Connect with us

POLITIKA

STUPIO NA DUŽNOST

(FOTO/VIDEO) Milatović položio zakletvu: Crna Gora dobila novog predsjednika

„Biću istinski predsjednik svih građana“, poručio je novi predsjednik Crne Gore

Inauguracija Jakova Milatovića (Foto: Luka Zeković)

Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je zakletvu u Skupštini Crne Gore, pred 200 zvanica. Poručio je da će biti predsjednik svih građana, da će raditi na ekonomskoj promociji Crne Gore i dobrosusjedskim odnosima. Naglasio je da će biti kohezivni i korektivni faktor u zajedničkoj borbi za bolju Crnu Goru, te da će raditi na ubrzanju puta naše zemlje ka EU.

Inauguracija Jakova Milatovića (Foto: Skupština Crne Gore)

Milatović položio zakletvu

„Zaklinjem se da ću dužnost predsjednika vršiti odgovorno, časno, savjesno, pravedno i nepristrasno, po Ustavu i zakonu“, kazao je Jakov Milatović, povodom preuzimanja dužnosti predsjednika Crne Gore.

Nakon što je položio zakletvu, Milatović je kazao da mu je čast što će biti predsjednik Crne Gore, zemlje u kojoj je rođen i koju beskrajno voli.

„Biću istinski predsjednik svih građana nezavisno od njihove nacionalne i vjerske pripadnosti“, kazao je on.

Inauguracija Jakova Milatovića (Foto: Skupština Crne Gore)

On je poručio da su pred njim i ostalim donosiocima odluka veliki zadaci koje će izvršavati u slobodnijem ambijentu.

“Eliminisanje unutrašnjih podjela, izgradnja jakih i nezavisnih institucija, afirmacija ljudskih prava, nepristrasna distribucija pravde, društvo jednakih šansi, kao i uspostavljanje održivog ekonomskog modela zahtijevaće punu posvećenost kako donosilaca odluka, tako i onih koji te odluke izvršavaju”, kazao je on.

Milatović je kazao da je pomirena Crna Gora, jedina prava.

„Nikada više ne smijemo dozvoliti da se bilo koji pojedinac osjeća obespravljeno. Nikada ne smijemo dozvoliti da neko zbog drugačijeg političkog opredjeljenja bude uskraćen za uspjeh u životu“, poručio je Milatović.

Jakov i Milena Milatović sa Danijelom Đurović (Foto: Luka Zeković)

Naglasio je da će biti kohezivni faktor u zajedničkoj borbi za bolju Crnu Goru.

„Institucionalni sistem kreiran po mjeri jedne partije nije izdržao izazove koje je sa sobom donijela promjena izvršne vlasti. Siguran sam da smo iz tog iskustva izvukli pouke“, rekao je Milatović.

Bez ekonomski nezavisnog građana, nema ni demokratije, poručio je on.

„U narednom periodu moramo raditi na kreiranju održivijeg ekonomskog modela kao i otvaranju novih radnih mjesta“, rekao je on i poručio da će raditi na ekonomskoj promociji Crne Gore.

Ne smije i neće biti odstupanja od strateških pravaca i opredjeljenja koja podrazumijevaju Crnu Goru kao dio evropske i evroatlantske porodice.

„U civilazijskoj ravni za mene nema dvojbe gdje pripadamo. Pripadamo Evropi koja je ujedinjena u njenoj različiti. Crna Gora će nastaviti da korača ka ispunjenju njenih vanjskopolitičkih i strateških opredjeljenja“, kazao je Milatović.

On je naveo da su spremni da preuzmu sve aktivnosti kako bi bili završeni svi započeti procesi transformacije crnogorskog društva.

„Osim brojnih domaćih zadataka, smatram da je Crnoj Gori kao i zemljama regiona, potrebna još jasnija podrška u odnosu na našu evropsku perspektivu“, naveo je Milatović.

Kako je kazao, ohrabruju pozitivini pomaci kojima region svjedoči, kao što su otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i odbijanje kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine.

„Zato smatram da će u najskorijoj budućnosti ovaj pozitivni niz nastaviti i produbiti Crna Gora, prvenstveno ostvarivanjem željenog napretka koji u ključnim poglavljima koja se tiču pravosuđa, a potom i punopravnim članstvom“, rekao je on.

Milatović je kazao da je neophodno iskreno nastaviti sa ispunjavanjem potrebnih preduslova.

„U tom smislu, svjesni smo da se jedna od najvažnijih stavku odnosu na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Koraci koje smo u to pravcu preduzeli daju nadu da pred našom pravdom nema više nedodirljivih“, istakao je Milatović.

Kako je kazao, pravda je možda i dalje spora, ali je u Crnoj Gori postala dostižna.

Milatović je naglasio da je jedini put do uređene pravne države i evropskog standarda života put evropskih integracija.

On je poručio da će kao predsjednik države doprinositi unapređenju dobrosusjedskih odnosa u regionu.

Kako je rekao, Berlinski proces ostaje glavni most između Zapadnog Balkana i Brisela, čija je revitalizacija od presudnog značaja za potvrdu prisutnosti EU u regionu.

„Mislim da i sve postojeće i nove regionalne ekonomske inicijative, koje imaju za cilj uspješniju saradnju, mogu imati dodatnu vrijednost, ukoliko ih uspostavimo kao podršku članstvu u EU, kao zajedničkog cilja“, rekao je Milatović.

On je naglasio da politika mira treba da bude temelj bilateralnih odnosa Crne Gore i zemalja regiona.

Milatović je kazao da svoj petogodišnji mandat započinje sa željom da puni doprinos demokratskom razvoju Crne Gore, institucionalnoj stabilizaciji i ekonomskom napretku.

„U okviru nadležnosti, kao neko ko predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, nastojaću da budem faktor pomirenja i zajedništva, na korist svakog građanina i društva u cjelini“, poručio je Milatović.

On je rekao da će biti i korektivni faktor, usmjeravajući društvene procese ka daljoj demokratizaciji Crne Gore.

„Građane neću dijeliti na one koji su mi dali glas na izborima i one koji su drugačije mislili“, rekao je Milatović.

Podvukao je da će prioritet svih prioriteta biti ubrzavanje puta ka članstvu u EU.

Zaključio je da svim zemljama regiona treba evropska vizija.

„Svoj petogodišnji mandat započinjem s velikom željom da dam puni doprinos daljem demokratskom razvoju države, njenoj institucionalnoj stabilizaciji i ekonomskom napretku. Nastojaću da budem faktor pomirenja i zajedništva, na korist svakog građanina i društva u cjelini“, kazao je on.

Poručio je da će biti i korektivni faktor, usmjeravajući društvene procese ka daljoj demokratizaciji.

„Građane neću dijeliti na one koji su mi dali glas na izborima i na one koji su tog dana drugačije mislili. Od prvog dana razmišljaću kako će izgledati posljednji dan mog mandata. Kad budem sabirao djela koja ću ostaviti za sobom, najveće će biti demokratska, bogata i evropska Crna Gora. Zaklinjući se danas, dajem zavjet da ću predano raditi za boljitak Crne Gore i kao prvi među jednakima stajati čvrsto na braniku njenog ustavno-pravnog poretka. Živjela Crna Gora“, poručio je Milatović, nakon čega je pozdravljen aplauzom.

Đurović otvorila sjednicu Skupštine

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović otvorila je sjednicu, nakon čega je intonirana himna Crne Gore.

“U Crnoj Gori zakletva je nešto više i uzvišenije od svih drugih riječi i zato očekujem da u demokratskom napredovanju Crne Gore javno izgovorena riječ i obaveza svakog zvaničnika ima težinu, ozbiljnost i odgovornost“, kazala je Đurović.

Poručila je da su pred nama ubrzanje evropskih puta, očuvanje mira i stabilnosti.

„U svim ovim proicesima očekujemo kvalitetan doprinos novizabranog predsjednika, od kog očekujemo da radi na ujedinjenju građana i da dostojno predstavlja Crnu Goru“, rekla je Đurović.

Zvanice stižu u parlament

Na inauguraciju stižu predstavnici partija, šefovi država iz okruženja, veliki broj nerezidentnih ambasadora i specijalni izaslanik SAD Gabrijel Eskobar.

Gabrijel Eskobar (Foto: Luka Zeković)

Stigao je i premijer Dritan Abazović, bivši predsjednik Milo Đukanović, većina ministara, predstavnika partija, direktor ANB-a, predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore i ambasadori.

Dritan Abazović (Foto: RTCG)

Milo Đukanović (Foto: Luka Zeković)

U parlament je ušao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Aleksandar Vučić (Foto: Luka Zeković)

Milatović je prethodnih dana kazao da će zakletvi prisustvovati većina šefova država iz regiona. Stigli su predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Željko Komšić, predsjednik Albanije Bajram Begaj, kao i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Svečanost povodom polaganja zakletve novog predsjednika ranije je održavana na Cetinju.

„Inauguracija je svečani čin uvođenja u predsjedničku dužnost. Ona treba biti primjer najviših demokratskih standarda i upravo je zato predviđena u Skupštini Crne Gore. Građani su mi dali povjerenje da uradim sve što je u mojoj moći da Crna Gora postane istinski demokratsko društvo“, napisao je Milatović ranije na Tviteru.

Milatović je pobijedio na predsjedničkim izborima u drugom krugu, održanom 11. aprila, u kojem je osvojio blizu 60 odsto glasova.

Ustavom Crne Gore, usvojenim 22. oktobra 2007. godine, predsjednik države se bira neposrednim izborima na pet godina.

Od obnove nezavisnosti, 21. maja 2006. godine, funkciju predsjednika Crne Gore obavljao je Filip Vujanović, koji je bio izabran na predsjedničkim izborima 2008. i 2013. godine.

Đukanović je izabran na tu funkciju na predsjedničkim izborima 2018. godine.

Bajram Begaj (Foto: RTCG)

Andrija Mandić i Milan Knezević (Foto: Luka Zeković)

Jakov Milatović (Foto: Luka Zeković)

Bivši premijer Zdravko Krivokapić

Aleksa Bečić i Boris Bogdanović (Foto: RTCG)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Amerika posebno cijeni hrabrost i rezultate koje postižu Bečić, policija, SDT…

Potpredsjednik Vlade boravi u zvaničnoj posjeti Americi. Na sastanku sa kongresmenima poručio je: „Crna Gora više nije zona komfora za organizovani kriminal“

Bečić i Pingri, Foto: Kabinet potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku

Crna Gora više nije zona komfora za organizovani kriminal i ostaje saveznik koji ne traži privilegije, već isporučuje rezultate, kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić.

On se sastao se u Vašingtonu, u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, sastao sa kongresmenima Čeli Pingri i Robertom Aderholtom. Pingri je ujedno kopredsjedavajuća Kokusu za Crnu Goru, a Bečić i ona razgovarali su o ključnim temama od zajedničkog interesa u oblasti bezbjednosti, demokratije i stabilnosti regiona Zapadnog Balkana, saopštio je kabinet potpredsjednika Vlade.

Zahvalivši kongresmenki na „dugogodišnjoj posvećenosti i impresivnom iskustvu u javnoj službi“, Bečić je istakao da Crna Gora, iako mala po broju stanovnika, ostaje pouzdana NATO saveznica, država jasnog strateškog kursa ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, i danas najnapredniji kandidat na evropskom putu, sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima i šest već zatvorenih, uz „snažnu političku volju da uskoro zatvori i ostala“.

Bečić je ukazao na „odlučne i vidljive rezultate“ u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, rekavši da je u prethodnom periodu, zahvaljujući saradnji Uprave policije, Specijalnog državnog tužilaštva i međunarodnih partnera: procesuirano više od 2.000 članova organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnih lica, da je intenzivirana borba protiv ekonomskog kriminala i to „čak 12 puta u odnosu na ranije periode“. Kazao je i da je rasvijetljeno 95 odsto teških krivičnih djela protiv života i tijela, vraćeno 20 odsto više komada oružja i 70 odsto više municije „u ovih četiri mjeseca, nego prethodnih deset godina zajedno“, kao i da je u pripremii „mnogo stroži zakon o oružju nego što je to važeći“.

Bečić i Aderholt, foto: Kabinet potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku

„Crna Gora više nije zona komfora za organizovani kriminal. Danas se država ne povlači, danas država i njena vlast odgovara građanima. Obezbjeđujemo ono što je decenijama bilo obesmišljeno, pravdu, povjerenje u institucije i zakon jednak za sve“, poručio je Bečić.

Kongresmenka Pingri je, kako je saopšteno, izrazila snažnu podršku Crnoj Gori, uz ocjenu da „posebno cijeni hrabrost i rezultate“ koje postižu Bečić, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije, SDT i druge institucije sistema u borbi protiv kriminala. Takođe je naglasila važnost ekonomskog osnaživanja građana, kao ključa za prevazilaženje društvenih podjela i dodatno jačanje demokratije, piše u saopštenju.

„Kada ulažete u bezbjednost, ulažete u slobodu. Kada jačate institucije, jačate državu. Crna Gora to danas pokazuje djelima, a ne riječima. I zbog toga, ostajemo saveznik koji ne traži privilegije nego isporučuje rezultate“, rekao je Bečić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Ministarstvo odbrane Srbije prodaje „suvišne i rashodovane službene pse“: Cijene od 400 do 3.000 dinara

Građani negoduju i traže udomljavanje

Ministarstvo odbrane Srbije objavilo je oglas o prodaji „suvišnih i rashodovanih“ službenih pasa iz kasarne „Knjaz Mihailo“ u Nišu i građani od juče mogu da odu u kasarnu i da ih pogledaju.

U oglasu su navedena imena dvadesetak pasa, uz godine starosti, rasu i cijenu.Kako se navodi u oglasu, prodaju se „suvišni i rashodovani službeni psi“ iz kasarne „Knjaz Mihailo“ u Nišu. U pitanju je 25 pasa.

Mahom su u pitanju nemački i belgijski ovčari, različite starosti, a cijene se kreću od 400 do 3.000 dinara.

Na prodaju su:

Njemački ovčar AB (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar AGA (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar ER (godina oštenuća 2015.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar BRID (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Njemački ovčar ILON (godina oštenuća 2015.) – cijena 500 dinara;

Njemački ovčar ALDO (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Njemački ovčar IRNA (godina oštenuća 2015.) – cijena 500 dinara;

Labrador DINA (godina oštenuća 2017.) – cijena 2.000 dinara;

Labrador EDI KINGDOM (godina oštenuća 2019.) – cijena 2.500 dinara;

Njemački ovčar FIS (godina oštenuća 2016.) – cijena 1.000 dinara;

Njemački ovčar ILA (godina oštenuća 2015.) – cijena 800 dinara;

Šarplaninski ovčar DIV (godina oštenuća 2019.) – cijena 3.000 dinara;

Belgijski ovčar NIKA (godina oštenuća 2018.) – cijena 1.500 dinara;

Šarplaninski ovčar MIRUŠA (godina oštenuća 2018.) – cena 2.500 dinara;

Njemački ovčar DŽAR (godina oštenuća 2021.) – cijena 2.000 dinara;

Belgijski ovčar ČABA (godina oštenuća 2017.) – cijena 1.500 dinara;Belgijski ovčar BAK (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar AKVA (godina oštenuća 2018.) – cijena 1.000 dinara;

Labrador ASTON (godina oštenuća 2017.) – cijena 2.000 dinara;

Njemački ovčar FAMA (godina oštenuća 2017.) – cijena 1.000 dinara;

Njemački ovčar NOA (godina oštenuća 2020.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar BANDžI (godina oštenuća 2021.) – cena 2.000 dinara;

Belgijski ovčar TIL (godina oštenuća 2016.) – cijena 600 dinara;

Belgijski ovčar DAVA (godina oštenuća 2015.) – cijena 400 dinara;

Belgijski ovčar COP (godina oštenuća 2013.) – cijena 500 dinara.

U oglasu se dodaje da je „razgledanje suvišnih i rashodovanih pasa“ moguće od 20. maja radnim danima od 9 do 14 časova, isključivo uz prethodnu najavu na broj telefona 064/414-8538.

Oglas je izazvao brojne negativne komentare građana na društvenim mrežama, a oglasila su se i udruženja za zaštitu životinja i zatražila da se prodaja zamijeni udomljavanjem koje bi obuhvatilo provjeru uslova, obaveznu sterilizaciju i ugovore o odgovornom vlasništvu. Praksa prodaje pasa, kazali su, iako možda pravno dozvoljena, duboko je problematična s aspekta etike, morala i dobrobiti životinja.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bečić u Americi: Crna Gora da bude zemlja zakona, a ne zemlja straha

„Više od 3.000 policijskih službenika prolazi bezbjednosnu i imovinsku provjeru, oko 100 njih su suspendovani u kratkom vremenskom periodu, stotine provjera i postupaka su u toku, dok je fokus na integritet, životni stil i kontakte“, kazao je potpredsjednik Vlade u američkom Kongresu

Crna Gora želi da bude zemlja zakona, a ne zemlja straha, kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić.

On je zatvorio Jugoistočni evropski transatlantski forum, održan u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu, obraćanjem na temu:

„Crna Gora na vratima Evropske unije“.Forum je okupio istaknute učesnike iz oblasti transatlantskih odnosa, energetike, inovacija i bezbjednosti, saopštio je kabinet potpredsjednika Vlade.

Bečić je istakao istorijsko savezništvo Crne Gore i SAD, ukorijenjeno još u 1905. godini, kada je Crnu Goru prvi priznao američki predsjednik Teodor Ruzvelt, a današnje odnose nazvao „partnerstvom koje ima i smisao i budućnost“.

Bečić je pred učesnicima Foruma istakao da je Crna Gora danas, na 19. godišnjicu obnove nezavisnosti, na istorijskoj prekretnici:

„Naš strateški cilj je jasan: Crna Gora će do 2028. postati 28. članica Evropske unije. Mi smo jedini kandidat koji je otvorio sva poglavlja, zatvorio šest, i u potpunosti uskladio svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa EU.

“Temelj tog puta, kako je poručio, nije tehnička harmonizacija propisa, već beskompromisna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U tom smislu, posebno je istakao da je „po prvi put u istoriji Crne Gore sproveden sveobuhvatan veting“ u Upravi policije: više od 3.000 policijskih službenika prolazi bezbjednosnu i imovinsku provjeru, oko 100 njih su suspendovani u kratkom vremenskom periodu, stotine provjera i postupaka su u toku, dok je fokus na integritet, životni stil i kontakte.

„Nikada više zakon neće biti slabiji od kriminala. Prvi put, zakoni važe i za one koji su ih do juče tumačili po sopstvenom nahođenju“, rekao je Bečić.

On je podsjetio i na „doprinos Crne Gore NATO savezu, izdvajanjima za odbranu“, učešću u misijama, kao i investiciji za dva patrolna broda u Francuskoj, koji će „postati temelj nove crnogorske mornarice i čuvari stabilnost Jadrana“.

„Crna Gora želi da bude zemlja zakona, a ne zemlja straha. Pouzdan partner, a ne nevidljiva tačka na mapi. I s tim ciljem nastavljamo. Jer borba protiv kriminala ne poznaje kompromise. A put ka Evropskoj uniji ne poznaje blokade“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije