Connect with us

POLITIKA

"NADAM SE IZBORIMA U JUNU"

Milatović: DF vidim kao partnera, garant sam da će Đukanović biti poražen

Rekao je da vidi DF kao relevatnog saveznika i konstituenta nove vlade, te da ne stavlja znak jednakosti između DF-a i DPS-a

Milatović – Foto: Filip Filipović/Adria

Predsjednički kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović na Parlamentarnom kanalu rekao je da se 19. marta održavaju veoma važni izbori za Crnu Goru, da su prekretnica u kom pravcu zemlja ide, u budućnost, ili povratak u devedesete godine.

Rekao je da je jasno da je Demokratski front potpuno primijenio retoriku, te da bi možda DPS „davno pao da je Andrija Mandić imao ovu retoriku i ranije“.

Rekao je da vidi DF kao relevatnog saveznika i konstituenta nove vlade, te da ne stavlja znak jednakosti između DF-a i DPS-a.

„To je nemoguće staviti“, rekao je Milatović.

On je rekao da je najbolji garant da se sruši Đukanovićev režim.

„Sve što sam radio, za šta se zalažem, čini me najboljim kandidatom. Ali isto tako, sve što sam govorio i radio, ukazuje da sam čovjek koji će uvijek podržavati svakog protiv nepravde, korupcije i siromaštva, a mislim da je te pojave najviše personifikovao DPS. I to je najbolji odgovor na pitanje koga bih podržao u drugom krugu“, rekao je Milatović.

„Abazoviću priznajem određene dobre stvari“

Govoreći o premijeru Vlade u tehičkom mandatu Dritanu Abazoviću, istakao je je bio protiv formiranja njegove vlade, ali da je Abazoviću priznaje određene dobre stvari koje je uradio.

„Abazović je u prethodnom periodu napravio dosta dobrih poteza. Bio sam protiv forirmiranja vlade, i stojim iza toga da je to bila neprincipijelna vlada koja je formirana slomom prve demokratske vlade, i uz podršku DPS-a. To je bio period kada sam je mnogo kritikovao, ali mislim da je on napravio jedan otklon od svega toga, da je uvidio da je napravio grešku i ja to pozdravljam, ali mislim da je potrebna nova politička Vlada, koja će imati jasnu podršku parlamenta i koja će biti rezulata vanrednih parlamentarnih izbora i koja bi trebalo da nastavi ekonomske reforme. I treba da fokus stavi na životne teme i EU intergracije“, kazao je Milatović.

„Izbori mogu biti održani već u junu“

Rješenje političke krize vidi u održavanju vanrednih parlamentarnih izbora.

„Do nove vlade treba doći na način da ovi koji se formalno zalažu za izbore dignu ruke u Skupštini i skrate joj mandat. Treba ih održati što prije. Da ima političke volje, oni bi mogli da budu krajem maja početkom juna. Popis mora da se desi, mi moramo sprovesti popis zarad kreiranja razvojnih politika. I to nije nikakav remetilački faktor da se skrati mandat Skupštini. Da imamo izbore nakon predsjedničkih i da se dođe do jake parlamentarne većine, u kojoj će biti mnogi učesnici koji sjede i u aktuelnom kabinetu. Građanima je dosta partijskog nadgornjavanja, rekonstrukcija i slično. Jaka nova parlamentarna većina treba da iznjedri jaku političku vladu“, kazao je Milatović.

Program Evropa sad je, kako kaže, doveo do najmanjeg javnog duga u poslednjih 15 godina.

Komentarišući najnovije zaduženje Crne Gore kod Dojče banke, sa kamatom od skoro deset odsto, Milatović kaže da je na visoku kamatnu stopu osim globalnih refleksija, uticala i politička nestabilnost u zemlji, ali i neznanje u aktuelnoj Vladi.

„Potreban nam je depolitizovan sistem“

Milatović poručuje da kada je govorio o društvenom i političkom oporavku Crne Gore, govorio je i depolitizovaom sistemu.

„Ne treba partijska pripadnost da bude mjera uspjeha u životu“, kaže predstavnik Evrope sad.

„Pogubnost stanja koje smo zatekli u 2020. godini bio je rezltat negativne selekcije koja je dolazila kao čin partijskog djelovanja, gdje ništa nije važno osim partija. To se u izvjesnoj mjeri nastavilo i nakon smjene vlasti, ali to nije dobro. Imam pravo da kažem da ove stvari koje su loše nijesu dobre, a tek ću imati pravo sa pozicije nekoga ko dobije legitimet od građana i građanki da ukažem na loše strane svakodevnice u našem životu“, poručuje on.

Govoreći o borbi protiv korupcije za vrijeme vlade u čijem je bio kabinetu, podsjeća da je ista formirala Savjet za borbu protiv koruopcije, kojem su slali dokumenta i materijale.

„To je bila jedna platforma gdje smo mi kao ministri slali materijal, informacije, određene zaključke do kojih smo dolazili. Negdje smo i dokumentovali sve loše prakse koje smo zatekli i na taj način pomagali borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ja sam tad kao ministar dosta materijala predavao savjetu i tužilaštvu, i sam i preko saradnika i čini mi se da su neke procesuirane. Pomogli smo u predmetu protiv Jovanića, to je nekako bilo najbliže mom resoru“, rekao je Milatović.

Jovanić nanio ogromnu štetu privredi

On kaže da je bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić čovjek koji je nanio ogromnu štetu privredi.

„Sjećam se da sam bio možda jedini ministar koji je naložio provjere dosijea svih zaposlenih, njihovih diploma i slično. I jedna stručna komisija došla je do rezultata da je u jednom uređenom sistemu kakvo je ministarstvo, da smo našli da je 11 odsto zaposlenih u Ministartsvu ekonomije bilo nezakonito zaposleno. To je bila nevjerovatna informacija. Kada smo je procesuirali dalje ka državnim organima koji su to trebali da ispitaju, a tu mislim na resor javne uprave ili Upravu za inspekcijske oposlove, naišli smo na jedan zid“, kazao je Milatović.

Ocijenio je da su mnogi ljudi koji su vršili poslove u tim organima bili ostaci bišeg režima, „koji su u velikom broju došli do posla vjerovatrno na taj način“.

„Jedna lasta ne čini proljeće, vi ne možete da uradite sve. A pogotovo ne kada je bilo nekih smiješnih nadgornjavanja između ljudi koji su tada činili pobjedničku većinu u parlamentu. Ja nijesam bio srećan zbog mnogih od tih stvari, mislim da smo mogli mnogo više i da smo svi zajedno razočarali građane. Mislim da su građani možda imali prevelika očekivanja u odnosu na zatečenu pustoš u svakom smislu. Moj je fokus bio na ekonomskim temama“, kaže Milatović.

Kazao je da je nesklad među parlamentarnom većinom usporio brojne procese.

„Čini mi se da smo mnogo više uradili na polju ekonomije, nego na polju vladavine prava. Ali parlametarna većina koja je negdje bila nadležna za promjene u tužilaštvu dugo nije mogla da se dogoori oko određenih kadrovskih rješenja. Vlada u tim nekim stvarima nije imala nikakve ingerencije. Sad kad ssmo dobili oslobođeni SDT tek je tada javnost vidjela šta znači tužilaštvo, i tek su nakon toga uslijedila hapšenja Medence, Jovanića i ostalih sudoionika loših praksi iz poprošlosti“, kazao je Milatović.

„Skandalozna izjava da niko ko je glasao za zajedničku državu ne može da bude diplomata“

Govoreći o imenovanju ambasadora i diplomata sa mjesta potencijalnog predsjednika, Milatović kaže da je u toj oblasti neophodna saradnja predsjednika, Skupštine i Vlade, i da će na te pozicije ljudi biti imenovani po stručnim zalaganjima i znanju.

„Ti ljudi su veoma važne karike u političkom sistemu, i svako treba da da svoj doprinos pri njihovom delegiranju. Nedostajala je bolja saradnja na tom pitanju, i fokus je na tome. Radiću na unapređenju naše dioplomatske mreže. Ne želim da se dešava jedna negativna selekcija koja je bila na snazi, poput izjava Đukanovića koji je govorio da niko ko je glasao za zajedničku državu na referedumu ne može da bude dio diplomatske mreže. To je jedna skandalozna izjava, apsolutno diskriminatorska, koja je nekako bila jedna dobra refleksija loše i pogubne politike“, kazao je Mlatović.

Govoreći o ratu u Ukrajini, Milatović je rekao da izražava žaljenje zbog nesrećnih dešavanja u toj zemlji, te da podržava politiku Crne Gore koja je usklađena sa Evropskom unijom.

„Ono što Crna Gora kao zemlja koja vodi pregovore sa EU i koja je u prethodnom periodu imala usaglašenu spoljnu politiku sa EU treba da nastavi da radi. To jest, da prati politiku EU i u tom smislu su preduzete određene aktivnosti i u prethodnom i sadašnjem periodu i to je jedna evropska priča. Nemam ništa da dodam osim lične želje da se taj rat što prije okonča, kako bi se zaustavilo ono što se dešava u Ukrajini i normalizovale ekonomske aktivnosti. Ali niko ne može vratiti sve te izgubljene živote, i kao prostor koji je prošao rat moramo imati jednu vrstu saosjećajnosti“, poručuje Milatović.

„Treba ozakoniti dvojno državljanstvo“

Milatović je govorio i o izmjenama Zakona o državljanstvu, ali i neriješenom pitanju biračkih spiskova.

„I kao Pokret smo rekli da bi bilo dobro da otvorimo dijalog, da vidimo da li treba promijeniti Zakon o državljanstvu i liberalizovati poilitiku kad je u pitanju dvojno državljanstvo. Imate velikiki broj građana u Crnoj Gori koji imaju drugo državljanstvo, i mislim da to treba ozakoniti. Nijesam siguran da bi posjedovanje drugog državljastva trebalo da bude bilo kakva negativna strana. Treba odvojiti politiku dvojnog državljanstva od politike biračkog prava. Sa pozicije predsjednika učiniću sve što je u mojoj moći i sasvim sigurno staviti to u fokus mog djelovanja“, kazao je Milatović.

On je poručio da je važno da se očisti birački spisak.

Govoreći o Otvorenom Balkanu, Milatović je rekao da podržava sve regionalne inicijative, te i da je Evropska unija zamišljena kao regionalna inicijativa.

„Sve što ima za cilj da unaprijedi slobodnu trgovinu dodatno olakšava život i građana i privrednika. Sa pozicije predsjednika mogao bih dosta da doprinesem i da se unaprijede određeni mehanizmi koji bi bili stavljeni na raspolaganje kada je u pitanju Otvoreni Balkan“, kazao je Milatović.

Dodaje da je i priča o evropskim integracijama priča o regionalnoj saradnji.

„Pokazali smo dozu političke kulture i zrelosti“

Milatović je kazao da je u vezi sa cijelom pričom o državljanstvu Srbije i prebivalištu u Beogradu predsjednika Pokreta Evropa sad Milojka Spajića napravljena greška, ali da je izvinjenje koje je uslijedilo pokazalo novu političku kulturu u Crnoj Gori.

„Nijesam bio zadovoljan kako se odvijala situacija u vezi sa Spajićem. Dobro je pa se završila izvinjenjem od Spajića a i mene, i na taj način smo pokazali jednu novu političku kuturu u Crnoj Gori. Napravila se greška, ali se desilo i izvinjenje. Spajić je na sjednici Glavnog odbora (GO) pokrenuo pitanje svoje ostavke, ali je Odbor bio saglasan da to ne čini. Pokazali smo dozu političke kulture i zrelosti. Takav način ponašanja nije viđen do sada u Crnoj Gori“, samtra Milatović.

„Vrijeme za predsjednika koji nije upleten u afere“

On je rekao da želi da vrati poljuljani međunarodni kredibilitet Crne Gore, imajući u vidu da je aktuelni predsjednik prije dvije godine bio akter afere „Pandora papiri“, te da je vrijeme za predsjednika bez tih hipoteka.

Kaže da mu je cilj povratak izgubljenog kredibilitet Crne Gore.

„Koji je izgubljen jer su nas predstavljali ljudi sa veoma tananim međunarodnim kredibilitetom. Prije svega mislim na predsjednika Đukanovića, koji je, sjećate se, bio u središtu Pandora afere, gdje smo saznali i da je otvarao ofšor kompanije. Bio je i optužen pred italijanskim pravosuđem, a tu su i ostale stvari koje su u njegovom liku štetile međunarodnoj reputaciji Crne Gore“, kazao je Milatović.

„Uvjeren sam da će Crna Gora izabrati budućnost i nove ljude“

„Mislim da su ovo veoma važni izbori za Crnu Goru, da su prekretnica u kom pravcu u budućnosti Crna Gora ide. Bira da li da ide u budućnost, ili povratak u devedesete. Ubijeđen sam da će Crna Gora izabrati budućnost, nove ljude i politike, i to je nešto što i ja reprezentujem“, kazao je Milatović.

Govoreći o Pokretu Evropa sad, istakao je da je to mlad politički pokret, nastao kao želja za nastavkom ekonomskih reformi „koje smo Milojko Spajić i ja započeli kao ministri u Vladi Zdravka Krivokapića“.

Po njegovim riječima, Pokret Evropa sad ostvario je odličan uspjeh na lokalnim izborima posebno u Podgorici.

„Ja sam veoma srećan što sam ja nosio ovu listu, i što smo mi kao pokret dali doprinos da Podgorica izađe iz vlasti DPS-a. Ovo je nastavak te borbe za jednu ljepšu, bogatiju i pravedniju Crnu Goru i siguran sam da ćemo uspjeti“, poručio je Milatović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja

SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet

„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

PES napušta vlast u Pljevljima

Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.

„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.

Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.

„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.

Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije