POLITIKA
"NADAM SE IZBORIMA U JUNU"
Milatović: DF vidim kao partnera, garant sam da će Đukanović biti poražen
Rekao je da vidi DF kao relevatnog saveznika i konstituenta nove vlade, te da ne stavlja znak jednakosti između DF-a i DPS-a

Predsjednički kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović na Parlamentarnom kanalu rekao je da se 19. marta održavaju veoma važni izbori za Crnu Goru, da su prekretnica u kom pravcu zemlja ide, u budućnost, ili povratak u devedesete godine.
Rekao je da je jasno da je Demokratski front potpuno primijenio retoriku, te da bi možda DPS „davno pao da je Andrija Mandić imao ovu retoriku i ranije“.
Rekao je da vidi DF kao relevatnog saveznika i konstituenta nove vlade, te da ne stavlja znak jednakosti između DF-a i DPS-a.
„To je nemoguće staviti“, rekao je Milatović.
On je rekao da je najbolji garant da se sruši Đukanovićev režim.
„Sve što sam radio, za šta se zalažem, čini me najboljim kandidatom. Ali isto tako, sve što sam govorio i radio, ukazuje da sam čovjek koji će uvijek podržavati svakog protiv nepravde, korupcije i siromaštva, a mislim da je te pojave najviše personifikovao DPS. I to je najbolji odgovor na pitanje koga bih podržao u drugom krugu“, rekao je Milatović.
„Abazoviću priznajem određene dobre stvari“
Govoreći o premijeru Vlade u tehičkom mandatu Dritanu Abazoviću, istakao je je bio protiv formiranja njegove vlade, ali da je Abazoviću priznaje određene dobre stvari koje je uradio.
„Abazović je u prethodnom periodu napravio dosta dobrih poteza. Bio sam protiv forirmiranja vlade, i stojim iza toga da je to bila neprincipijelna vlada koja je formirana slomom prve demokratske vlade, i uz podršku DPS-a. To je bio period kada sam je mnogo kritikovao, ali mislim da je on napravio jedan otklon od svega toga, da je uvidio da je napravio grešku i ja to pozdravljam, ali mislim da je potrebna nova politička Vlada, koja će imati jasnu podršku parlamenta i koja će biti rezulata vanrednih parlamentarnih izbora i koja bi trebalo da nastavi ekonomske reforme. I treba da fokus stavi na životne teme i EU intergracije“, kazao je Milatović.
„Izbori mogu biti održani već u junu“
Rješenje političke krize vidi u održavanju vanrednih parlamentarnih izbora.
„Do nove vlade treba doći na način da ovi koji se formalno zalažu za izbore dignu ruke u Skupštini i skrate joj mandat. Treba ih održati što prije. Da ima političke volje, oni bi mogli da budu krajem maja početkom juna. Popis mora da se desi, mi moramo sprovesti popis zarad kreiranja razvojnih politika. I to nije nikakav remetilački faktor da se skrati mandat Skupštini. Da imamo izbore nakon predsjedničkih i da se dođe do jake parlamentarne većine, u kojoj će biti mnogi učesnici koji sjede i u aktuelnom kabinetu. Građanima je dosta partijskog nadgornjavanja, rekonstrukcija i slično. Jaka nova parlamentarna većina treba da iznjedri jaku političku vladu“, kazao je Milatović.
Program Evropa sad je, kako kaže, doveo do najmanjeg javnog duga u poslednjih 15 godina.
Komentarišući najnovije zaduženje Crne Gore kod Dojče banke, sa kamatom od skoro deset odsto, Milatović kaže da je na visoku kamatnu stopu osim globalnih refleksija, uticala i politička nestabilnost u zemlji, ali i neznanje u aktuelnoj Vladi.
„Potreban nam je depolitizovan sistem“
Milatović poručuje da kada je govorio o društvenom i političkom oporavku Crne Gore, govorio je i depolitizovaom sistemu.
„Ne treba partijska pripadnost da bude mjera uspjeha u životu“, kaže predstavnik Evrope sad.
„Pogubnost stanja koje smo zatekli u 2020. godini bio je rezltat negativne selekcije koja je dolazila kao čin partijskog djelovanja, gdje ništa nije važno osim partija. To se u izvjesnoj mjeri nastavilo i nakon smjene vlasti, ali to nije dobro. Imam pravo da kažem da ove stvari koje su loše nijesu dobre, a tek ću imati pravo sa pozicije nekoga ko dobije legitimet od građana i građanki da ukažem na loše strane svakodevnice u našem životu“, poručuje on.
Govoreći o borbi protiv korupcije za vrijeme vlade u čijem je bio kabinetu, podsjeća da je ista formirala Savjet za borbu protiv koruopcije, kojem su slali dokumenta i materijale.
„To je bila jedna platforma gdje smo mi kao ministri slali materijal, informacije, određene zaključke do kojih smo dolazili. Negdje smo i dokumentovali sve loše prakse koje smo zatekli i na taj način pomagali borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ja sam tad kao ministar dosta materijala predavao savjetu i tužilaštvu, i sam i preko saradnika i čini mi se da su neke procesuirane. Pomogli smo u predmetu protiv Jovanića, to je nekako bilo najbliže mom resoru“, rekao je Milatović.
Jovanić nanio ogromnu štetu privredi
On kaže da je bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić čovjek koji je nanio ogromnu štetu privredi.
„Sjećam se da sam bio možda jedini ministar koji je naložio provjere dosijea svih zaposlenih, njihovih diploma i slično. I jedna stručna komisija došla je do rezultata da je u jednom uređenom sistemu kakvo je ministarstvo, da smo našli da je 11 odsto zaposlenih u Ministartsvu ekonomije bilo nezakonito zaposleno. To je bila nevjerovatna informacija. Kada smo je procesuirali dalje ka državnim organima koji su to trebali da ispitaju, a tu mislim na resor javne uprave ili Upravu za inspekcijske oposlove, naišli smo na jedan zid“, kazao je Milatović.
Ocijenio je da su mnogi ljudi koji su vršili poslove u tim organima bili ostaci bišeg režima, „koji su u velikom broju došli do posla vjerovatrno na taj način“.
„Jedna lasta ne čini proljeće, vi ne možete da uradite sve. A pogotovo ne kada je bilo nekih smiješnih nadgornjavanja između ljudi koji su tada činili pobjedničku većinu u parlamentu. Ja nijesam bio srećan zbog mnogih od tih stvari, mislim da smo mogli mnogo više i da smo svi zajedno razočarali građane. Mislim da su građani možda imali prevelika očekivanja u odnosu na zatečenu pustoš u svakom smislu. Moj je fokus bio na ekonomskim temama“, kaže Milatović.
Kazao je da je nesklad među parlamentarnom većinom usporio brojne procese.
„Čini mi se da smo mnogo više uradili na polju ekonomije, nego na polju vladavine prava. Ali parlametarna većina koja je negdje bila nadležna za promjene u tužilaštvu dugo nije mogla da se dogoori oko određenih kadrovskih rješenja. Vlada u tim nekim stvarima nije imala nikakve ingerencije. Sad kad ssmo dobili oslobođeni SDT tek je tada javnost vidjela šta znači tužilaštvo, i tek su nakon toga uslijedila hapšenja Medence, Jovanića i ostalih sudoionika loših praksi iz poprošlosti“, kazao je Milatović.
„Skandalozna izjava da niko ko je glasao za zajedničku državu ne može da bude diplomata“
Govoreći o imenovanju ambasadora i diplomata sa mjesta potencijalnog predsjednika, Milatović kaže da je u toj oblasti neophodna saradnja predsjednika, Skupštine i Vlade, i da će na te pozicije ljudi biti imenovani po stručnim zalaganjima i znanju.
„Ti ljudi su veoma važne karike u političkom sistemu, i svako treba da da svoj doprinos pri njihovom delegiranju. Nedostajala je bolja saradnja na tom pitanju, i fokus je na tome. Radiću na unapređenju naše dioplomatske mreže. Ne želim da se dešava jedna negativna selekcija koja je bila na snazi, poput izjava Đukanovića koji je govorio da niko ko je glasao za zajedničku državu na referedumu ne može da bude dio diplomatske mreže. To je jedna skandalozna izjava, apsolutno diskriminatorska, koja je nekako bila jedna dobra refleksija loše i pogubne politike“, kazao je Mlatović.
Govoreći o ratu u Ukrajini, Milatović je rekao da izražava žaljenje zbog nesrećnih dešavanja u toj zemlji, te da podržava politiku Crne Gore koja je usklađena sa Evropskom unijom.
„Ono što Crna Gora kao zemlja koja vodi pregovore sa EU i koja je u prethodnom periodu imala usaglašenu spoljnu politiku sa EU treba da nastavi da radi. To jest, da prati politiku EU i u tom smislu su preduzete određene aktivnosti i u prethodnom i sadašnjem periodu i to je jedna evropska priča. Nemam ništa da dodam osim lične želje da se taj rat što prije okonča, kako bi se zaustavilo ono što se dešava u Ukrajini i normalizovale ekonomske aktivnosti. Ali niko ne može vratiti sve te izgubljene živote, i kao prostor koji je prošao rat moramo imati jednu vrstu saosjećajnosti“, poručuje Milatović.
„Treba ozakoniti dvojno državljanstvo“
Milatović je govorio i o izmjenama Zakona o državljanstvu, ali i neriješenom pitanju biračkih spiskova.
„I kao Pokret smo rekli da bi bilo dobro da otvorimo dijalog, da vidimo da li treba promijeniti Zakon o državljanstvu i liberalizovati poilitiku kad je u pitanju dvojno državljanstvo. Imate velikiki broj građana u Crnoj Gori koji imaju drugo državljanstvo, i mislim da to treba ozakoniti. Nijesam siguran da bi posjedovanje drugog državljastva trebalo da bude bilo kakva negativna strana. Treba odvojiti politiku dvojnog državljanstva od politike biračkog prava. Sa pozicije predsjednika učiniću sve što je u mojoj moći i sasvim sigurno staviti to u fokus mog djelovanja“, kazao je Milatović.
On je poručio da je važno da se očisti birački spisak.
Govoreći o Otvorenom Balkanu, Milatović je rekao da podržava sve regionalne inicijative, te i da je Evropska unija zamišljena kao regionalna inicijativa.
„Sve što ima za cilj da unaprijedi slobodnu trgovinu dodatno olakšava život i građana i privrednika. Sa pozicije predsjednika mogao bih dosta da doprinesem i da se unaprijede određeni mehanizmi koji bi bili stavljeni na raspolaganje kada je u pitanju Otvoreni Balkan“, kazao je Milatović.
Dodaje da je i priča o evropskim integracijama priča o regionalnoj saradnji.
„Pokazali smo dozu političke kulture i zrelosti“
Milatović je kazao da je u vezi sa cijelom pričom o državljanstvu Srbije i prebivalištu u Beogradu predsjednika Pokreta Evropa sad Milojka Spajića napravljena greška, ali da je izvinjenje koje je uslijedilo pokazalo novu političku kulturu u Crnoj Gori.
„Nijesam bio zadovoljan kako se odvijala situacija u vezi sa Spajićem. Dobro je pa se završila izvinjenjem od Spajića a i mene, i na taj način smo pokazali jednu novu političku kuturu u Crnoj Gori. Napravila se greška, ali se desilo i izvinjenje. Spajić je na sjednici Glavnog odbora (GO) pokrenuo pitanje svoje ostavke, ali je Odbor bio saglasan da to ne čini. Pokazali smo dozu političke kulture i zrelosti. Takav način ponašanja nije viđen do sada u Crnoj Gori“, samtra Milatović.
„Vrijeme za predsjednika koji nije upleten u afere“
On je rekao da želi da vrati poljuljani međunarodni kredibilitet Crne Gore, imajući u vidu da je aktuelni predsjednik prije dvije godine bio akter afere „Pandora papiri“, te da je vrijeme za predsjednika bez tih hipoteka.
Kaže da mu je cilj povratak izgubljenog kredibilitet Crne Gore.
„Koji je izgubljen jer su nas predstavljali ljudi sa veoma tananim međunarodnim kredibilitetom. Prije svega mislim na predsjednika Đukanovića, koji je, sjećate se, bio u središtu Pandora afere, gdje smo saznali i da je otvarao ofšor kompanije. Bio je i optužen pred italijanskim pravosuđem, a tu su i ostale stvari koje su u njegovom liku štetile međunarodnoj reputaciji Crne Gore“, kazao je Milatović.
„Uvjeren sam da će Crna Gora izabrati budućnost i nove ljude“
„Mislim da su ovo veoma važni izbori za Crnu Goru, da su prekretnica u kom pravcu u budućnosti Crna Gora ide. Bira da li da ide u budućnost, ili povratak u devedesete. Ubijeđen sam da će Crna Gora izabrati budućnost, nove ljude i politike, i to je nešto što i ja reprezentujem“, kazao je Milatović.
Govoreći o Pokretu Evropa sad, istakao je da je to mlad politički pokret, nastao kao želja za nastavkom ekonomskih reformi „koje smo Milojko Spajić i ja započeli kao ministri u Vladi Zdravka Krivokapića“.
Po njegovim riječima, Pokret Evropa sad ostvario je odličan uspjeh na lokalnim izborima posebno u Podgorici.
„Ja sam veoma srećan što sam ja nosio ovu listu, i što smo mi kao pokret dali doprinos da Podgorica izađe iz vlasti DPS-a. Ovo je nastavak te borbe za jednu ljepšu, bogatiju i pravedniju Crnu Goru i siguran sam da ćemo uspjeti“, poručio je Milatović.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
POLITIKA
(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“
„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.
Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.
Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.
„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:
“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.
Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.
“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.
Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.
“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO4 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















