porodice tj. 2211 K cal po osbi. U njoj nije uračunata renta ili kirija kako bi minimalna potrošačka korpa bila niža i što bliža prosječnoj plati.

Još 2015. godine kada je renta ulazila u sastav minimalne potrošačke korpe iznosila je 199,7 eura, što bi današnju minimalnu potrošacku korpu dovelo do skoro 1000 eura. Kako kod nas največi broj zaposlenih prima minimalnih 450 eura, možemo zaključiti da ni dva zaposlena u porodici ne dostižu takvu potrošacku korpu.

Kao i u mnogim uređenim, socijalno odgovornim država visina dječijeg dodatka mora biti zavisna od prihoda i imovine porodice u kojoj žive. Logično, porodica koja ima manje, dobila bi veći dječiji dodatak za svako dijete bez izuzetka, kako bi se koliko toliko pomoglo djecu da rastu zdrava i da mogu da se školuju, a i da ne bi ponavljala sudbinu svojih roditelja.

Najveći problem sistema socijalne zaštite kod nas je što se za davanja za materijalno ugrožene izdvaja svega 25% odnosno 14,5 miliona godišnje od ukupnih 58 miliona eura opredijeljenih za materijalna davanja.

Uvođenjem univerzalnog dječjeg dodatka za djecu do 18 godina i davanja za materijalno ugrožene čini da svega oko 6% ukupnih izdvajanja za materijalna davanja.

Potrebno je hitno povećati visinu materijalno obezbjeđenje porodice i dječijeg dodatka kako bi se vratilo dostojanstvo porodica u stanju nemaštine, kao i obuhvat socijalno ugroženih građana sa materijalnim obezbjeđenjem kroz izmjene kriterijuma za ostvarivanje ovog prava

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Ortoped iz Turske za dva dana u Kliničkom centru zaradio skoro 80.000 eura

Ozturk je tokom 2019. i 2020. godine radio hirurške zahvate na osnovu odluke Odbora direktora i ugovora koji je zaključio sa KCCG. Tadašnji predsjednik Odbora direktora KCCG bio je Nermin Abdić, a direktor KCCG Jevto Eraković

KCCG (Foto: KCCG), prof. dr Ozturk (Foto: livhospital.com)

Specijalista za hirurgiju kičme i ortopedske traume iz bolnice „LIV“ iz Instanbula turski stručnjak prof. dr Čagataj Ozturk, prihodovao je od naše države 79.500 eura za dva dana, od operacija koje je uradio u Kliničkom centru Crne Gore, potvrđeno je Portalu RTCG iz te najveće zdravstvene ustanove u našoj zemlji.

Shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, Portal RTCG je dobio sve odluke Upravnog odbora KCCG o ugovorima sa turskim doktorom. Ozturk je tokom 2019. i 2020. godine radio hirurške zahvate na osnovu odluke Odbora direktora i ugovora koji je zaključio sa KCCG. Tadašnji predsjednik Odbora direktora KCCG bio je Nermin Abdić, a direktor KCCG Jevto Eraković.

Eraković, Foto: Skupština Crne Gore

Iako su neki mediji pisali da je turski stručnjak radio sa neregistrovanim materijalom koji nije prošao nabavne procedure KCCG, iz te ustanove nemaju podatak na koji način je izbjegnuta procedura javne nabavke u konkretnom slučaju.

„Prof. dr Ozturk, ortoped iz Turske, tokom 2019. i 2020. godine radio je hirurške zahvate na osnovu Odluke Odbora direktora i ugovora koji je zaključio sa Kliničkim centrom Crne Gore (KCCG). Za dan rada po operativnom zahvatu imenovani konsultant je dobijao naknadu od 10.000 eura do 15.000 eura po operaciji, odnosno, po danu 40.000 eura. Nemamo podatak na koji način je izbjegnuta procedura javne nabavke u konkretnom slučaju“, naveli su iz KCCG u odgovoru na naša pitanja.

Kažu i da niko nije prijavio tako nešto pa se samim tim nijesu pokretali nikakvi disciplinski postupci, niti se u ovom slučaju utvrđivala disciplinska odgovornost.

„Prijave o eventualnim propustima donosioca odluka nije bilo pa se disciplinski postupak nije mogao ni voditi, niti utvrđivati disciplinska odgovornost“, saopštili su iz KCCG.

Kako su pojasnili, isplata je vršena na osnovu odluke Odbora direktora.

„U konkretnom, direktor Kliničkog centra izvršavao je odluku Odbora direktora. Isplata je vršena na osnovu Odluke Odbora direktora o dopuni Odluke o angažovanju i naknadi stručnih konsultanata i radno angažovanih, br. 03/01-30148 od 2. 12. 2019. godine, a procedura je sprovođena na osnovu Sporazuma o poslovnoj saradnji između KCCG i MLP Saglik Hizmetleri A.S. i ugovoru o isplati naknade za pruženu stručnu uslugu, kao i Izvještaja sa Klinike za ortopediju i traumatologiju koji je sadržao podatke o radu i angažovanju prof. dr Ozturk Čagataja“, saopštili su za Portal Javnog medijskog servisa iz KCCG.

Kako se navodi u dokumentaciji u koju smo imali uvid, za posao od 9. do 11. aprila 2019. godine dobio je 700 eura, od 1. do 2. oktobra iste godine prihodovao je 40.000 eura, a za zdravstvenu uslugu od 24. do 25. oktobra je dobio 12.500 eura.

Dostavljeni ugovori (Foto: RTCG)

Čagataj je za zdravstvenu uslugu pruženu od 2. do 4. decembra iste godine dobio 40.500 eura.

Za dva dana – od 20. do 22. decembra uplaćeno mu je 27.000 eura, a početkom 2020. godine ponovo 40.500 eura.

Najviše novca uplaćeno na ljeto 2020. godine kada je od 16. do 18. avgusta prihodovao 79.500 eura.

Piše kako je tada uradio sedam hirurških intervencija korekcije skolioze čija je cijena po zahvatu 11.000 eura, te da se tu računa i materijal za operaciju.

Uradio je i operaciju teške traume kičme, a cijena tog zahvata je 2.500 eura.

U dokumentima piše da je operacija skolioze u zavisnosti od komplikacija i ugrađenog materijala od 10.000 eura do 15.000 eura.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

(FOTO) Berane: Srušio se potporni zid u Donjoj Ržanici, kuća Devića u velikoj opasnosti

„Prijavio sam ovaj slučaj policiji, obratio se Komunalnoj policiji i opštinskom Sеkretаriјаtu za inspekcijske poslove i od svih sam dobio isti odgovor da to nije njihova nadležnost. Jedino što je na lice mjesta izašla Komunalna policija i sačinila zapisnik. Moja porodica je u opasnosti i apelujem ovim putem da nadležni organi reaguju“, kazao je Marko Dević za Portal Berane online

Foto: Privatna arhiva

Kuća u vlasništvu porodice Marka Devića u Donjoj Ržanici kod Berana u velikoj je opasnosti nakon što je kamion sa velikim utovarom koji je prolazio putem prešao na parking i oštetio potporni zid u samom dvorištu. Zid se usljed velike kiše, koja je padala prethodnih dana, srušio u dijelu do same kuće.

Foto: Privatna arhiva

Kako je kazao Dević u izjavi za Portal Berane online porodica je u dodatnoj opasnosti zbog drugog dijela zida jer postoji mogućnost da padne na porodičnu kuću. Ova dionica puta važi za izuzetno prometnu jer dosta kamiona pod utovarom prolazi ovim putem.

Foto: Privatna arhiva

„Prijavio sam ovaj slučaj policiji, obratio se Komunalnoj policiji i opštinskom Sеkretаriјаtu za inspekcijske poslove i od svih sam dobio isti odgovor da to nije njihova nadležnost. Jedino što je na lice mjesta izašla Komunalna policija i sačinila zapisnik. Moja porodica je u opasnosti i apelujem ovim putem da nadležni organi reaguju“, kazao je Dević za naš Portal.

(Piše: Berane online)

Foto: Privatna arhiva

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Zemljotres kod Plava

„Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području“

Foto: Opština Plav

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore je večeras u 21.06 časova registrovao zemljotres manje jačine, sa epicentrom 11 km zapadno od Plava, saopšteno je iz tog zavoda.

Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2,8 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV-V stepeni Merkalijeve skale (MCS).

Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 km.

“Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području”, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije