Connect with us

POLITIKA

"NADAM SE IZBORIMA U JUNU"

Milatović: DF vidim kao partnera, garant sam da će Đukanović biti poražen

Rekao je da vidi DF kao relevatnog saveznika i konstituenta nove vlade, te da ne stavlja znak jednakosti između DF-a i DPS-a

Milatović – Foto: Filip Filipović/Adria

Predsjednički kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović na Parlamentarnom kanalu rekao je da se 19. marta održavaju veoma važni izbori za Crnu Goru, da su prekretnica u kom pravcu zemlja ide, u budućnost, ili povratak u devedesete godine.

Rekao je da je jasno da je Demokratski front potpuno primijenio retoriku, te da bi možda DPS „davno pao da je Andrija Mandić imao ovu retoriku i ranije“.

Rekao je da vidi DF kao relevatnog saveznika i konstituenta nove vlade, te da ne stavlja znak jednakosti između DF-a i DPS-a.

„To je nemoguće staviti“, rekao je Milatović.

On je rekao da je najbolji garant da se sruši Đukanovićev režim.

„Sve što sam radio, za šta se zalažem, čini me najboljim kandidatom. Ali isto tako, sve što sam govorio i radio, ukazuje da sam čovjek koji će uvijek podržavati svakog protiv nepravde, korupcije i siromaštva, a mislim da je te pojave najviše personifikovao DPS. I to je najbolji odgovor na pitanje koga bih podržao u drugom krugu“, rekao je Milatović.

„Abazoviću priznajem određene dobre stvari“

Govoreći o premijeru Vlade u tehičkom mandatu Dritanu Abazoviću, istakao je je bio protiv formiranja njegove vlade, ali da je Abazoviću priznaje određene dobre stvari koje je uradio.

„Abazović je u prethodnom periodu napravio dosta dobrih poteza. Bio sam protiv forirmiranja vlade, i stojim iza toga da je to bila neprincipijelna vlada koja je formirana slomom prve demokratske vlade, i uz podršku DPS-a. To je bio period kada sam je mnogo kritikovao, ali mislim da je on napravio jedan otklon od svega toga, da je uvidio da je napravio grešku i ja to pozdravljam, ali mislim da je potrebna nova politička Vlada, koja će imati jasnu podršku parlamenta i koja će biti rezulata vanrednih parlamentarnih izbora i koja bi trebalo da nastavi ekonomske reforme. I treba da fokus stavi na životne teme i EU intergracije“, kazao je Milatović.

„Izbori mogu biti održani već u junu“

Rješenje političke krize vidi u održavanju vanrednih parlamentarnih izbora.

„Do nove vlade treba doći na način da ovi koji se formalno zalažu za izbore dignu ruke u Skupštini i skrate joj mandat. Treba ih održati što prije. Da ima političke volje, oni bi mogli da budu krajem maja početkom juna. Popis mora da se desi, mi moramo sprovesti popis zarad kreiranja razvojnih politika. I to nije nikakav remetilački faktor da se skrati mandat Skupštini. Da imamo izbore nakon predsjedničkih i da se dođe do jake parlamentarne većine, u kojoj će biti mnogi učesnici koji sjede i u aktuelnom kabinetu. Građanima je dosta partijskog nadgornjavanja, rekonstrukcija i slično. Jaka nova parlamentarna većina treba da iznjedri jaku političku vladu“, kazao je Milatović.

Program Evropa sad je, kako kaže, doveo do najmanjeg javnog duga u poslednjih 15 godina.

Komentarišući najnovije zaduženje Crne Gore kod Dojče banke, sa kamatom od skoro deset odsto, Milatović kaže da je na visoku kamatnu stopu osim globalnih refleksija, uticala i politička nestabilnost u zemlji, ali i neznanje u aktuelnoj Vladi.

„Potreban nam je depolitizovan sistem“

Milatović poručuje da kada je govorio o društvenom i političkom oporavku Crne Gore, govorio je i depolitizovaom sistemu.

„Ne treba partijska pripadnost da bude mjera uspjeha u životu“, kaže predstavnik Evrope sad.

„Pogubnost stanja koje smo zatekli u 2020. godini bio je rezltat negativne selekcije koja je dolazila kao čin partijskog djelovanja, gdje ništa nije važno osim partija. To se u izvjesnoj mjeri nastavilo i nakon smjene vlasti, ali to nije dobro. Imam pravo da kažem da ove stvari koje su loše nijesu dobre, a tek ću imati pravo sa pozicije nekoga ko dobije legitimet od građana i građanki da ukažem na loše strane svakodevnice u našem životu“, poručuje on.

Govoreći o borbi protiv korupcije za vrijeme vlade u čijem je bio kabinetu, podsjeća da je ista formirala Savjet za borbu protiv koruopcije, kojem su slali dokumenta i materijale.

„To je bila jedna platforma gdje smo mi kao ministri slali materijal, informacije, određene zaključke do kojih smo dolazili. Negdje smo i dokumentovali sve loše prakse koje smo zatekli i na taj način pomagali borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ja sam tad kao ministar dosta materijala predavao savjetu i tužilaštvu, i sam i preko saradnika i čini mi se da su neke procesuirane. Pomogli smo u predmetu protiv Jovanića, to je nekako bilo najbliže mom resoru“, rekao je Milatović.

Jovanić nanio ogromnu štetu privredi

On kaže da je bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić čovjek koji je nanio ogromnu štetu privredi.

„Sjećam se da sam bio možda jedini ministar koji je naložio provjere dosijea svih zaposlenih, njihovih diploma i slično. I jedna stručna komisija došla je do rezultata da je u jednom uređenom sistemu kakvo je ministarstvo, da smo našli da je 11 odsto zaposlenih u Ministartsvu ekonomije bilo nezakonito zaposleno. To je bila nevjerovatna informacija. Kada smo je procesuirali dalje ka državnim organima koji su to trebali da ispitaju, a tu mislim na resor javne uprave ili Upravu za inspekcijske oposlove, naišli smo na jedan zid“, kazao je Milatović.

Ocijenio je da su mnogi ljudi koji su vršili poslove u tim organima bili ostaci bišeg režima, „koji su u velikom broju došli do posla vjerovatrno na taj način“.

„Jedna lasta ne čini proljeće, vi ne možete da uradite sve. A pogotovo ne kada je bilo nekih smiješnih nadgornjavanja između ljudi koji su tada činili pobjedničku većinu u parlamentu. Ja nijesam bio srećan zbog mnogih od tih stvari, mislim da smo mogli mnogo više i da smo svi zajedno razočarali građane. Mislim da su građani možda imali prevelika očekivanja u odnosu na zatečenu pustoš u svakom smislu. Moj je fokus bio na ekonomskim temama“, kaže Milatović.

Kazao je da je nesklad među parlamentarnom većinom usporio brojne procese.

„Čini mi se da smo mnogo više uradili na polju ekonomije, nego na polju vladavine prava. Ali parlametarna većina koja je negdje bila nadležna za promjene u tužilaštvu dugo nije mogla da se dogoori oko određenih kadrovskih rješenja. Vlada u tim nekim stvarima nije imala nikakve ingerencije. Sad kad ssmo dobili oslobođeni SDT tek je tada javnost vidjela šta znači tužilaštvo, i tek su nakon toga uslijedila hapšenja Medence, Jovanića i ostalih sudoionika loših praksi iz poprošlosti“, kazao je Milatović.

„Skandalozna izjava da niko ko je glasao za zajedničku državu ne može da bude diplomata“

Govoreći o imenovanju ambasadora i diplomata sa mjesta potencijalnog predsjednika, Milatović kaže da je u toj oblasti neophodna saradnja predsjednika, Skupštine i Vlade, i da će na te pozicije ljudi biti imenovani po stručnim zalaganjima i znanju.

„Ti ljudi su veoma važne karike u političkom sistemu, i svako treba da da svoj doprinos pri njihovom delegiranju. Nedostajala je bolja saradnja na tom pitanju, i fokus je na tome. Radiću na unapređenju naše dioplomatske mreže. Ne želim da se dešava jedna negativna selekcija koja je bila na snazi, poput izjava Đukanovića koji je govorio da niko ko je glasao za zajedničku državu na referedumu ne može da bude dio diplomatske mreže. To je jedna skandalozna izjava, apsolutno diskriminatorska, koja je nekako bila jedna dobra refleksija loše i pogubne politike“, kazao je Mlatović.

Govoreći o ratu u Ukrajini, Milatović je rekao da izražava žaljenje zbog nesrećnih dešavanja u toj zemlji, te da podržava politiku Crne Gore koja je usklađena sa Evropskom unijom.

„Ono što Crna Gora kao zemlja koja vodi pregovore sa EU i koja je u prethodnom periodu imala usaglašenu spoljnu politiku sa EU treba da nastavi da radi. To jest, da prati politiku EU i u tom smislu su preduzete određene aktivnosti i u prethodnom i sadašnjem periodu i to je jedna evropska priča. Nemam ništa da dodam osim lične želje da se taj rat što prije okonča, kako bi se zaustavilo ono što se dešava u Ukrajini i normalizovale ekonomske aktivnosti. Ali niko ne može vratiti sve te izgubljene živote, i kao prostor koji je prošao rat moramo imati jednu vrstu saosjećajnosti“, poručuje Milatović.

„Treba ozakoniti dvojno državljanstvo“

Milatović je govorio i o izmjenama Zakona o državljanstvu, ali i neriješenom pitanju biračkih spiskova.

„I kao Pokret smo rekli da bi bilo dobro da otvorimo dijalog, da vidimo da li treba promijeniti Zakon o državljanstvu i liberalizovati poilitiku kad je u pitanju dvojno državljanstvo. Imate velikiki broj građana u Crnoj Gori koji imaju drugo državljanstvo, i mislim da to treba ozakoniti. Nijesam siguran da bi posjedovanje drugog državljastva trebalo da bude bilo kakva negativna strana. Treba odvojiti politiku dvojnog državljanstva od politike biračkog prava. Sa pozicije predsjednika učiniću sve što je u mojoj moći i sasvim sigurno staviti to u fokus mog djelovanja“, kazao je Milatović.

On je poručio da je važno da se očisti birački spisak.

Govoreći o Otvorenom Balkanu, Milatović je rekao da podržava sve regionalne inicijative, te i da je Evropska unija zamišljena kao regionalna inicijativa.

„Sve što ima za cilj da unaprijedi slobodnu trgovinu dodatno olakšava život i građana i privrednika. Sa pozicije predsjednika mogao bih dosta da doprinesem i da se unaprijede određeni mehanizmi koji bi bili stavljeni na raspolaganje kada je u pitanju Otvoreni Balkan“, kazao je Milatović.

Dodaje da je i priča o evropskim integracijama priča o regionalnoj saradnji.

„Pokazali smo dozu političke kulture i zrelosti“

Milatović je kazao da je u vezi sa cijelom pričom o državljanstvu Srbije i prebivalištu u Beogradu predsjednika Pokreta Evropa sad Milojka Spajića napravljena greška, ali da je izvinjenje koje je uslijedilo pokazalo novu političku kulturu u Crnoj Gori.

„Nijesam bio zadovoljan kako se odvijala situacija u vezi sa Spajićem. Dobro je pa se završila izvinjenjem od Spajića a i mene, i na taj način smo pokazali jednu novu političku kuturu u Crnoj Gori. Napravila se greška, ali se desilo i izvinjenje. Spajić je na sjednici Glavnog odbora (GO) pokrenuo pitanje svoje ostavke, ali je Odbor bio saglasan da to ne čini. Pokazali smo dozu političke kulture i zrelosti. Takav način ponašanja nije viđen do sada u Crnoj Gori“, samtra Milatović.

„Vrijeme za predsjednika koji nije upleten u afere“

On je rekao da želi da vrati poljuljani međunarodni kredibilitet Crne Gore, imajući u vidu da je aktuelni predsjednik prije dvije godine bio akter afere „Pandora papiri“, te da je vrijeme za predsjednika bez tih hipoteka.

Kaže da mu je cilj povratak izgubljenog kredibilitet Crne Gore.

„Koji je izgubljen jer su nas predstavljali ljudi sa veoma tananim međunarodnim kredibilitetom. Prije svega mislim na predsjednika Đukanovića, koji je, sjećate se, bio u središtu Pandora afere, gdje smo saznali i da je otvarao ofšor kompanije. Bio je i optužen pred italijanskim pravosuđem, a tu su i ostale stvari koje su u njegovom liku štetile međunarodnoj reputaciji Crne Gore“, kazao je Milatović.

„Uvjeren sam da će Crna Gora izabrati budućnost i nove ljude“

„Mislim da su ovo veoma važni izbori za Crnu Goru, da su prekretnica u kom pravcu u budućnosti Crna Gora ide. Bira da li da ide u budućnost, ili povratak u devedesete. Ubijeđen sam da će Crna Gora izabrati budućnost, nove ljude i politike, i to je nešto što i ja reprezentujem“, kazao je Milatović.

Govoreći o Pokretu Evropa sad, istakao je da je to mlad politički pokret, nastao kao želja za nastavkom ekonomskih reformi „koje smo Milojko Spajić i ja započeli kao ministri u Vladi Zdravka Krivokapića“.

Po njegovim riječima, Pokret Evropa sad ostvario je odličan uspjeh na lokalnim izborima posebno u Podgorici.

„Ja sam veoma srećan što sam ja nosio ovu listu, i što smo mi kao pokret dali doprinos da Podgorica izađe iz vlasti DPS-a. Ovo je nastavak te borbe za jednu ljepšu, bogatiju i pravedniju Crnu Goru i siguran sam da ćemo uspjeti“, poručio je Milatović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Amerika posebno cijeni hrabrost i rezultate koje postižu Bečić, policija, SDT…

Potpredsjednik Vlade boravi u zvaničnoj posjeti Americi. Na sastanku sa kongresmenima poručio je: „Crna Gora više nije zona komfora za organizovani kriminal“

Bečić i Pingri, Foto: Kabinet potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku

Crna Gora više nije zona komfora za organizovani kriminal i ostaje saveznik koji ne traži privilegije, već isporučuje rezultate, kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić.

On se sastao se u Vašingtonu, u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, sastao sa kongresmenima Čeli Pingri i Robertom Aderholtom. Pingri je ujedno kopredsjedavajuća Kokusu za Crnu Goru, a Bečić i ona razgovarali su o ključnim temama od zajedničkog interesa u oblasti bezbjednosti, demokratije i stabilnosti regiona Zapadnog Balkana, saopštio je kabinet potpredsjednika Vlade.

Zahvalivši kongresmenki na „dugogodišnjoj posvećenosti i impresivnom iskustvu u javnoj službi“, Bečić je istakao da Crna Gora, iako mala po broju stanovnika, ostaje pouzdana NATO saveznica, država jasnog strateškog kursa ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, i danas najnapredniji kandidat na evropskom putu, sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima i šest već zatvorenih, uz „snažnu političku volju da uskoro zatvori i ostala“.

Bečić je ukazao na „odlučne i vidljive rezultate“ u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, rekavši da je u prethodnom periodu, zahvaljujući saradnji Uprave policije, Specijalnog državnog tužilaštva i međunarodnih partnera: procesuirano više od 2.000 članova organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnih lica, da je intenzivirana borba protiv ekonomskog kriminala i to „čak 12 puta u odnosu na ranije periode“. Kazao je i da je rasvijetljeno 95 odsto teških krivičnih djela protiv života i tijela, vraćeno 20 odsto više komada oružja i 70 odsto više municije „u ovih četiri mjeseca, nego prethodnih deset godina zajedno“, kao i da je u pripremii „mnogo stroži zakon o oružju nego što je to važeći“.

Bečić i Aderholt, foto: Kabinet potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku

„Crna Gora više nije zona komfora za organizovani kriminal. Danas se država ne povlači, danas država i njena vlast odgovara građanima. Obezbjeđujemo ono što je decenijama bilo obesmišljeno, pravdu, povjerenje u institucije i zakon jednak za sve“, poručio je Bečić.

Kongresmenka Pingri je, kako je saopšteno, izrazila snažnu podršku Crnoj Gori, uz ocjenu da „posebno cijeni hrabrost i rezultate“ koje postižu Bečić, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije, SDT i druge institucije sistema u borbi protiv kriminala. Takođe je naglasila važnost ekonomskog osnaživanja građana, kao ključa za prevazilaženje društvenih podjela i dodatno jačanje demokratije, piše u saopštenju.

„Kada ulažete u bezbjednost, ulažete u slobodu. Kada jačate institucije, jačate državu. Crna Gora to danas pokazuje djelima, a ne riječima. I zbog toga, ostajemo saveznik koji ne traži privilegije nego isporučuje rezultate“, rekao je Bečić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Ministarstvo odbrane Srbije prodaje „suvišne i rashodovane službene pse“: Cijene od 400 do 3.000 dinara

Građani negoduju i traže udomljavanje

Ministarstvo odbrane Srbije objavilo je oglas o prodaji „suvišnih i rashodovanih“ službenih pasa iz kasarne „Knjaz Mihailo“ u Nišu i građani od juče mogu da odu u kasarnu i da ih pogledaju.

U oglasu su navedena imena dvadesetak pasa, uz godine starosti, rasu i cijenu.Kako se navodi u oglasu, prodaju se „suvišni i rashodovani službeni psi“ iz kasarne „Knjaz Mihailo“ u Nišu. U pitanju je 25 pasa.

Mahom su u pitanju nemački i belgijski ovčari, različite starosti, a cijene se kreću od 400 do 3.000 dinara.

Na prodaju su:

Njemački ovčar AB (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar AGA (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar ER (godina oštenuća 2015.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar BRID (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Njemački ovčar ILON (godina oštenuća 2015.) – cijena 500 dinara;

Njemački ovčar ALDO (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Njemački ovčar IRNA (godina oštenuća 2015.) – cijena 500 dinara;

Labrador DINA (godina oštenuća 2017.) – cijena 2.000 dinara;

Labrador EDI KINGDOM (godina oštenuća 2019.) – cijena 2.500 dinara;

Njemački ovčar FIS (godina oštenuća 2016.) – cijena 1.000 dinara;

Njemački ovčar ILA (godina oštenuća 2015.) – cijena 800 dinara;

Šarplaninski ovčar DIV (godina oštenuća 2019.) – cijena 3.000 dinara;

Belgijski ovčar NIKA (godina oštenuća 2018.) – cijena 1.500 dinara;

Šarplaninski ovčar MIRUŠA (godina oštenuća 2018.) – cena 2.500 dinara;

Njemački ovčar DŽAR (godina oštenuća 2021.) – cijena 2.000 dinara;

Belgijski ovčar ČABA (godina oštenuća 2017.) – cijena 1.500 dinara;Belgijski ovčar BAK (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar AKVA (godina oštenuća 2018.) – cijena 1.000 dinara;

Labrador ASTON (godina oštenuća 2017.) – cijena 2.000 dinara;

Njemački ovčar FAMA (godina oštenuća 2017.) – cijena 1.000 dinara;

Njemački ovčar NOA (godina oštenuća 2020.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar BANDžI (godina oštenuća 2021.) – cena 2.000 dinara;

Belgijski ovčar TIL (godina oštenuća 2016.) – cijena 600 dinara;

Belgijski ovčar DAVA (godina oštenuća 2015.) – cijena 400 dinara;

Belgijski ovčar COP (godina oštenuća 2013.) – cijena 500 dinara.

U oglasu se dodaje da je „razgledanje suvišnih i rashodovanih pasa“ moguće od 20. maja radnim danima od 9 do 14 časova, isključivo uz prethodnu najavu na broj telefona 064/414-8538.

Oglas je izazvao brojne negativne komentare građana na društvenim mrežama, a oglasila su se i udruženja za zaštitu životinja i zatražila da se prodaja zamijeni udomljavanjem koje bi obuhvatilo provjeru uslova, obaveznu sterilizaciju i ugovore o odgovornom vlasništvu. Praksa prodaje pasa, kazali su, iako možda pravno dozvoljena, duboko je problematična s aspekta etike, morala i dobrobiti životinja.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bečić u Americi: Crna Gora da bude zemlja zakona, a ne zemlja straha

„Više od 3.000 policijskih službenika prolazi bezbjednosnu i imovinsku provjeru, oko 100 njih su suspendovani u kratkom vremenskom periodu, stotine provjera i postupaka su u toku, dok je fokus na integritet, životni stil i kontakte“, kazao je potpredsjednik Vlade u američkom Kongresu

Crna Gora želi da bude zemlja zakona, a ne zemlja straha, kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić.

On je zatvorio Jugoistočni evropski transatlantski forum, održan u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu, obraćanjem na temu:

„Crna Gora na vratima Evropske unije“.Forum je okupio istaknute učesnike iz oblasti transatlantskih odnosa, energetike, inovacija i bezbjednosti, saopštio je kabinet potpredsjednika Vlade.

Bečić je istakao istorijsko savezništvo Crne Gore i SAD, ukorijenjeno još u 1905. godini, kada je Crnu Goru prvi priznao američki predsjednik Teodor Ruzvelt, a današnje odnose nazvao „partnerstvom koje ima i smisao i budućnost“.

Bečić je pred učesnicima Foruma istakao da je Crna Gora danas, na 19. godišnjicu obnove nezavisnosti, na istorijskoj prekretnici:

„Naš strateški cilj je jasan: Crna Gora će do 2028. postati 28. članica Evropske unije. Mi smo jedini kandidat koji je otvorio sva poglavlja, zatvorio šest, i u potpunosti uskladio svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa EU.

“Temelj tog puta, kako je poručio, nije tehnička harmonizacija propisa, već beskompromisna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U tom smislu, posebno je istakao da je „po prvi put u istoriji Crne Gore sproveden sveobuhvatan veting“ u Upravi policije: više od 3.000 policijskih službenika prolazi bezbjednosnu i imovinsku provjeru, oko 100 njih su suspendovani u kratkom vremenskom periodu, stotine provjera i postupaka su u toku, dok je fokus na integritet, životni stil i kontakte.

„Nikada više zakon neće biti slabiji od kriminala. Prvi put, zakoni važe i za one koji su ih do juče tumačili po sopstvenom nahođenju“, rekao je Bečić.

On je podsjetio i na „doprinos Crne Gore NATO savezu, izdvajanjima za odbranu“, učešću u misijama, kao i investiciji za dva patrolna broda u Francuskoj, koji će „postati temelj nove crnogorske mornarice i čuvari stabilnost Jadrana“.

„Crna Gora želi da bude zemlja zakona, a ne zemlja straha. Pouzdan partner, a ne nevidljiva tačka na mapi. I s tim ciljem nastavljamo. Jer borba protiv kriminala ne poznaje kompromise. A put ka Evropskoj uniji ne poznaje blokade“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije