Connect with us

POLITIKA

STUPIO NA DUŽNOST

(FOTO/VIDEO) Milatović položio zakletvu: Crna Gora dobila novog predsjednika

„Biću istinski predsjednik svih građana“, poručio je novi predsjednik Crne Gore

Inauguracija Jakova Milatovića (Foto: Luka Zeković)

Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je zakletvu u Skupštini Crne Gore, pred 200 zvanica. Poručio je da će biti predsjednik svih građana, da će raditi na ekonomskoj promociji Crne Gore i dobrosusjedskim odnosima. Naglasio je da će biti kohezivni i korektivni faktor u zajedničkoj borbi za bolju Crnu Goru, te da će raditi na ubrzanju puta naše zemlje ka EU.

Inauguracija Jakova Milatovića (Foto: Skupština Crne Gore)

Milatović položio zakletvu

„Zaklinjem se da ću dužnost predsjednika vršiti odgovorno, časno, savjesno, pravedno i nepristrasno, po Ustavu i zakonu“, kazao je Jakov Milatović, povodom preuzimanja dužnosti predsjednika Crne Gore.

Nakon što je položio zakletvu, Milatović je kazao da mu je čast što će biti predsjednik Crne Gore, zemlje u kojoj je rođen i koju beskrajno voli.

„Biću istinski predsjednik svih građana nezavisno od njihove nacionalne i vjerske pripadnosti“, kazao je on.

Inauguracija Jakova Milatovića (Foto: Skupština Crne Gore)

On je poručio da su pred njim i ostalim donosiocima odluka veliki zadaci koje će izvršavati u slobodnijem ambijentu.

“Eliminisanje unutrašnjih podjela, izgradnja jakih i nezavisnih institucija, afirmacija ljudskih prava, nepristrasna distribucija pravde, društvo jednakih šansi, kao i uspostavljanje održivog ekonomskog modela zahtijevaće punu posvećenost kako donosilaca odluka, tako i onih koji te odluke izvršavaju”, kazao je on.

Milatović je kazao da je pomirena Crna Gora, jedina prava.

„Nikada više ne smijemo dozvoliti da se bilo koji pojedinac osjeća obespravljeno. Nikada ne smijemo dozvoliti da neko zbog drugačijeg političkog opredjeljenja bude uskraćen za uspjeh u životu“, poručio je Milatović.

Jakov i Milena Milatović sa Danijelom Đurović (Foto: Luka Zeković)

Naglasio je da će biti kohezivni faktor u zajedničkoj borbi za bolju Crnu Goru.

„Institucionalni sistem kreiran po mjeri jedne partije nije izdržao izazove koje je sa sobom donijela promjena izvršne vlasti. Siguran sam da smo iz tog iskustva izvukli pouke“, rekao je Milatović.

Bez ekonomski nezavisnog građana, nema ni demokratije, poručio je on.

„U narednom periodu moramo raditi na kreiranju održivijeg ekonomskog modela kao i otvaranju novih radnih mjesta“, rekao je on i poručio da će raditi na ekonomskoj promociji Crne Gore.

Ne smije i neće biti odstupanja od strateških pravaca i opredjeljenja koja podrazumijevaju Crnu Goru kao dio evropske i evroatlantske porodice.

„U civilazijskoj ravni za mene nema dvojbe gdje pripadamo. Pripadamo Evropi koja je ujedinjena u njenoj različiti. Crna Gora će nastaviti da korača ka ispunjenju njenih vanjskopolitičkih i strateških opredjeljenja“, kazao je Milatović.

On je naveo da su spremni da preuzmu sve aktivnosti kako bi bili završeni svi započeti procesi transformacije crnogorskog društva.

„Osim brojnih domaćih zadataka, smatram da je Crnoj Gori kao i zemljama regiona, potrebna još jasnija podrška u odnosu na našu evropsku perspektivu“, naveo je Milatović.

Kako je kazao, ohrabruju pozitivini pomaci kojima region svjedoči, kao što su otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, kao i odbijanje kandidatskog statusa Bosne i Hercegovine.

„Zato smatram da će u najskorijoj budućnosti ovaj pozitivni niz nastaviti i produbiti Crna Gora, prvenstveno ostvarivanjem željenog napretka koji u ključnim poglavljima koja se tiču pravosuđa, a potom i punopravnim članstvom“, rekao je on.

Milatović je kazao da je neophodno iskreno nastaviti sa ispunjavanjem potrebnih preduslova.

„U tom smislu, svjesni smo da se jedna od najvažnijih stavku odnosu na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Koraci koje smo u to pravcu preduzeli daju nadu da pred našom pravdom nema više nedodirljivih“, istakao je Milatović.

Kako je kazao, pravda je možda i dalje spora, ali je u Crnoj Gori postala dostižna.

Milatović je naglasio da je jedini put do uređene pravne države i evropskog standarda života put evropskih integracija.

On je poručio da će kao predsjednik države doprinositi unapređenju dobrosusjedskih odnosa u regionu.

Kako je rekao, Berlinski proces ostaje glavni most između Zapadnog Balkana i Brisela, čija je revitalizacija od presudnog značaja za potvrdu prisutnosti EU u regionu.

„Mislim da i sve postojeće i nove regionalne ekonomske inicijative, koje imaju za cilj uspješniju saradnju, mogu imati dodatnu vrijednost, ukoliko ih uspostavimo kao podršku članstvu u EU, kao zajedničkog cilja“, rekao je Milatović.

On je naglasio da politika mira treba da bude temelj bilateralnih odnosa Crne Gore i zemalja regiona.

Milatović je kazao da svoj petogodišnji mandat započinje sa željom da puni doprinos demokratskom razvoju Crne Gore, institucionalnoj stabilizaciji i ekonomskom napretku.

„U okviru nadležnosti, kao neko ko predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, nastojaću da budem faktor pomirenja i zajedništva, na korist svakog građanina i društva u cjelini“, poručio je Milatović.

On je rekao da će biti i korektivni faktor, usmjeravajući društvene procese ka daljoj demokratizaciji Crne Gore.

„Građane neću dijeliti na one koji su mi dali glas na izborima i one koji su drugačije mislili“, rekao je Milatović.

Podvukao je da će prioritet svih prioriteta biti ubrzavanje puta ka članstvu u EU.

Zaključio je da svim zemljama regiona treba evropska vizija.

„Svoj petogodišnji mandat započinjem s velikom željom da dam puni doprinos daljem demokratskom razvoju države, njenoj institucionalnoj stabilizaciji i ekonomskom napretku. Nastojaću da budem faktor pomirenja i zajedništva, na korist svakog građanina i društva u cjelini“, kazao je on.

Poručio je da će biti i korektivni faktor, usmjeravajući društvene procese ka daljoj demokratizaciji.

„Građane neću dijeliti na one koji su mi dali glas na izborima i na one koji su tog dana drugačije mislili. Od prvog dana razmišljaću kako će izgledati posljednji dan mog mandata. Kad budem sabirao djela koja ću ostaviti za sobom, najveće će biti demokratska, bogata i evropska Crna Gora. Zaklinjući se danas, dajem zavjet da ću predano raditi za boljitak Crne Gore i kao prvi među jednakima stajati čvrsto na braniku njenog ustavno-pravnog poretka. Živjela Crna Gora“, poručio je Milatović, nakon čega je pozdravljen aplauzom.

Đurović otvorila sjednicu Skupštine

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović otvorila je sjednicu, nakon čega je intonirana himna Crne Gore.

“U Crnoj Gori zakletva je nešto više i uzvišenije od svih drugih riječi i zato očekujem da u demokratskom napredovanju Crne Gore javno izgovorena riječ i obaveza svakog zvaničnika ima težinu, ozbiljnost i odgovornost“, kazala je Đurović.

Poručila je da su pred nama ubrzanje evropskih puta, očuvanje mira i stabilnosti.

„U svim ovim proicesima očekujemo kvalitetan doprinos novizabranog predsjednika, od kog očekujemo da radi na ujedinjenju građana i da dostojno predstavlja Crnu Goru“, rekla je Đurović.

Zvanice stižu u parlament

Na inauguraciju stižu predstavnici partija, šefovi država iz okruženja, veliki broj nerezidentnih ambasadora i specijalni izaslanik SAD Gabrijel Eskobar.

Gabrijel Eskobar (Foto: Luka Zeković)

Stigao je i premijer Dritan Abazović, bivši predsjednik Milo Đukanović, većina ministara, predstavnika partija, direktor ANB-a, predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore i ambasadori.

Dritan Abazović (Foto: RTCG)

Milo Đukanović (Foto: Luka Zeković)

U parlament je ušao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Aleksandar Vučić (Foto: Luka Zeković)

Milatović je prethodnih dana kazao da će zakletvi prisustvovati većina šefova država iz regiona. Stigli su predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Željko Komšić, predsjednik Albanije Bajram Begaj, kao i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Svečanost povodom polaganja zakletve novog predsjednika ranije je održavana na Cetinju.

„Inauguracija je svečani čin uvođenja u predsjedničku dužnost. Ona treba biti primjer najviših demokratskih standarda i upravo je zato predviđena u Skupštini Crne Gore. Građani su mi dali povjerenje da uradim sve što je u mojoj moći da Crna Gora postane istinski demokratsko društvo“, napisao je Milatović ranije na Tviteru.

Milatović je pobijedio na predsjedničkim izborima u drugom krugu, održanom 11. aprila, u kojem je osvojio blizu 60 odsto glasova.

Ustavom Crne Gore, usvojenim 22. oktobra 2007. godine, predsjednik države se bira neposrednim izborima na pet godina.

Od obnove nezavisnosti, 21. maja 2006. godine, funkciju predsjednika Crne Gore obavljao je Filip Vujanović, koji je bio izabran na predsjedničkim izborima 2008. i 2013. godine.

Đukanović je izabran na tu funkciju na predsjedničkim izborima 2018. godine.

Bajram Begaj (Foto: RTCG)

Andrija Mandić i Milan Knezević (Foto: Luka Zeković)

Jakov Milatović (Foto: Luka Zeković)

Bivši premijer Zdravko Krivokapić

Aleksa Bečić i Boris Bogdanović (Foto: RTCG)

POLITIKA

Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja

SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet

„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

PES napušta vlast u Pljevljima

Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.

„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.

Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.

„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.

Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije