Connect with us

POLITIKA

STUPIO NA DUŽNOST

(FOTO/VIDEO) Milatović položio zakletvu: Crna Gora dobila novog predsjednika

„Biću istinski predsjednik svih građana“, poručio je novi predsjednik Crne Gore

Inauguracija Jakova Milatovića (Foto: Luka Zeković)

Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je zakletvu u Skupštini Crne Gore, pred 200 zvanica. Poručio je da će biti predsjednik svih građana, da će raditi na ekonomskoj promociji Crne Gore i dobrosusjedskim odnosima. Naglasio je da će biti kohezivni i korektivni faktor u zajedničkoj borbi za bolju Crnu Goru, te da će raditi na ubrzanju puta naše zemlje ka EU.

Inauguracija Jakova Milatovića (Foto: Skupština Crne Gore)

Milatović položio zakletvu

„Zaklinjem se da ću dužnost predsjednika vršiti odgovorno, časno, savjesno, pravedno i nepristrasno, po Ustavu i zakonu“, kazao je Jakov Milatović, povodom preuzimanja dužnosti predsjednika Crne Gore.

Nakon što je položio zakletvu, Milatović je kazao da mu je čast što će biti predsjednik Crne Gore, zemlje u kojoj je rođen i koju beskrajno voli.

„Biću istinski predsjednik svih građana nezavisno od njihove nacionalne i vjerske pripadnosti“, kazao je on.

Inauguracija Jakova Milatovića (Foto: Skupština Crne Gore)

On je poručio da su pred njim i ostalim donosiocima odluka veliki zadaci koje će izvršavati u slobodnijem ambijentu.

“Eliminisanje unutrašnjih podjela, izgradnja jakih i nezavisnih institucija, afirmacija ljudskih prava, nepristrasna distribucija pravde, društvo jednakih šansi, kao i uspostavljanje održivog ekonomskog modela zahtijevaće punu posvećenost kako donosilaca odluka, tako i onih koji te odluke izvršavaju”, kazao je on.

Milatović je kazao da je pomirena Crna Gora, jedina prava.

„Nikada više ne smijemo dozvoliti da se bilo koji pojedinac osjeća obespravljeno. Nikada ne smijemo dozvoliti da neko zbog drugačijeg političkog opredjeljenja bude uskraćen za uspjeh u životu“, poručio je Milatović.

Jakov i Milena Milatović sa Danijelom Đurović (Foto: Luka Zeković)

Naglasio je da će biti kohezivni faktor u zajedničkoj borbi za bolju Crnu Goru.

„Institucionalni sistem kreiran po mjeri jedne partije nije izdržao izazove koje je sa sobom donijela promjena izvršne vlasti. Siguran sam da smo iz tog iskustva izvukli pouke“, rekao je Milatović.

Bez ekonomski nezavisnog građana, nema ni demokratije, poručio je on.

„U narednom periodu moramo raditi na kreiranju održivijeg ekonomskog modela kao i otvaranju novih radnih mjesta“, rekao je on i poručio da će raditi na ekonomskoj promociji Crne Gore.

Ne smije i neće biti odstupanja od strateških pravaca i opredjeljenja koja podrazumijevaju Crnu Goru kao dio evropske i evroatlantske porodice.

„U civilazijskoj ravni za mene nema dvojbe gdje pripadamo. Pripadamo Evropi koja je ujedinjena u njenoj različiti. Crna Gora će nastaviti da korača ka ispunjenju njenih vanjskopolitičkih i strateških opredjeljenja“, kazao je Milatović.

On je naveo da su spremni da preuzmu sve aktivnosti kako bi bili završeni svi započeti procesi transformacije crnogorskog društva.

„Osim brojnih domaćih zadataka, smatram da je Crnoj Gori kao i zemljama regiona, potrebna još jasnija podrška u odnosu na našu evropsku perspektivu“, naveo je Milatović.

Kako je kazao, ohrabruju pozitivini pomaci kojima region svjedoči, kao što su otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i odbijanje kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine.

„Zato smatram da će u najskorijoj budućnosti ovaj pozitivni niz nastaviti i produbiti Crna Gora, prvenstveno ostvarivanjem željenog napretka koji u ključnim poglavljima koja se tiču pravosuđa, a potom i punopravnim članstvom“, rekao je on.

Milatović je kazao da je neophodno iskreno nastaviti sa ispunjavanjem potrebnih preduslova.

„U tom smislu, svjesni smo da se jedna od najvažnijih stavku odnosu na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Koraci koje smo u to pravcu preduzeli daju nadu da pred našom pravdom nema više nedodirljivih“, istakao je Milatović.

Kako je kazao, pravda je možda i dalje spora, ali je u Crnoj Gori postala dostižna.

Milatović je naglasio da je jedini put do uređene pravne države i evropskog standarda života put evropskih integracija.

On je poručio da će kao predsjednik države doprinositi unapređenju dobrosusjedskih odnosa u regionu.

Kako je rekao, Berlinski proces ostaje glavni most između Zapadnog Balkana i Brisela, čija je revitalizacija od presudnog značaja za potvrdu prisutnosti EU u regionu.

„Mislim da i sve postojeće i nove regionalne ekonomske inicijative, koje imaju za cilj uspješniju saradnju, mogu imati dodatnu vrijednost, ukoliko ih uspostavimo kao podršku članstvu u EU, kao zajedničkog cilja“, rekao je Milatović.

On je naglasio da politika mira treba da bude temelj bilateralnih odnosa Crne Gore i zemalja regiona.

Milatović je kazao da svoj petogodišnji mandat započinje sa željom da puni doprinos demokratskom razvoju Crne Gore, institucionalnoj stabilizaciji i ekonomskom napretku.

„U okviru nadležnosti, kao neko ko predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, nastojaću da budem faktor pomirenja i zajedništva, na korist svakog građanina i društva u cjelini“, poručio je Milatović.

On je rekao da će biti i korektivni faktor, usmjeravajući društvene procese ka daljoj demokratizaciji Crne Gore.

„Građane neću dijeliti na one koji su mi dali glas na izborima i one koji su drugačije mislili“, rekao je Milatović.

Podvukao je da će prioritet svih prioriteta biti ubrzavanje puta ka članstvu u EU.

Zaključio je da svim zemljama regiona treba evropska vizija.

„Svoj petogodišnji mandat započinjem s velikom željom da dam puni doprinos daljem demokratskom razvoju države, njenoj institucionalnoj stabilizaciji i ekonomskom napretku. Nastojaću da budem faktor pomirenja i zajedništva, na korist svakog građanina i društva u cjelini“, kazao je on.

Poručio je da će biti i korektivni faktor, usmjeravajući društvene procese ka daljoj demokratizaciji.

„Građane neću dijeliti na one koji su mi dali glas na izborima i na one koji su tog dana drugačije mislili. Od prvog dana razmišljaću kako će izgledati posljednji dan mog mandata. Kad budem sabirao djela koja ću ostaviti za sobom, najveće će biti demokratska, bogata i evropska Crna Gora. Zaklinjući se danas, dajem zavjet da ću predano raditi za boljitak Crne Gore i kao prvi među jednakima stajati čvrsto na braniku njenog ustavno-pravnog poretka. Živjela Crna Gora“, poručio je Milatović, nakon čega je pozdravljen aplauzom.

Đurović otvorila sjednicu Skupštine

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović otvorila je sjednicu, nakon čega je intonirana himna Crne Gore.

“U Crnoj Gori zakletva je nešto više i uzvišenije od svih drugih riječi i zato očekujem da u demokratskom napredovanju Crne Gore javno izgovorena riječ i obaveza svakog zvaničnika ima težinu, ozbiljnost i odgovornost“, kazala je Đurović.

Poručila je da su pred nama ubrzanje evropskih puta, očuvanje mira i stabilnosti.

„U svim ovim proicesima očekujemo kvalitetan doprinos novizabranog predsjednika, od kog očekujemo da radi na ujedinjenju građana i da dostojno predstavlja Crnu Goru“, rekla je Đurović.

Zvanice stižu u parlament

Na inauguraciju stižu predstavnici partija, šefovi država iz okruženja, veliki broj nerezidentnih ambasadora i specijalni izaslanik SAD Gabrijel Eskobar.

Gabrijel Eskobar (Foto: Luka Zeković)

Stigao je i premijer Dritan Abazović, bivši predsjednik Milo Đukanović, većina ministara, predstavnika partija, direktor ANB-a, predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore i ambasadori.

Dritan Abazović (Foto: RTCG)

Milo Đukanović (Foto: Luka Zeković)

U parlament je ušao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Aleksandar Vučić (Foto: Luka Zeković)

Milatović je prethodnih dana kazao da će zakletvi prisustvovati većina šefova država iz regiona. Stigli su predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Željko Komšić, predsjednik Albanije Bajram Begaj, kao i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Svečanost povodom polaganja zakletve novog predsjednika ranije je održavana na Cetinju.

„Inauguracija je svečani čin uvođenja u predsjedničku dužnost. Ona treba biti primjer najviših demokratskih standarda i upravo je zato predviđena u Skupštini Crne Gore. Građani su mi dali povjerenje da uradim sve što je u mojoj moći da Crna Gora postane istinski demokratsko društvo“, napisao je Milatović ranije na Tviteru.

Milatović je pobijedio na predsjedničkim izborima u drugom krugu, održanom 11. aprila, u kojem je osvojio blizu 60 odsto glasova.

Ustavom Crne Gore, usvojenim 22. oktobra 2007. godine, predsjednik države se bira neposrednim izborima na pet godina.

Od obnove nezavisnosti, 21. maja 2006. godine, funkciju predsjednika Crne Gore obavljao je Filip Vujanović, koji je bio izabran na predsjedničkim izborima 2008. i 2013. godine.

Đukanović je izabran na tu funkciju na predsjedničkim izborima 2018. godine.

Bajram Begaj (Foto: RTCG)

Andrija Mandić i Milan Knezević (Foto: Luka Zeković)

Jakov Milatović (Foto: Luka Zeković)

Bivši premijer Zdravko Krivokapić

Aleksa Bečić i Boris Bogdanović (Foto: RTCG)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Beranske Demokrate: Očekujemo da odbornici održe riječ i izaberu Ćulafića za predsjednika Opštine Berane

„Ukoliko postoji neka druga većina, sa nekim svojim kandidatom, smatramo da je skupštinska govornica jedino i pravo mjesto da se taj mandžurijski kandidat na njoj predstavi i javno kaže zašto je prekršio svoju riječ“, kazali su iz beranskog odbora Demokrata

Foto: Demokrate

Beranski odbor Demokrata saopštio je kako očekuju da će 19 odbornika „održati riječ“ i izabrati Damjana Ćulafića za predsjednika Opštine u naredne dvije godine.

Kazali su da smatraju da je, ukoliko postoji neka druga većina, sa nekim svojim kandidatom, skupštinska govornica „jedino i pravo mjesto da se taj mandžurijski kandidat na njoj predstavi i javno kaže zašto je prekršio svoju riječ“.

„Obraćamo se javnosti sa željom da jednostavno objasnimo postojeću situaciju u vezi sa pozicijom predsjednika opštine i ponudimo jedino ispravno rješenje. Nakon lokalnih izbora 2022. godine postignut je koalicioni sporazum po kome će predsjednik opštine prve dvije godine biti iz reda NSD, a od polovine 2024. će tu poziciju preuzeti predstavnik Demokratske Crne Gore. Pružene su ruke, dala se riječ i 19 odbornika je izabralo Vuka Todorovića za prvog čovjeka opštine. Kada je početkom juna došlo vrijeme za rotaciju, Damjan Ćulafić i Vuko Todorović su u skladu sa međupartijskim, a prije svega međuljudskim dogovorom, održali riječ i podnijeli ostavke“, navodi se u saopštenju.

Kazali su da ostaje još da Skupština opštine Berane potvrdi njihove ostavke i da, „u skladu sa međuljudskim dogovorom između odraslih osoba“, potvrdi rotaciju.

„Poštujući dogovor, predsjednik Skupštine će već u ponedeljak 17. juna zakazati sjednicu skupštine na kojoj će se predložiti izbor Damjana Ćulafića za predsjednika opštine Berane. Ova inicijativa je do sada potpisana od strane 14, a do ponedeljka očekujemo i potpise svih 19 odbornika sadašnje većine“, navode Demokrate.

Rekli su da postoji samo jedan razlog za sazivanje hitne sjednice – „sprečavanje paralize naše opštine, našeg grada i naših sela“.

„Na današnji dan Opština Berane nema predsjednika, a to znači da su zaustavljena sva plaćanja, jer samo predsjednik ima ovlašćenje za realizaciju budžeta. Za stanovnike Berana to praktično znači da 800 porodica ne mogu da računaju na isplatu zarađenih plata, da se obustavljaju socijalna davanja, studentski krediti i stipendije. To znači da se usred građevinske sezone obustavljaju svi radovi na sanaciji i izgradnji puteva i ostale investicije. To znači da se dovodi u pitanje veliki broj manifestacija koji je planiran tokom ovog ljeta. Opština bez predsjednika znači da ćemo brojne naše goste koji nam dolaze u grad tokom ljeta dočekati praznih ruku“, dodaju Demokrate.

Poručuju da građani Berana to nisu zaslužili, a posebno ne bez objašnjenja.

„Stav beranskih Demokrata je jasan i jednostavan. Predsjednik mora biti izabran, jer riječ koju su dali odrasli i odgovorni ljudi mora da se poštuje. A mišljenja smo da u Vasojevićima riječ i dalje nešto znači. Posebno cijeneći čin ostavke Vuka Todorovića kao visoko moralan, uvjereni smo da će i 19 odbornika održati riječ, i izabrati Damjana Ćulafića za predsjednika u naredne dvije godine. Ukoliko postoji neka druga većina, sa nekim svojim kandidatom, smatramo da je skupštinska govornica jedino i pravo mjesto da se taj mandžurijski kandidat na njoj predstavi i javno kaže zašto je prekršio svoju riječ. Građani Berana zbog svih svojih zasluga za smjenu starog režima nisu zaslužili da budu taoci ničijih političkih igrica. Zato želimo da se ovo nepotrebno mrcvarenje završi što prije i javno. Na sjednici skupštine, pred očima javnosti“, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Živković: Nećemo dozvoliti mijenjanje državnih simbola

„Pod mentorstvom Beograda mi smo danas posvađani sa svima u regionu, a što je najgore izlazeći u susret njima, mi smo se posvađali i sa Srbijom. Niko nas više ne gleda prijateljski. I niko normalan se ne raduje tome“, rekao je predsjednik DPS-a

Živković, Foto: Boris Pejović

Demokratska partija socijalista (DPS) neće dozvoliti uvođenje dvojnog državljanstva, mijenjanje državnih simbola i Ustava, poručio je lider te stranke Danijel Živković.

Živković je to rekao na opštinskoj izbornoj konferenciji DPS-a Ulcinj na kojoj su birani članovi tog odbora.

On je, kako je saopšteno iz DPS-a, istakao da se ozbiljna i odgovorna politika prvo bavi sobom, pa tek onda političkom konkurencijom.

„Vrijeme provedeno u opoziciji dalo nam je dobru sliku o tome šta treba da promijenimo u našem pristupu i gdje smo to griješili u prethodnom periodu”, rekao je Živković.

Kako je kazao, tačno je da je DPS uradio dosta za Crnu Goru.

“Obnovili smo nezavisnost, trasirali smo evropski put, ali smo se posljednih godina udaljili od onoga što je suština bavljenja politikom – građani i poboljšanje životnog standarda”, naveo je Živković.

Prema njegovim riječima, počeli su da se zanose da ne mogu biti poraženi i dobili su opomenu 30. avgusta.

“I dobro je što je tako, da bismo i sami shvatili gdje to griješimo i šta treba ispraviti da bismo ubuduće bili sastavni dio vlasti”, kazao je Živković.

On je istakao da se moraju posvetiti građanima, što je jedini put u uspješnu politiku.

“Ukoliko tako budemo radili i ovdje, u Ulcinju, nemam dilemu da ćemo i nakon dvije godine, nastaviti ovdje da vršimo vlast“, rekao je Živković.

On je kazao da je DPS pretodne četiri godine prežijela veoma težak period.

„Projekcije da ćemo nestati, medijska satanizacija, kriminalizacija prethodnog sistema vrijednosti i pojedinaca iz toga sistema, pokušaj iz različitih regionalnih centara, a posebno iz Beograda, da se nametne teza kako je ovo kriminalizovano društvo, suverenisti i oni koji su učestvovali u obnavljaju crnogorske nezavisnosti su svi pod velom kriminala i korupcije”, dodao je Živković.

Kako je kazao, to je generalizacija da bi se oštetila jedna ideja i da se opravda teza da je Crna Gora nastala kao privatna država.

Živković je rekao da su nakon četiri godine u opoziciji uspjeli da osnaže partiju, što se dokazalo na prethodno održanim lokalnim izborima.

“A sve zahvaljujući ljudima koji su ostali istrajni i vjerni principima DPS-a, koji nijesu posustali pred naletom političkog i svakog drugog revanšizma, koji vjeruju u ovu ideju”, istakao je Živković.

On je poručio da će se truditi da grade partnerstva na političkoj sceni na zdravim osnovama, da se dogovaraju o ključnim pravcima djelovanja.

Ako to ne može, prema riječima Živkovića, čekaće šansu još neko vrijeme, “jer onako kako sada Vlada radi daje dovoljno razloga da vjerujemo da ona neće još dugo potrajati”.

“Čuli ste šta je njihov plan – uvesti dvojno državljanstvo i tako se, mirnim putem, najlakše obračunati sa Crnom Gorom, a potom mijenjati državne simbole, Ustav. To nećemo dozvoliti”, rekao je Živković.

On je naglasio da ne moraju biti vlast na državnom nivou, ali da će biti brana takvom naumu.

“Jer pod mentorstvom Beograda mi smo danas posvađani sa svima u regionu, a što je najgore izlazeći u susret njima, mi smo se posvađali i sa Srbijom. Niko nas više ne gleda prijateljski. I niko normalan se ne raduje tome“, istakao je Živković.

On je kazao da su u Ulcinju napravili koalicioni aranžman i dodao da nemaju problem da se dogovaraju o pravcima djelovanja i da nema prostora za sujetu.

Živković je istakao da isto tako mohu uraditi i na državnom nivou.

Kako je naveo, i vlast u Ulcinju napravljena je da zajednički doprinesu poboljšanju kvaliteta života građana tog grada.

“Ogriješili smo se u prethodnom periodu o Ulcinj i Ulcinjane, sada ćemo gledati šta možemo promijeniti i izvršiti pritisak iz poslaničkih klupa da se više izdvaja za Ulcinj“, kazao je Živković.

On je ocijenio da se crnogorske finansije danas se ne vode uspješno, navodeći da se ne može živjeti bolje ako se država konstantno zadužuje.

Živković je najavio da DPS izlazi brzo sa ozbiljnim ekonomskim programom koji su sastavili eksperti ekonomske struke.

“Koji na ozbiljan i sistemski način odgovara na pitanje kako da dobijemo sredstva da poboljšamo životni standard, kako da privučemo strane investitore, koje to zakone treba da izmijenimo, šta treba umanjiti i gdje povećati, kako bi se povećao životni standard građana“, zaključio je Živković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Politička kriza u Beranama sve veća: Lokalni izbori sve bliži

Vladajuća većina u Beranama nije uspjela da postigne dogovor o sprovođenju u djelo sporazuma kojim je definisano da funkciju predsjednika Opštine Berane prve dvije godine obavlja Vuko Todorović iz redova Nove srpske demokratije, a preostale dvije Damjan Ćulafić, funkcioner Demokratske Crne Gore

Sa sjednice Skupštine Opštine Berane, Foto: Berane online

Nakon što su predsjednik i potpredsjednik Opštine Berane, Vuko Todorović i Damjan Ćulafić, podnijeli ostavke na te funkcije došlo je do produbljivanja političke krize u ovom gradu, što ne isključuje mogućnost održavanja prijevremenih lokalnih izbora, piše „Dan“.

Tim prije, jer već dva mjeseca vladajuća većina u Beranama nije uspjela da postigne dogovor o sprovođenju u djelo sporazuma kojim je definisano da funkciju predsjednika Opštine Berane prve dvije godine obavlja Vuko Todorović iz redova Nove srpske demokratije, a preostale dvije Damjan Ćulafić, funkcioner Demokratske Crne Gore. Tako se u datoj situaciji Opština Berane našla u svojevrsnoj blokadi, s obzirom na to da trenutno ne postoji odgovorno lice koje bi jedino moglo, sa pozicije čelnika Opštine, da potpisuje dokumenta važna za dalje funkcionisanje lokalne uprave.

Propisi ukazuju da bi, ukoliko ne dođe do izbora Ćulafića za prvog čovjeka grada, stvar mogla privremeno da se riješi na način da lokalni parlament imenuje drugog potpredsjednik Opštine iz redova Demohrišćanskog pokreta Mladen Premović za obavljanje dužnosti predsjednika Opštine i to najduže mjesec dana. Međutim, kako trenutno stvari stoji, ta solucija zasad otpada, s obzirom na to da pojedini odbornici iz vladajuće većine ne bi podržali takav predlog, što povlači raspisivanje novih izbora.

Premović se juče nije javljao na naše pozive da prokomentariše datu situaciju, dok je Vuko Todorović kratko kazao da je održao datu riječ i da je ostavku podnio iz ličnih razloga.

Damjan Ćulafić je podnoseći ostavku na mjesto potpredsjednika Opštine naveo da se na taj korak odlučio kako bi se stvorili neophodni preduslovi da, na osnovu koalicionog sporazuma, zauzme mjesto predsjednika Opštine Berane.

„Smatram suvišnim da dalje obavljam funkciju potpredsjednika Opštine Berane, jer sam svoj dio koalicionog dogovora u cjelosti ispunio, i nemam namjeru da simuliram sprovođenje lokalnih politika izvan postognutog dogovora. Uvažavajući činjenicu da je prethodne dvije godine obilježio plodan rad na polju oporavka izuzetno zapuštene lokalne samouprave, podnosim ostavku vjerujući u poštovanje koalicionog dogovora od strane svih konstituenata aktuelne većine u lokalnom parlamentu“, naveo je Ćulafić.

U važećem zakonu koji se tiče funkcionisanja lokalne samouprave piše da predsjednika Opštine bira Skupština i to na period od četiri godine. To znači da je bilo neophodno, da u cilju dogovorene rotacije, i Todorović i Ćulafić podnesu ostavke na svoje dosadašnje funkcije i da, nakon toga lokalni parlamet većinom glasova izabere Ćulafića za predsjednika Opštine.

Radojica Živković koji obavlja funkciju predsjednika beranskog odbora Nove srpske demokratije ističe da se još uvijek nije došlo do situacije da se dogovor ispoštuje „zbog ličnih stavova pojedinih odbornika iz vladajuće koalicije“.

„Nakon lokalnih izbora postignut je dogovor da se nakon dvije godine izvrši rotacija presjednika Opštine. Stava sam, kao i većina u našoj partiji, da taj dogovor treba da se ispoštuje. Međutim, u datom momentu odbornik Nove Srpske demokratije Miki Đukić i odbornik Pokreta za promjene Miloš Rmuš, iz njima poznatih razloga, nijesu htjeli da postignutom dogovoru oko rotacije daju podršku. Mislim da to nije dobro, jer se na ovaj način nanosi šteta i našoj partiji i samim građanima“, istakao je Živković, dodajući da su na pomolu novi lokalni izbori.

I iz Demokratske Crne Gore juče su kazali da se u datim okolnostima u okviru vladajuće većine formirane 2022. godine, teško može doći do dogovora oko rotacije predsjednika Opštine, što i vodi ka vanrednim lokalnim izborima Oni su su istakli da je 14 odbornika iz vladajuće većine potpisalo predlog za imenovanje Ćilafića, dok to, po njihovim tvrdnjama, nijesu uradili odbornici Nove i Pokreta za promjene.

​U vladajućoj većini 19 odbornika

Na lokalnim izborima u Beranama održanim 2022. godine, na kojima se biralo 35 odbornika za sastav lokalnog parlamenta niko nije osvojio dovoljno mandata za formiranje vlasti. Tada je DPS uknjižio devet mandata, SNP sedam, Demokratski front i Demokrate po šest, Pokret Evropa sad četiri, Prava Crna Gora dva i Ujedinjena Crna Gora jedan mandat.

Nakon sprovedenih izbora i dugotrajnih pregovora napravljena je vladajuća većina od 19 odbornika koju su sačinjavali odbornici DF-a, sastavljenog od Nove srpske demokratike, Demokratske narodne partije, Pokreta za promjene i Radničke partije, zatim Demokrata, Pokreta Berane sad, Prave Crne Gore i Ujedinjene Crne Gore. U opoziciju su ostale Demokratska partija socijalista i Socijalistička narodna partija.

DPS i SNP stava da treba provjeriti volju birača

Iz opozicionog DPS-a juče su kazali da su vanredni izbori najbolje rješenje za rješavanje političke krize u Beranama.

„Najnovija dešavanja su samo potvrda naših ranijih tvrdnji da lokalna vlast u Beranama ne funkcioniše onako kako bi to trebalo. To samo po sebi upućuje da su vanredni izbori najbolje rješenje za izlazak iz date situacije“, kazao je predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Miro Nedić.

Sličnu konstataciju izrekao je i predsjednik beranskog odbora SNP-a Ivan Radević, ističući da su vanredni izbori neminovnost.

„Zbog nesloge u vladajućoj koaliciji najviše trpe građani. Mi se u te njihove odnose nećemo miješati, ali zagovaramo soluciju da se ide na nove izbore, jer je trenutno stanje neodrživo“, naveo je Radević.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije