EKONOMIJA
PREDSJEDNIK CRNE GORE
Milatović: Rast cijena je najveći problem građana, a ja hoću da zaštitim građane
„Zbog toga vraćam Skupštini na ponovono razmatranje zakone o PDV-u i o akcizama“
Rast cijena je najveći problem sa kojim se građani suočavaju, a moj prioritet je zaštita građana. Zbog toga vraćam Skupštini na ponovono razmatranje zakone o PDV-u i o akcizama, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
Dodao je da to radi jer će se kroz njih cijene povećati.
To je poručio komentarišući izmjene niza ekonimskih zakona koje je Skupština nedavno usvojila radi sprovođenja programa Evropa sad 2.
Naveo je da je više puta izbjegavana javna rasprava te da su do sada u zgradu Predsjednika, stigla dva od deset zakona.
Milatović je kazao da Vlada uvodi nove namete koji utiču na turističku privredu, te da se direktno ugrožavaju i državne „Plantaže“ i drugi vinari, zbog akciza na mirna vina.
Dodao je da je donio odluku da vrati i izmjene Zakona o obaveznom socijalnom osiguranju, jer će poslanici biti direktno odgovorni za smanjenje penzija budućih penzija i ugrožavanja Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja.
„Posebno zabrinjava činjenica da se 5,5 odsto bruto plata, uzima od radnika i Fonda i preusmjerava krupnom kapitalu, koji ima rekordne profite“, istakao je on i pitao zbog čijeg interesa se to radi.
foto: Mirko Kotlaš
Milatović je najavio da će dati potpis za Zakon o radu, ali da apeluje na Vladu da predloži hitnu formulu o obračunu miminalne plate, kako bi se spriječile sve buduće manipulacije.
„Apelujem na poslanike, nemojte da budete saučesnici u obesmišljavanju našeg demokratskog sistema“, naveo je on i dodao da želi da Skupština u ponovnom odlučivanju ne da zeleno svjetlo za ove propise.
Milatović je naveo da vjeruje da će poslanici raditi u interesu građana.
Naveo je da će preostali set zakona potpisati kada do njega stignu.
Naglasio je da je Vlada do sada postupcima urušila dobrosusjedske odnose sa zemljama regiona, te da će dati sve od sebe da se proces Brdo-Brioni održi.
Pojasnio je da se rebalans budžeta radi velikog broja ministarstava nakon rekonstrukcije Vlade, ali da ista ne želi da podrži susret lidera u regionu.
Upitan da li vraćanje zakona ima veze sa političkim sukobom sa premijerom Milojkom Spajićem, on je kazao da ima. Naglasio ne da ga Spajić ne zanima lično, već činjenica da je on na čelu Vlade.
„Ja uradim ono što je do mene, ali budite sigurni da će doći trenutak kada će svi snositi političke posljedice“, dodao je on.
„Nisam u svađi sa njim, ne interesuje me uopšte više. Interesuje me što Crna Gora radi u suprotnosti sa našim interesima“, istakao je on i dodao da je ova parlamentarna većina korak u pogrešnom smjeru, nakon izbora 2020.
On je naglasio i da su lideri Demokratskog fronta (DF) sada na čelu Vlade, dok su Spajiću prepuštena ekonomska pitanja.
Milatović je istakao da ekonomske politike bez rasprave i socijalnog dijaloga, kao i trenutne politike, ne vode nigdje.
„Ne vodi se politika na način na koji je bila obećana. Mislim da to nije u redu i zato dižem glas, zato sam i ušao u borbu u Podgorici. Niko od njih nije pročitao argumentovano kada sam vratio zakon, a takvi ljudi su trenutno u Skupštini“, istakao je on i dodao da bi 81 nasumično izabrani građanin, bolje radio u interesu građana nego trenutni poslanici.
Upitan zašto je proglasio Zakon o radu, a ne prateće koji će omogućiti njegovo sprovođenje, Milatović je naveo da je borac za povećanje minimalca.
„Mislim da bi bilo bolje da postoji jedna minimalna plata, ali i da minimalac povežemo sa povećanjem potrošačke korpe“, kazao je on i dodao da još nije obrazloženo zašto se iz Fonda PIO uzima 150 miliona eura.
Milatović je dodao da se veliki broj građana osjeća prevarenim.
Upitan ima li predlog kako da se uvećaju plate, naveo je da je pitao zašto se PDV ne snizi na 19 odsto, te da se može vidjeti koje građani najviše kupuju i da se na njih da najmanji PDV…
Istakao je da o takvim predlozima nema rasprave već se zakoni usvajaju, bez fiskalne strategije zbog koje se i mijenjaju.
Milatović je ponovio da je premijer Milojko Spajić početkom 2022. godine intenzivno komunicirao sa Kabinetom bivšeg predsjednika države Mila Đeukanovića, kako bi tražio podršku Demokratske partije socijalista (DPS) za izglasavanje kripto-zakona u Skupštini.
„Sad imam saznanja da je Spajić intenzivno komunicirao sa Kabinetom Đukanovića tražeći podršku DPS-a, za izglasavanje kripto-zakona u Skupštini. I da je to bio fokus njegovog djelovanja u trenutku, negdje par mjeseci na početku 2022. godine. Ja mislim da je to razočaravajući podatak za mene i druge građane Crne Gore“, naveo je Milatović i dodao da je to naknadno saznao.
Naveo je da je razlika između njega i drugih borba za bolje društvo, te da se ostali sada i tada bore da Crna Gora postane raj za kripto činioce.
Novinarka Televizije Crne Gore je Milatovića je pitala da li zakone Skupštini vraća na ponovno odlučivanje radi spora sa premijerom Milojkom Spajićem.
Milatović je naglasio da vjeruje da nijedan zakon koji je Skupštini vratio – nije vraćen bez razloga.
„Je li onaj kojim je namješteno mjesto za direktora javnog servisa? Je li taj bio pogrešno vraćen? Cijela Crna Gora zna da je Zakon o RTCG-u ad hominem mijenjan, pa su nam prodavali priču da je bolje, da direktor javnog servisa ima pet nego deset godina iskustva, da bi mu namjestili poziciju. I šta su očekivali, da ću ja da ćutim na to, da ću da izigravam englesku kraljicu dok se oni partijski namiruju i jedni sa drugima završavaju određene dilove? Ne, to je greška koju su oni napravili jer politiku i svijet gledaju iz svojih očiju“, naveo je on i dodao da brine o interesu građana, te da želi oslobođen javni servis.
Novinarka je pitala kako komentariše činjenicu da je kandidat za predsjednika postao nakon što je premijer Milojko Spajić izbračen iz te izborne trke, Milatović je naveo da tada kao i sada, vjeruje da je to nepravedno.
„I da je to urađeno od strane onih s kojima je trenutno premijer Spajić politički partner. Jesmo mi zaboravili ko je diskvalifikovao Spajića u toj predsjedničkoj trci, zbog neistina koje je Spajić izgovarao cijeloj crnogorskoj javnosti. Tada su izgovorene neistine od strane premijera, i zbog tih neistina neki drugi su ga tada diskvalifikovali u saradnji sa Demokratskom partijom socijalista. To nije pitanje za mene, ja sam tada uradio ono što je jedino bilo potrebno kako bi se sačuvao demokratski razboj zemlje. Izašao sam na crtu, izvadio Pokret Evropa sad iz minusa i pobijedio Đukanovića. Je li to mogao da uradi bilo ko drugi u tom trenutku? Je li to mogao da uradi Andrija Mandić? Je li to mogao da uradi Aleksa bečić?“, rekao je Milatović
Istakao je da će uvijek izaći na crtu takvim lošim praksama.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin
Sjutra je Aranđelovdan – slava Vasojevića
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
HRONIKA3 дана agoUbijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
HRONIKA15 сати agoUhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
HRONIKA7 сати agoLovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
HRONIKA1 дан agoDvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
DRUŠTVO1 дан agoBerane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
BALKAN I SVIJET12 сати agoUhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu