Connect with us

DRUŠTVO

POSKUPLJENJE NIJE POSLJEDICA SKOKA CIJENA GORIVA

Metar drva u Podgorici do 70 eura, na jesen će biti i skuplja: Potražnja je velika, a crnogorske šume „istrošene“

U glavnom gradu od 57.346 domaćinstava, njih 29.463, odnosno više od polovine, za grijanje koriste drva

Ogrjev skuplji bar za trećinu nego lani u isto vrijeme

Metar cijepanih drva za ogrjev već je dostigao cijenu od 70 eura, a do početka grejne sezone za očekivati je da budu i znatno skuplja.

Nekoliko prodavaca u Podgorici kaže da poskupljenje nije posledica skoka cijena goriva, već činjenice što je, kako tvrde, potražnja velika, a crnogorske šume “istrošene”, pišu „Vijesti“.

Pojedini građani već su kupili drva, strahujući da će u septembru ili oktobru njihova cijena biti još veća.

”Kupio sam već sada osam metara drva, platio sam ih po 65 eura, cijepana. To sam uradio, jer sam se raspitivao koliko koštaju, pa su mi svi rekli da su poskupila i da će još, pa sam odlučio da ih trgujem”, kazao je Radovan Marković iz Podgorice za ovaj medij.

Prodavci drva na Zabjelu, na mini-obilaznici, kazali su “Vijestima” da trenutno nemaju drva za ogrjev, da su ih rasprodali.

”Prodao sam iscijepana bukova drva za 70 eura. Tolika je cijena, jer je doći do drveta i naći radnu snagu teško. Trenutno drva nema, biće za dvije sedmice”, kaže jedan od njih.

Drugi prodavac priča da metar cijepanih bukovih i cerovih drva kod njega košta isto po 65 eura.

”Da pođete na sjever vidjeli biste da je šuma potrošena. Vidite na Veruši, po pogledu bi rekli da ima šume, ali kada se uđe unutra, onda se vidi da je kvalitetno drvo posječeno”.

On ističe da će metar koštati i 80 eura, kada bude povećana potražnja.

Za metar bukovih iscijepanih prethodnih godina je trebalo izdvojiti do 50 eura.

Metar drva u Podgorici se u septembru 2016. mogao kupiti za 45 eura, a u junu i julu je koštao 37 ili 38 eura.

Početkom ljeta te godine za metar bukovih drva trebalo je izdvojiti od 33 do 35 eura, a za cerova 37.

Nestašicu drva u Crnoj Gori prethodnih godina je izazvala i odluka Albanije da uvede moratorijum na sječu, pa su u toj susjednoj državi za metar plaćali od 50 do 90 eura.

U glavnom gradu od 57.346 domaćinstava, njih 29.463, odnosno više od polovine, za grijanje koriste drva.

Prema podacima iz lokalnog energetskog plana Glavnog grada, u Golubovcima i Tuzima 21.593 domaćinstva koriste drva za grijanje, a ostatak na području grada.

”Domaćinstva potroše 142.685 metara kubnih drva, od čega 102.136 u Tuzima i Golubovcima. U Podgorici građani potroše za drva godišnje 9.020.361 euro, odnosno u Tuzima i Golubovcima 6.817.372”, navodi se u planu.

Osim drveta, u Crnoj Gori je skuplji i pelet, sada košta i 330 eura po toni, a donedavno se mogao trgovati za 270. Prošle godine koštao je 180 eura.

Prema podacima Monstata, u ovom trenutku proizvodnja peleta u Crnoj Gori daleko premašuje potrošnju. Osamdeset odsto proizvedenog peleta se izveze iz Crne Gore, kazao je nedavno direktor Direktorata za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragan Otašević.

”Jedan od nedostataka u ovom momentu je što imamo velike kupce sa strane, koji plaćaju avansno i naši proizvođači imaju sigurne kupce i plaćanje unaprijed, tako da ta proizvodnja i promet ide mnogo brže”, kazao je Otašević.

Navodi da u zemlji postoji 10 privrednih društava koji proizvode pelet i imaju pogone za proizvodnju oko 226.000 tona godišnje, za šta je potrebno oko 450.000 kubika biomase.

”Podaci Monstata pokazuju da je u 2020. godini proizvodnja bila oko 87.000 tona. U izvoz je otišlo oko 69.000 tona, a u domaću potrošnju oko 19.000 tona. Domaćinstva su koristila oko 15.500 tona peleta na godišnjem nivou. Prema studiji potrošnje goriva koja je rađena 2011. godine poslije popisa imali smo podatak da 142 domaćinstva u Crnoj Gori koristi pelet kao energent”, rekao je Otašević.

On je kazao da pelet u Srbiji košta od 350 do 400 eura po toni, a slične su cijene i u ostalim zemljama koje imaju manju proizvodnju od zahtjeva tržišta.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Ortoped iz Turske za dva dana u Kliničkom centru zaradio skoro 80.000 eura

Ozturk je tokom 2019. i 2020. godine radio hirurške zahvate na osnovu odluke Odbora direktora i ugovora koji je zaključio sa KCCG. Tadašnji predsjednik Odbora direktora KCCG bio je Nermin Abdić, a direktor KCCG Jevto Eraković

KCCG (Foto: KCCG), prof. dr Ozturk (Foto: livhospital.com)

Specijalista za hirurgiju kičme i ortopedske traume iz bolnice „LIV“ iz Instanbula turski stručnjak prof. dr Čagataj Ozturk, prihodovao je od naše države 79.500 eura za dva dana, od operacija koje je uradio u Kliničkom centru Crne Gore, potvrđeno je Portalu RTCG iz te najveće zdravstvene ustanove u našoj zemlji.

Shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, Portal RTCG je dobio sve odluke Upravnog odbora KCCG o ugovorima sa turskim doktorom. Ozturk je tokom 2019. i 2020. godine radio hirurške zahvate na osnovu odluke Odbora direktora i ugovora koji je zaključio sa KCCG. Tadašnji predsjednik Odbora direktora KCCG bio je Nermin Abdić, a direktor KCCG Jevto Eraković.

Eraković, Foto: Skupština Crne Gore

Iako su neki mediji pisali da je turski stručnjak radio sa neregistrovanim materijalom koji nije prošao nabavne procedure KCCG, iz te ustanove nemaju podatak na koji način je izbjegnuta procedura javne nabavke u konkretnom slučaju.

„Prof. dr Ozturk, ortoped iz Turske, tokom 2019. i 2020. godine radio je hirurške zahvate na osnovu Odluke Odbora direktora i ugovora koji je zaključio sa Kliničkim centrom Crne Gore (KCCG). Za dan rada po operativnom zahvatu imenovani konsultant je dobijao naknadu od 10.000 eura do 15.000 eura po operaciji, odnosno, po danu 40.000 eura. Nemamo podatak na koji način je izbjegnuta procedura javne nabavke u konkretnom slučaju“, naveli su iz KCCG u odgovoru na naša pitanja.

Kažu i da niko nije prijavio tako nešto pa se samim tim nijesu pokretali nikakvi disciplinski postupci, niti se u ovom slučaju utvrđivala disciplinska odgovornost.

„Prijave o eventualnim propustima donosioca odluka nije bilo pa se disciplinski postupak nije mogao ni voditi, niti utvrđivati disciplinska odgovornost“, saopštili su iz KCCG.

Kako su pojasnili, isplata je vršena na osnovu odluke Odbora direktora.

„U konkretnom, direktor Kliničkog centra izvršavao je odluku Odbora direktora. Isplata je vršena na osnovu Odluke Odbora direktora o dopuni Odluke o angažovanju i naknadi stručnih konsultanata i radno angažovanih, br. 03/01-30148 od 2. 12. 2019. godine, a procedura je sprovođena na osnovu Sporazuma o poslovnoj saradnji između KCCG i MLP Saglik Hizmetleri A.S. i ugovoru o isplati naknade za pruženu stručnu uslugu, kao i Izvještaja sa Klinike za ortopediju i traumatologiju koji je sadržao podatke o radu i angažovanju prof. dr Ozturk Čagataja“, saopštili su za Portal Javnog medijskog servisa iz KCCG.

Kako se navodi u dokumentaciji u koju smo imali uvid, za posao od 9. do 11. aprila 2019. godine dobio je 700 eura, od 1. do 2. oktobra iste godine prihodovao je 40.000 eura, a za zdravstvenu uslugu od 24. do 25. oktobra je dobio 12.500 eura.

Dostavljeni ugovori (Foto: RTCG)

Čagataj je za zdravstvenu uslugu pruženu od 2. do 4. decembra iste godine dobio 40.500 eura.

Za dva dana – od 20. do 22. decembra uplaćeno mu je 27.000 eura, a početkom 2020. godine ponovo 40.500 eura.

Najviše novca uplaćeno na ljeto 2020. godine kada je od 16. do 18. avgusta prihodovao 79.500 eura.

Piše kako je tada uradio sedam hirurških intervencija korekcije skolioze čija je cijena po zahvatu 11.000 eura, te da se tu računa i materijal za operaciju.

Uradio je i operaciju teške traume kičme, a cijena tog zahvata je 2.500 eura.

U dokumentima piše da je operacija skolioze u zavisnosti od komplikacija i ugrađenog materijala od 10.000 eura do 15.000 eura.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

(FOTO) Berane: Srušio se potporni zid u Donjoj Ržanici, kuća Devića u velikoj opasnosti

„Prijavio sam ovaj slučaj policiji, obratio se Komunalnoj policiji i opštinskom Sеkretаriјаtu za inspekcijske poslove i od svih sam dobio isti odgovor da to nije njihova nadležnost. Jedino što je na lice mjesta izašla Komunalna policija i sačinila zapisnik. Moja porodica je u opasnosti i apelujem ovim putem da nadležni organi reaguju“, kazao je Marko Dević za Portal Berane online

Foto: Privatna arhiva

Kuća u vlasništvu porodice Marka Devića u Donjoj Ržanici kod Berana u velikoj je opasnosti nakon što je kamion sa velikim utovarom koji je prolazio putem prešao na parking i oštetio potporni zid u samom dvorištu. Zid se usljed velike kiše, koja je padala prethodnih dana, srušio u dijelu do same kuće.

Foto: Privatna arhiva

Kako je kazao Dević u izjavi za Portal Berane online porodica je u dodatnoj opasnosti zbog drugog dijela zida jer postoji mogućnost da padne na porodičnu kuću. Ova dionica puta važi za izuzetno prometnu jer dosta kamiona pod utovarom prolazi ovim putem.

Foto: Privatna arhiva

„Prijavio sam ovaj slučaj policiji, obratio se Komunalnoj policiji i opštinskom Sеkretаriјаtu za inspekcijske poslove i od svih sam dobio isti odgovor da to nije njihova nadležnost. Jedino što je na lice mjesta izašla Komunalna policija i sačinila zapisnik. Moja porodica je u opasnosti i apelujem ovim putem da nadležni organi reaguju“, kazao je Dević za naš Portal.

(Piše: Berane online)

Foto: Privatna arhiva

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Zemljotres kod Plava

„Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području“

Foto: Opština Plav

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore je večeras u 21.06 časova registrovao zemljotres manje jačine, sa epicentrom 11 km zapadno od Plava, saopšteno je iz tog zavoda.

Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2,8 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV-V stepeni Merkalijeve skale (MCS).

Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 km.

“Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području”, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije