POLITIKA
STUPIO NA DUŽNOST
(FOTO/VIDEO) Milatović položio zakletvu: Crna Gora dobila novog predsjednika
„Biću istinski predsjednik svih građana“, poručio je novi predsjednik Crne Gore

Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je zakletvu u Skupštini Crne Gore, pred 200 zvanica. Poručio je da će biti predsjednik svih građana, da će raditi na ekonomskoj promociji Crne Gore i dobrosusjedskim odnosima. Naglasio je da će biti kohezivni i korektivni faktor u zajedničkoj borbi za bolju Crnu Goru, te da će raditi na ubrzanju puta naše zemlje ka EU.

Inauguracija Jakova Milatovića (Foto: Skupština Crne Gore)
Milatović položio zakletvu
„Zaklinjem se da ću dužnost predsjednika vršiti odgovorno, časno, savjesno, pravedno i nepristrasno, po Ustavu i zakonu“, kazao je Jakov Milatović, povodom preuzimanja dužnosti predsjednika Crne Gore.
Nakon što je položio zakletvu, Milatović je kazao da mu je čast što će biti predsjednik Crne Gore, zemlje u kojoj je rođen i koju beskrajno voli.
„Biću istinski predsjednik svih građana nezavisno od njihove nacionalne i vjerske pripadnosti“, kazao je on.

Inauguracija Jakova Milatovića (Foto: Skupština Crne Gore)
On je poručio da su pred njim i ostalim donosiocima odluka veliki zadaci koje će izvršavati u slobodnijem ambijentu.
“Eliminisanje unutrašnjih podjela, izgradnja jakih i nezavisnih institucija, afirmacija ljudskih prava, nepristrasna distribucija pravde, društvo jednakih šansi, kao i uspostavljanje održivog ekonomskog modela zahtijevaće punu posvećenost kako donosilaca odluka, tako i onih koji te odluke izvršavaju”, kazao je on.
Milatović je kazao da je pomirena Crna Gora, jedina prava.
„Nikada više ne smijemo dozvoliti da se bilo koji pojedinac osjeća obespravljeno. Nikada ne smijemo dozvoliti da neko zbog drugačijeg političkog opredjeljenja bude uskraćen za uspjeh u životu“, poručio je Milatović.

Jakov i Milena Milatović sa Danijelom Đurović (Foto: Luka Zeković)
Naglasio je da će biti kohezivni faktor u zajedničkoj borbi za bolju Crnu Goru.
„Institucionalni sistem kreiran po mjeri jedne partije nije izdržao izazove koje je sa sobom donijela promjena izvršne vlasti. Siguran sam da smo iz tog iskustva izvukli pouke“, rekao je Milatović.
Bez ekonomski nezavisnog građana, nema ni demokratije, poručio je on.
„U narednom periodu moramo raditi na kreiranju održivijeg ekonomskog modela kao i otvaranju novih radnih mjesta“, rekao je on i poručio da će raditi na ekonomskoj promociji Crne Gore.
Ne smije i neće biti odstupanja od strateških pravaca i opredjeljenja koja podrazumijevaju Crnu Goru kao dio evropske i evroatlantske porodice.
„U civilazijskoj ravni za mene nema dvojbe gdje pripadamo. Pripadamo Evropi koja je ujedinjena u njenoj različiti. Crna Gora će nastaviti da korača ka ispunjenju njenih vanjskopolitičkih i strateških opredjeljenja“, kazao je Milatović.
On je naveo da su spremni da preuzmu sve aktivnosti kako bi bili završeni svi započeti procesi transformacije crnogorskog društva.
„Osim brojnih domaćih zadataka, smatram da je Crnoj Gori kao i zemljama regiona, potrebna još jasnija podrška u odnosu na našu evropsku perspektivu“, naveo je Milatović.
Kako je kazao, ohrabruju pozitivini pomaci kojima region svjedoči, kao što su otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i odbijanje kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine.
„Zato smatram da će u najskorijoj budućnosti ovaj pozitivni niz nastaviti i produbiti Crna Gora, prvenstveno ostvarivanjem željenog napretka koji u ključnim poglavljima koja se tiču pravosuđa, a potom i punopravnim članstvom“, rekao je on.
Milatović je kazao da je neophodno iskreno nastaviti sa ispunjavanjem potrebnih preduslova.
„U tom smislu, svjesni smo da se jedna od najvažnijih stavku odnosu na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Koraci koje smo u to pravcu preduzeli daju nadu da pred našom pravdom nema više nedodirljivih“, istakao je Milatović.
Kako je kazao, pravda je možda i dalje spora, ali je u Crnoj Gori postala dostižna.
Milatović je naglasio da je jedini put do uređene pravne države i evropskog standarda života put evropskih integracija.
On je poručio da će kao predsjednik države doprinositi unapređenju dobrosusjedskih odnosa u regionu.
Kako je rekao, Berlinski proces ostaje glavni most između Zapadnog Balkana i Brisela, čija je revitalizacija od presudnog značaja za potvrdu prisutnosti EU u regionu.
„Mislim da i sve postojeće i nove regionalne ekonomske inicijative, koje imaju za cilj uspješniju saradnju, mogu imati dodatnu vrijednost, ukoliko ih uspostavimo kao podršku članstvu u EU, kao zajedničkog cilja“, rekao je Milatović.
On je naglasio da politika mira treba da bude temelj bilateralnih odnosa Crne Gore i zemalja regiona.
Milatović je kazao da svoj petogodišnji mandat započinje sa željom da puni doprinos demokratskom razvoju Crne Gore, institucionalnoj stabilizaciji i ekonomskom napretku.
„U okviru nadležnosti, kao neko ko predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, nastojaću da budem faktor pomirenja i zajedništva, na korist svakog građanina i društva u cjelini“, poručio je Milatović.
On je rekao da će biti i korektivni faktor, usmjeravajući društvene procese ka daljoj demokratizaciji Crne Gore.
„Građane neću dijeliti na one koji su mi dali glas na izborima i one koji su drugačije mislili“, rekao je Milatović.
Podvukao je da će prioritet svih prioriteta biti ubrzavanje puta ka članstvu u EU.
Zaključio je da svim zemljama regiona treba evropska vizija.
„Svoj petogodišnji mandat započinjem s velikom željom da dam puni doprinos daljem demokratskom razvoju države, njenoj institucionalnoj stabilizaciji i ekonomskom napretku. Nastojaću da budem faktor pomirenja i zajedništva, na korist svakog građanina i društva u cjelini“, kazao je on.
Poručio je da će biti i korektivni faktor, usmjeravajući društvene procese ka daljoj demokratizaciji.
„Građane neću dijeliti na one koji su mi dali glas na izborima i na one koji su tog dana drugačije mislili. Od prvog dana razmišljaću kako će izgledati posljednji dan mog mandata. Kad budem sabirao djela koja ću ostaviti za sobom, najveće će biti demokratska, bogata i evropska Crna Gora. Zaklinjući se danas, dajem zavjet da ću predano raditi za boljitak Crne Gore i kao prvi među jednakima stajati čvrsto na braniku njenog ustavno-pravnog poretka. Živjela Crna Gora“, poručio je Milatović, nakon čega je pozdravljen aplauzom.
Đurović otvorila sjednicu Skupštine
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović otvorila je sjednicu, nakon čega je intonirana himna Crne Gore.
“U Crnoj Gori zakletva je nešto više i uzvišenije od svih drugih riječi i zato očekujem da u demokratskom napredovanju Crne Gore javno izgovorena riječ i obaveza svakog zvaničnika ima težinu, ozbiljnost i odgovornost“, kazala je Đurović.
Poručila je da su pred nama ubrzanje evropskih puta, očuvanje mira i stabilnosti.
„U svim ovim proicesima očekujemo kvalitetan doprinos novizabranog predsjednika, od kog očekujemo da radi na ujedinjenju građana i da dostojno predstavlja Crnu Goru“, rekla je Đurović.
Zvanice stižu u parlament
Na inauguraciju stižu predstavnici partija, šefovi država iz okruženja, veliki broj nerezidentnih ambasadora i specijalni izaslanik SAD Gabrijel Eskobar.

Gabrijel Eskobar (Foto: Luka Zeković)
Stigao je i premijer Dritan Abazović, bivši predsjednik Milo Đukanović, većina ministara, predstavnika partija, direktor ANB-a, predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore i ambasadori.

Dritan Abazović (Foto: RTCG)

Milo Đukanović (Foto: Luka Zeković)
U parlament je ušao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Aleksandar Vučić (Foto: Luka Zeković)
Milatović je prethodnih dana kazao da će zakletvi prisustvovati većina šefova država iz regiona. Stigli su predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Željko Komšić, predsjednik Albanije Bajram Begaj, kao i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.
Svečanost povodom polaganja zakletve novog predsjednika ranije je održavana na Cetinju.
„Inauguracija je svečani čin uvođenja u predsjedničku dužnost. Ona treba biti primjer najviših demokratskih standarda i upravo je zato predviđena u Skupštini Crne Gore. Građani su mi dali povjerenje da uradim sve što je u mojoj moći da Crna Gora postane istinski demokratsko društvo“, napisao je Milatović ranije na Tviteru.
Milatović je pobijedio na predsjedničkim izborima u drugom krugu, održanom 11. aprila, u kojem je osvojio blizu 60 odsto glasova.
Ustavom Crne Gore, usvojenim 22. oktobra 2007. godine, predsjednik države se bira neposrednim izborima na pet godina.
Od obnove nezavisnosti, 21. maja 2006. godine, funkciju predsjednika Crne Gore obavljao je Filip Vujanović, koji je bio izabran na predsjedničkim izborima 2008. i 2013. godine.
Đukanović je izabran na tu funkciju na predsjedničkim izborima 2018. godine.

Bajram Begaj (Foto: RTCG)

Andrija Mandić i Milan Knezević (Foto: Luka Zeković)

Jakov Milatović (Foto: Luka Zeković)

Bivši premijer Zdravko Krivokapić

Aleksa Bečić i Boris Bogdanović (Foto: RTCG)
POLITIKA
PES: Nećemo podržati smjenu Mandića
„Ratnu retoriku ostavljamo političkim strukturama kojima je to jedini alat“, piše u saopštenju Pokreta Evropa sad (PES) na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić

Pokret Evropa sad (PES) saopštio je večeras da neće podržati smjenu Andrije Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.
„Nećemo podržati smjenu Mandića. Pokret Evropa sad je nastao u želji da našim građanima obezbijedimo ekonomski progres i evropsku budućnost. Smatramo da je kristalno jasno da nećemo glasati za to da nam ružna prošlost upropasti svijetlu budućnost“, ističe se u saopštenju PES-a na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.
Iz PES-a su dodali da ratnu retoriku ostavljaju onim političkim strukturama kojima je to jedini alat.
„A mi smo se po ovom pitanju već oglasili i za nas je poštovanje međunarodnih presuda nešto što se podrazumijeva. Mi biramo budućnost“, piše u saopštenju PES-a.
Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je prekjuče lider te partije Danijel Živković.
On je prekjuče na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.
POLITIKA
Camaj iz Albanskog foruma: Neću podržati inicijativu DPS-a za smjenu Mandića
„Iniicijativa za smjenu Mandića dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije“, rekao je Camaj

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj rekao je za Portal RTCG da neće podržati inicijativu koja dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, apostrofirajući one u BiH.
On je tako odgovorio na inicijativu DPS-a za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
“Moram naglasiti da je to lični stav jer će koalicija Albanski forum u ponedjeljak raspravljati o tome. Inače, DPS je u cijeloj svojoj aktivnosti pokazao da im manjine znače kao dekor, a ne partneri, jer iskustvo pokazuje to na primjeru Albanaca, ali i drugih manjina u Crnoj Gori”, kazao je Camaj.
On je objasnio da saosjeća sa svima koji su od devedesetih do danas bili žrtve ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.
DPS je prije nekoliko dana na konferenciji za medije najavio da će inicijativu za smjenu Mandića uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima zbog Mandićevog prošlonedjeljnog saučešća povodom smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid.
POLITIKA
DPS traži smjenu Mandića zbog saučešća povodom smrti Ratka Mladića
Predsjednik Skupštine je prešao granicu nakon koje se ne mogu zatvarati oči, poručio je lider DPS-a Danijel Živković
Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović najavio da će podržati ovu inicijativu

Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je lider te partije Danijel Živković.
On je na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.
„Dugo smo slušali da treba praviti razliku između njegovih ličnih političkih stavova i funkcije koje obavlja, da treba imati razumijevanja zbog stabilnosti vlasti, da ne treba otvarati teške teme zbog evropskog puta. Ali, postoje trenuci kada ćutanje prestaje biti politička mudrost i postaje pristajanje. Ovo je jedan od tih trenutaka. Jer kada predsjednik Skupštine izrazi pijetet zbog smrti čoveka osuđenog za genocid, ne govorimo više o privatnim uvjerenjima, već govorimo i o dostojnosti njega da obavlja funkciju“, kazao je Živković.
Lider DPS-a je najavio da će inicijativu nakon upućivanja poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima staviti u skupštinsku proceduru.
Živković je poručio da ovo nije samo pitanje odgovornosti Andrije Mandića, već više test za sve druge.Kako je istakao, za njih ova inicijativa nije politička taktika, već obaveza.
„Da vidimo ko kalkuliše kad su u pitanju elementarni ljudski principi i da li postoje granice preko kojih se zbog fotelja i vlasti ipak ne prelazi. Ne tražimo da podrže DPS, da mijenjaju vlast ili da promjene politički odnos sa Andrijom Mandićem, već samo odgovor na jedno pitanje – može li čovjek koji sa mjesta predsjednika Skupštine izražava ovakav odnos prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu i čovjeku odgovornom za genocid imati njihovo povjerenje da predstavlja parlament države koja želi da bude sljedeća članica EU“, istakao je on.
Ocijenio je da se ne može u Briselu govoriti jezikom evropskih vrijednosti, a u Podgorici ćutati kad predsjednik parlamenta iskazuje pijetet prema čovjeku osuđenom za genocid.
„Ako od većine stranaka dobijemo odgovor da se preko ovoga mora preći kako bi većina ostala na okupu, biće jasno da evropske integracije nisu opredjeljenje ove vladajuće većine, već političko pokriće kojim se krpe. Zato ova inicijativa ima smisao, bez obzira koliko glasova će dobiti. Ako bude 41 glas za razrješenje, Crna Gora će kazati da, bez obzira na političke razlike, postoje granice koje se ne prelaze. Ako ih ne bude, građani Crne Gore će makar dobiti jasan odgovor – ko smatra da je očuvanej većine bitnije od tih granica. Ovo nije test za Mandića, njegov odgovor znamo. Ovo je test za svakog poslanika, svako će glasati imenom i prezimenom i nositi moralnu i političku odgovornost“, kazao je Živković.
Prisutnima se obratio i lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović koji je najavio da će podržati ovu inicijativu.
„Ako neko smatra da je proces pregovaranja sa EU zatvaranje poglavlja i zatvaranje očiju, onda se vara. Za nas je proces evropskih integracija vrednosno pitanje. Posebno mi je zanimljivo sa aspekta nekih poslanika koji su zamjerali manjinskim strankama savez sa DPS-om. Danas neki aktivno ćute i gutaju veće žabe i prelaze preko nekih vrednosnih stvari. Vrijeme je da u plenarnoj sali raspravimo neke stvari. Ovo nije pitanje DPS-a ili HGI-a, već vrijednosno pitanje. Civilizovani svijet se odredio prema ratnom zločincu, vrijeme je da se odredimo i mi u skupštinskoj sali“, kazao je on.
HRONIKA3 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
HRONIKA1 дан ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
DRUŠTVO1 дан ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
HRONIKA15 сати ranijeUhapšen policajac zbog dostavljanja fotografija Milošu Medenici
















