Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK CRNE GORE

Milatović o nedolasku Spajića, Mandića, Kneževića, Bečića… na sastanak: Začuđen sam odnosom parlamentarne većine prema evropskoj perspektivi Crne Gore

„Prvi čovjek EU je odložio posjetu u trenutku kada je ta posjeta trebalo da predstavlja krunu kad je u pitanju dobijanje pozitivnog IBAR-a. Dva dana nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a i nakon što smo snažnije zakoračili u evropskom putu, u parlamentu je došlo do odluke koja šteti interesima Crne Gore“, kazao je Milatović

Profimedia/Soeren Stache/dpa

Evropska perspektiva je najvažniji prioritet naše zemlje i začuđen sam odnosom određenih partija prema tome, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

„Za jutros sam sazvao sastanak sa liderima svih političkih subjekata koji su zastupljeni u parlamentu da razgovaramo o složenoj situaciji nakon otkazivanja posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela. Žao mi je što se jedan dio predstavnika partija nije odazvao. Mislim da to nije dobra evropska poruka“, rekao je Milatović novinarima nakon sastanka koji je danas u Vili Gorica održao sa predstavnicima dijela parlamentarnih partija.

On je dodao da je sastanak prošao u konstruktivnoj atmosferi.

„Učesnicima sam prenio utiske moje posjete Briselu“, kazao je Milatović.

On je poručio da pristup vladajuće većine nije pravi i da treba biti odgovoran prema građanima.

„Prvi čovjek EU je odložio posjetu u trenutku kada je ta posjeta trebalo da predstavlja krunu kad je u pitanju dobijanje pozitivnog IBAR-a. Dva dana nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a i nakon što smo snažnije zakoračili u evropskom putu, u parlamentu je došlo do odluke koja šteti interesima Crne Gore. Šef Vlade je u intervjuu rekao da šteti, a onda njegova partija glasala za to. Mislim da je to neodgoovrno ponašanje. Šta su određeni politički akteri spremni da urade na štetu interesa Crne Gore? Mislim da sam ovim pokazao odgovoran pristup i da ću uraditi što je u mojoj moći da Crna Gora ostane na evropskom putu, ali ja nisam svemoguć“, kazao je Milatović.

Odgovarajući na pitanje novinara kako komentariše tvrdnje opozicije da treba ići na vanredne parlamentarne izbore, on je kazao da je želio da ukaže većini o stvarima koje rade na štetu Crne Gore, a da nisu pričali o rješenjima.

Upitan da prokomentariše tvrdnje premijera Milojka Spajića da izlazi iz svoje nadležnosti, Milatović je kazao da predsjednik predstavlja građane u zemlji i inostranstvu.

„Ja ne bih bio odgovoran prema građanima da ovo nisam uradio“, kazao je on.

Sastanku sa Milatovićem prisustvovali su lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović, predsjednik Force Genci Nimanbegu, nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, predsjednik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović, predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, potpredsjednik Bošnjčke stranke Jasmin Ćorović i Enis Đokaj iz Demokratske unije Albanaca (DUA).

Predstavnici Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokratske Crne Gore nisu došli na sastanak, iako nisu zvanično potvrdili da neće doći.

Na sastanak, nisu došli predsjednici vladajućih Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić, Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i Nove srpske demokratije (Nova) Andrija Mandić.

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović danas je saopštio i da ta partija neće prisustvovati sastanku.

Milatović je ranije danas saopštio da će njegova ruka i dalje biti ispružena prema svima koji su spremni da sarađuju u ostvarivanju ključnih državnih ciljeva pa i prema onima koji se ovaj put nijesu odazvali na poziv da razgovaraju.

Milatović je 3. jula pozvao lidere parlamentarnih stranaka na sastanak da ih informiše o zaključcima razgovora sa EU partnerima.

POLITIKA

Milatovićevi odbornici sa DPS-om izglasali skraćenje mandata u Glavnom gradu: Podgorica ide na izbore

Za skraćenje mandata Skupštine Glavnog grada glasali su odbornici DPS-a, Socijaldemokrata, SDP, LP-a, Demokratske partije Roma, Pokreta za Podgoricu, URA i jedan odbornik Pokreta za promjene

Većina odbornika Skupštine Glavnog grada izglasala je skraćenje mandata lokalnog parlamenta.

Glasalo je ukupno 32 odbornika, 31 za, jedan protiv.

Za skraćenje mandata Skupštine Glavnog grada glasali su odbornici DPS-a, Socijaldemokrata, SDP, LP-a, Demokratske partije Roma, Pokreta za Podgoricu, URA i jedan odbornik Pokreta za promjene.

Na sjednici se Skupštine Glavnog grada, raspravljalo se o inicijativi za skraćenje mandata lokalnom parlamentu.

Dok je opozicija tražila nove izbore, odbornica Pokreta Evropa sad Anđela Mićović tvrdi da su odbornici PES-a trpjeli pritiske od predsjednika države Jakova Milatovića i odbornice Pokreta za Podgoricu Nađe Ljiljanić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Amerika: Zabrinuti smo zbog ulaska proruskih stranaka u Vladu Crne Gore

„Zabrinuti smo zbog uključivanja u Vladu stranaka i čelnika koji ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, protive se sankcijama Evropske unije Rusiji i čiji su postupci u direktnoj suprotnosti sa prinicipom dobrosusjedskih odnosa“, kazali su iz Ambasade

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici zabrinuta je zbog, kako su saopštili, uključivanja u Vladu stranaka i čelnika koji ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu i protive se sankcijama Evropske unije Rusiji.

Parlament Crne Gore je u utorak izglasao rekonstrukciju vlade, koja sada uključuje dvije proruske i jednu bošnjačku stranku.

Ovim Vlada ima ukupno 32 člana, što je čini najbrojnijom u istoriji parlamentarizma Crne Gore, države sa 630.000 stanovnika.

Iz Ambasade su za Radio Slobodna Evropa rekli da podržavaju vladu posvećenu pristupanju Evropskoj uniji, poštovanju evroatlantskih vrijednosti i potpunom učešću u NATO-u, koja odražava multikulturni sastav Crne Gore.

„Zabrinuti smo zbog uključivanja u Vladu stranaka i čelnika koji ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, protive se sankcijama Evropske unije Rusiji i čiji su postupci u direktnoj suprotnosti sa prinicipom dobrosusjedskih odnosa“, kazali su iz Ambasade.

Oni su pozvali Vladu i poslanike u Skupštini da ostanu fokusirani na zajednički cilj pridruživanja Evropskoj uniji i izbjegnu kontraproduktivna pitanja koja ugrožavaju taj cilj i izazivaju podjele.

„Kao saveznik i blizak partner Crne Gore, Sjedinjene Američke Države će nastaviti da podržavaju i priznaju konstruktivne akcije Skupštine i Vlade, ukazujući na aktivnosti koje su u suprotnosti s evroatlantskim vrijednostima i ugrožavaju opipljiv napredak ka integraciji u Evropsku uniju“, kazali su iz Ambasade za RSE.

Premijer Milojko Spajić je 23. jula u parlamentu u Podgorici rekao da je rekonstruisana vlada garant stabilnosti i zrelosti.

„Pokazatelj smo kako Srbi i Albanci, Srbi i Bošnjaci, Srbi i Crnogorci – svi mogu zajednički da žive i rade. Bićemo svetionik za čitav Balkan“, kazao je Spajić.

Međutim, Andrija Nikolić iz opozicione Demokratske partije socijalista rekao je da je ovo vlada kojom upravljaju Moskva i Beograd.

„Glava i mozak su u Moskvi. Šef ove Vlade je (predsjednik parlamenta) Andrija Mandić i zato u njoj nema nacionalnih Crnogoraca“.

Dvije stranke bivšeg prorusko orijentiranog Demokratskog fronta (DF) – koje predvode Andrija Mandić i Milan Knežević – dobile su dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta.

Politika DF-a suprotna je zvaničnoj politici Crne Gore, koja je najozbiljniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Te stranke zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu, ne priznaju nezavisnost Kosova, protive se članstvu Crne Gore u NATO-u, negiraju genocid u Srebrenici i podržavaju ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Osim što podržavaju ruskog predsjednika Vladimira Putina, njihovi lideri imaju bliske političke odnose sa predsjednicima Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.

Zvanični Vašington je više puta upozoravao i izražavao zabrinutost da u vlasti budu stranke i lideri koji se aktivno protive evroatlantskim vrijednostima. Sličan stav saopštavan je i iz evropskih institucija.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Izglasan novi sastav Vlade: Novi ministri iz nekadašnjeg DF-a, Bošnjačke stranke…

Rekonstruisana Vlada ima premijera, 24 ministarstva i sedam potpredsjednika, od kojih je pet samo na mjestu potpredsjednika, a dva pokrivaju i mjesto potpredsjednika i ministra

U Skupštini Crne Gore izglasana je rekonstrukcija Vlade.

Na predlog premijera Milojka Spajića, poslanici su izglasali promjene sastava 44. Vlade Crne Gore.

Glasanju nijesu prisustvovali poslanici DPS-a, SD-a, GP URA, HGI i posebnog kluba poslanika.

Od poslanika opozicije, u sali su ostali Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crne Gora) i Mehmet Zenka (Demokratska unija Albanaca).

Većina ministara je izglasana sa 53 poslanika za i jednim uzdržanim, dok je za smjenu bivšeg ministra pravde Andreja Milovića glasalo svih 54 poslanika prisutnih u Skupštini.

Rekonstruisanu, 44. Vladu, premijera Spajića čine:

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku,

Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove,

Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama;

Milun Zogović, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu I regionaini razvoj,

Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova,

Saša Mujović, ministar energetike,

Bojan Božović, ministar pravde,

Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,

Simonida Kordić, ministarka turizma,

Maja Vukićević, ministarka saobraćaja,

Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera,

Dragoslav Šćekić, ministar sporta i mladih,

Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,

Filip Radulović, ministar pomorstva,

Mirsad Azemović, ministar dijaspore,

Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije;

Admir Šahmanović, ministar rudarstva, nafte i gasa,

Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama;

Milutin Butorović, ministar bez portfelja.

Rekonstruisana Vlada ima premijera, 24 ministarstva i sedam potpredsjednika, od kojih je pet samo na mjestu potpredsjednika, a dva pokrivaju i mjesto potpredsjednika i ministra.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije