POLITIKA
"NADAM SE IZBORIMA U JUNU"
Milatović: DF vidim kao partnera, garant sam da će Đukanović biti poražen
Rekao je da vidi DF kao relevatnog saveznika i konstituenta nove vlade, te da ne stavlja znak jednakosti između DF-a i DPS-a

Predsjednički kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović na Parlamentarnom kanalu rekao je da se 19. marta održavaju veoma važni izbori za Crnu Goru, da su prekretnica u kom pravcu zemlja ide, u budućnost, ili povratak u devedesete godine.
Rekao je da je jasno da je Demokratski front potpuno primijenio retoriku, te da bi možda DPS „davno pao da je Andrija Mandić imao ovu retoriku i ranije“.
Rekao je da vidi DF kao relevatnog saveznika i konstituenta nove vlade, te da ne stavlja znak jednakosti između DF-a i DPS-a.
„To je nemoguće staviti“, rekao je Milatović.
On je rekao da je najbolji garant da se sruši Đukanovićev režim.
„Sve što sam radio, za šta se zalažem, čini me najboljim kandidatom. Ali isto tako, sve što sam govorio i radio, ukazuje da sam čovjek koji će uvijek podržavati svakog protiv nepravde, korupcije i siromaštva, a mislim da je te pojave najviše personifikovao DPS. I to je najbolji odgovor na pitanje koga bih podržao u drugom krugu“, rekao je Milatović.
„Abazoviću priznajem određene dobre stvari“
Govoreći o premijeru Vlade u tehičkom mandatu Dritanu Abazoviću, istakao je je bio protiv formiranja njegove vlade, ali da je Abazoviću priznaje određene dobre stvari koje je uradio.
„Abazović je u prethodnom periodu napravio dosta dobrih poteza. Bio sam protiv forirmiranja vlade, i stojim iza toga da je to bila neprincipijelna vlada koja je formirana slomom prve demokratske vlade, i uz podršku DPS-a. To je bio period kada sam je mnogo kritikovao, ali mislim da je on napravio jedan otklon od svega toga, da je uvidio da je napravio grešku i ja to pozdravljam, ali mislim da je potrebna nova politička Vlada, koja će imati jasnu podršku parlamenta i koja će biti rezulata vanrednih parlamentarnih izbora i koja bi trebalo da nastavi ekonomske reforme. I treba da fokus stavi na životne teme i EU intergracije“, kazao je Milatović.
„Izbori mogu biti održani već u junu“
Rješenje političke krize vidi u održavanju vanrednih parlamentarnih izbora.
„Do nove vlade treba doći na način da ovi koji se formalno zalažu za izbore dignu ruke u Skupštini i skrate joj mandat. Treba ih održati što prije. Da ima političke volje, oni bi mogli da budu krajem maja početkom juna. Popis mora da se desi, mi moramo sprovesti popis zarad kreiranja razvojnih politika. I to nije nikakav remetilački faktor da se skrati mandat Skupštini. Da imamo izbore nakon predsjedničkih i da se dođe do jake parlamentarne većine, u kojoj će biti mnogi učesnici koji sjede i u aktuelnom kabinetu. Građanima je dosta partijskog nadgornjavanja, rekonstrukcija i slično. Jaka nova parlamentarna većina treba da iznjedri jaku političku vladu“, kazao je Milatović.
Program Evropa sad je, kako kaže, doveo do najmanjeg javnog duga u poslednjih 15 godina.
Komentarišući najnovije zaduženje Crne Gore kod Dojče banke, sa kamatom od skoro deset odsto, Milatović kaže da je na visoku kamatnu stopu osim globalnih refleksija, uticala i politička nestabilnost u zemlji, ali i neznanje u aktuelnoj Vladi.
„Potreban nam je depolitizovan sistem“
Milatović poručuje da kada je govorio o društvenom i političkom oporavku Crne Gore, govorio je i depolitizovaom sistemu.
„Ne treba partijska pripadnost da bude mjera uspjeha u životu“, kaže predstavnik Evrope sad.
„Pogubnost stanja koje smo zatekli u 2020. godini bio je rezltat negativne selekcije koja je dolazila kao čin partijskog djelovanja, gdje ništa nije važno osim partija. To se u izvjesnoj mjeri nastavilo i nakon smjene vlasti, ali to nije dobro. Imam pravo da kažem da ove stvari koje su loše nijesu dobre, a tek ću imati pravo sa pozicije nekoga ko dobije legitimet od građana i građanki da ukažem na loše strane svakodevnice u našem životu“, poručuje on.
Govoreći o borbi protiv korupcije za vrijeme vlade u čijem je bio kabinetu, podsjeća da je ista formirala Savjet za borbu protiv koruopcije, kojem su slali dokumenta i materijale.
„To je bila jedna platforma gdje smo mi kao ministri slali materijal, informacije, određene zaključke do kojih smo dolazili. Negdje smo i dokumentovali sve loše prakse koje smo zatekli i na taj način pomagali borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ja sam tad kao ministar dosta materijala predavao savjetu i tužilaštvu, i sam i preko saradnika i čini mi se da su neke procesuirane. Pomogli smo u predmetu protiv Jovanića, to je nekako bilo najbliže mom resoru“, rekao je Milatović.
Jovanić nanio ogromnu štetu privredi
On kaže da je bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić čovjek koji je nanio ogromnu štetu privredi.
„Sjećam se da sam bio možda jedini ministar koji je naložio provjere dosijea svih zaposlenih, njihovih diploma i slično. I jedna stručna komisija došla je do rezultata da je u jednom uređenom sistemu kakvo je ministarstvo, da smo našli da je 11 odsto zaposlenih u Ministartsvu ekonomije bilo nezakonito zaposleno. To je bila nevjerovatna informacija. Kada smo je procesuirali dalje ka državnim organima koji su to trebali da ispitaju, a tu mislim na resor javne uprave ili Upravu za inspekcijske oposlove, naišli smo na jedan zid“, kazao je Milatović.
Ocijenio je da su mnogi ljudi koji su vršili poslove u tim organima bili ostaci bišeg režima, „koji su u velikom broju došli do posla vjerovatrno na taj način“.
„Jedna lasta ne čini proljeće, vi ne možete da uradite sve. A pogotovo ne kada je bilo nekih smiješnih nadgornjavanja između ljudi koji su tada činili pobjedničku većinu u parlamentu. Ja nijesam bio srećan zbog mnogih od tih stvari, mislim da smo mogli mnogo više i da smo svi zajedno razočarali građane. Mislim da su građani možda imali prevelika očekivanja u odnosu na zatečenu pustoš u svakom smislu. Moj je fokus bio na ekonomskim temama“, kaže Milatović.
Kazao je da je nesklad među parlamentarnom većinom usporio brojne procese.
„Čini mi se da smo mnogo više uradili na polju ekonomije, nego na polju vladavine prava. Ali parlametarna većina koja je negdje bila nadležna za promjene u tužilaštvu dugo nije mogla da se dogoori oko određenih kadrovskih rješenja. Vlada u tim nekim stvarima nije imala nikakve ingerencije. Sad kad ssmo dobili oslobođeni SDT tek je tada javnost vidjela šta znači tužilaštvo, i tek su nakon toga uslijedila hapšenja Medence, Jovanića i ostalih sudoionika loših praksi iz poprošlosti“, kazao je Milatović.
„Skandalozna izjava da niko ko je glasao za zajedničku državu ne može da bude diplomata“
Govoreći o imenovanju ambasadora i diplomata sa mjesta potencijalnog predsjednika, Milatović kaže da je u toj oblasti neophodna saradnja predsjednika, Skupštine i Vlade, i da će na te pozicije ljudi biti imenovani po stručnim zalaganjima i znanju.
„Ti ljudi su veoma važne karike u političkom sistemu, i svako treba da da svoj doprinos pri njihovom delegiranju. Nedostajala je bolja saradnja na tom pitanju, i fokus je na tome. Radiću na unapređenju naše dioplomatske mreže. Ne želim da se dešava jedna negativna selekcija koja je bila na snazi, poput izjava Đukanovića koji je govorio da niko ko je glasao za zajedničku državu na referedumu ne može da bude dio diplomatske mreže. To je jedna skandalozna izjava, apsolutno diskriminatorska, koja je nekako bila jedna dobra refleksija loše i pogubne politike“, kazao je Mlatović.
Govoreći o ratu u Ukrajini, Milatović je rekao da izražava žaljenje zbog nesrećnih dešavanja u toj zemlji, te da podržava politiku Crne Gore koja je usklađena sa Evropskom unijom.
„Ono što Crna Gora kao zemlja koja vodi pregovore sa EU i koja je u prethodnom periodu imala usaglašenu spoljnu politiku sa EU treba da nastavi da radi. To jest, da prati politiku EU i u tom smislu su preduzete određene aktivnosti i u prethodnom i sadašnjem periodu i to je jedna evropska priča. Nemam ništa da dodam osim lične želje da se taj rat što prije okonča, kako bi se zaustavilo ono što se dešava u Ukrajini i normalizovale ekonomske aktivnosti. Ali niko ne može vratiti sve te izgubljene živote, i kao prostor koji je prošao rat moramo imati jednu vrstu saosjećajnosti“, poručuje Milatović.
„Treba ozakoniti dvojno državljanstvo“
Milatović je govorio i o izmjenama Zakona o državljanstvu, ali i neriješenom pitanju biračkih spiskova.
„I kao Pokret smo rekli da bi bilo dobro da otvorimo dijalog, da vidimo da li treba promijeniti Zakon o državljanstvu i liberalizovati poilitiku kad je u pitanju dvojno državljanstvo. Imate velikiki broj građana u Crnoj Gori koji imaju drugo državljanstvo, i mislim da to treba ozakoniti. Nijesam siguran da bi posjedovanje drugog državljastva trebalo da bude bilo kakva negativna strana. Treba odvojiti politiku dvojnog državljanstva od politike biračkog prava. Sa pozicije predsjednika učiniću sve što je u mojoj moći i sasvim sigurno staviti to u fokus mog djelovanja“, kazao je Milatović.
On je poručio da je važno da se očisti birački spisak.
Govoreći o Otvorenom Balkanu, Milatović je rekao da podržava sve regionalne inicijative, te i da je Evropska unija zamišljena kao regionalna inicijativa.
„Sve što ima za cilj da unaprijedi slobodnu trgovinu dodatno olakšava život i građana i privrednika. Sa pozicije predsjednika mogao bih dosta da doprinesem i da se unaprijede određeni mehanizmi koji bi bili stavljeni na raspolaganje kada je u pitanju Otvoreni Balkan“, kazao je Milatović.
Dodaje da je i priča o evropskim integracijama priča o regionalnoj saradnji.
„Pokazali smo dozu političke kulture i zrelosti“
Milatović je kazao da je u vezi sa cijelom pričom o državljanstvu Srbije i prebivalištu u Beogradu predsjednika Pokreta Evropa sad Milojka Spajića napravljena greška, ali da je izvinjenje koje je uslijedilo pokazalo novu političku kulturu u Crnoj Gori.
„Nijesam bio zadovoljan kako se odvijala situacija u vezi sa Spajićem. Dobro je pa se završila izvinjenjem od Spajića a i mene, i na taj način smo pokazali jednu novu političku kuturu u Crnoj Gori. Napravila se greška, ali se desilo i izvinjenje. Spajić je na sjednici Glavnog odbora (GO) pokrenuo pitanje svoje ostavke, ali je Odbor bio saglasan da to ne čini. Pokazali smo dozu političke kulture i zrelosti. Takav način ponašanja nije viđen do sada u Crnoj Gori“, samtra Milatović.
„Vrijeme za predsjednika koji nije upleten u afere“
On je rekao da želi da vrati poljuljani međunarodni kredibilitet Crne Gore, imajući u vidu da je aktuelni predsjednik prije dvije godine bio akter afere „Pandora papiri“, te da je vrijeme za predsjednika bez tih hipoteka.
Kaže da mu je cilj povratak izgubljenog kredibilitet Crne Gore.
„Koji je izgubljen jer su nas predstavljali ljudi sa veoma tananim međunarodnim kredibilitetom. Prije svega mislim na predsjednika Đukanovića, koji je, sjećate se, bio u središtu Pandora afere, gdje smo saznali i da je otvarao ofšor kompanije. Bio je i optužen pred italijanskim pravosuđem, a tu su i ostale stvari koje su u njegovom liku štetile međunarodnoj reputaciji Crne Gore“, kazao je Milatović.
„Uvjeren sam da će Crna Gora izabrati budućnost i nove ljude“
„Mislim da su ovo veoma važni izbori za Crnu Goru, da su prekretnica u kom pravcu u budućnosti Crna Gora ide. Bira da li da ide u budućnost, ili povratak u devedesete. Ubijeđen sam da će Crna Gora izabrati budućnost, nove ljude i politike, i to je nešto što i ja reprezentujem“, kazao je Milatović.
Govoreći o Pokretu Evropa sad, istakao je da je to mlad politički pokret, nastao kao želja za nastavkom ekonomskih reformi „koje smo Milojko Spajić i ja započeli kao ministri u Vladi Zdravka Krivokapića“.
Po njegovim riječima, Pokret Evropa sad ostvario je odličan uspjeh na lokalnim izborima posebno u Podgorici.
„Ja sam veoma srećan što sam ja nosio ovu listu, i što smo mi kao pokret dali doprinos da Podgorica izađe iz vlasti DPS-a. Ovo je nastavak te borbe za jednu ljepšu, bogatiju i pravedniju Crnu Goru i siguran sam da ćemo uspjeti“, poručio je Milatović.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir
Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.
“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.
Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.
Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.
Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.
“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.
Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.
Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…
Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.
“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.
On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).
S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.
Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.
Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.
Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…
Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.
Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.
Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.
POLITIKA
DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu
„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.
„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.
Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.
„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.
„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta














