EKONOMIJA
PREDSJEDNIK CRNE GORE
Milatović: Rast cijena je najveći problem građana, a ja hoću da zaštitim građane
„Zbog toga vraćam Skupštini na ponovono razmatranje zakone o PDV-u i o akcizama“

Rast cijena je najveći problem sa kojim se građani suočavaju, a moj prioritet je zaštita građana. Zbog toga vraćam Skupštini na ponovono razmatranje zakone o PDV-u i o akcizama, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
Dodao je da to radi jer će se kroz njih cijene povećati.
To je poručio komentarišući izmjene niza ekonimskih zakona koje je Skupština nedavno usvojila radi sprovođenja programa Evropa sad 2.
Naveo je da je više puta izbjegavana javna rasprava te da su do sada u zgradu Predsjednika, stigla dva od deset zakona.
Milatović je kazao da Vlada uvodi nove namete koji utiču na turističku privredu, te da se direktno ugrožavaju i državne „Plantaže“ i drugi vinari, zbog akciza na mirna vina.
Dodao je da je donio odluku da vrati i izmjene Zakona o obaveznom socijalnom osiguranju, jer će poslanici biti direktno odgovorni za smanjenje penzija budućih penzija i ugrožavanja Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja.
„Posebno zabrinjava činjenica da se 5,5 odsto bruto plata, uzima od radnika i Fonda i preusmjerava krupnom kapitalu, koji ima rekordne profite“, istakao je on i pitao zbog čijeg interesa se to radi.

foto: Mirko Kotlaš
Milatović je najavio da će dati potpis za Zakon o radu, ali da apeluje na Vladu da predloži hitnu formulu o obračunu miminalne plate, kako bi se spriječile sve buduće manipulacije.
„Apelujem na poslanike, nemojte da budete saučesnici u obesmišljavanju našeg demokratskog sistema“, naveo je on i dodao da želi da Skupština u ponovnom odlučivanju ne da zeleno svjetlo za ove propise.
Milatović je naveo da vjeruje da će poslanici raditi u interesu građana.
Naveo je da će preostali set zakona potpisati kada do njega stignu.
Naglasio je da je Vlada do sada postupcima urušila dobrosusjedske odnose sa zemljama regiona, te da će dati sve od sebe da se proces Brdo-Brioni održi.
Pojasnio je da se rebalans budžeta radi velikog broja ministarstava nakon rekonstrukcije Vlade, ali da ista ne želi da podrži susret lidera u regionu.
Upitan da li vraćanje zakona ima veze sa političkim sukobom sa premijerom Milojkom Spajićem, on je kazao da ima. Naglasio ne da ga Spajić ne zanima lično, već činjenica da je on na čelu Vlade.
„Ja uradim ono što je do mene, ali budite sigurni da će doći trenutak kada će svi snositi političke posljedice“, dodao je on.
„Nisam u svađi sa njim, ne interesuje me uopšte više. Interesuje me što Crna Gora radi u suprotnosti sa našim interesima“, istakao je on i dodao da je ova parlamentarna većina korak u pogrešnom smjeru, nakon izbora 2020.
On je naglasio i da su lideri Demokratskog fronta (DF) sada na čelu Vlade, dok su Spajiću prepuštena ekonomska pitanja.
Milatović je istakao da ekonomske politike bez rasprave i socijalnog dijaloga, kao i trenutne politike, ne vode nigdje.
„Ne vodi se politika na način na koji je bila obećana. Mislim da to nije u redu i zato dižem glas, zato sam i ušao u borbu u Podgorici. Niko od njih nije pročitao argumentovano kada sam vratio zakon, a takvi ljudi su trenutno u Skupštini“, istakao je on i dodao da bi 81 nasumično izabrani građanin, bolje radio u interesu građana nego trenutni poslanici.
Upitan zašto je proglasio Zakon o radu, a ne prateće koji će omogućiti njegovo sprovođenje, Milatović je naveo da je borac za povećanje minimalca.
„Mislim da bi bilo bolje da postoji jedna minimalna plata, ali i da minimalac povežemo sa povećanjem potrošačke korpe“, kazao je on i dodao da još nije obrazloženo zašto se iz Fonda PIO uzima 150 miliona eura.
Milatović je dodao da se veliki broj građana osjeća prevarenim.
Upitan ima li predlog kako da se uvećaju plate, naveo je da je pitao zašto se PDV ne snizi na 19 odsto, te da se može vidjeti koje građani najviše kupuju i da se na njih da najmanji PDV…
Istakao je da o takvim predlozima nema rasprave već se zakoni usvajaju, bez fiskalne strategije zbog koje se i mijenjaju.
Milatović je ponovio da je premijer Milojko Spajić početkom 2022. godine intenzivno komunicirao sa Kabinetom bivšeg predsjednika države Mila Đeukanovića, kako bi tražio podršku Demokratske partije socijalista (DPS) za izglasavanje kripto-zakona u Skupštini.
„Sad imam saznanja da je Spajić intenzivno komunicirao sa Kabinetom Đukanovića tražeći podršku DPS-a, za izglasavanje kripto-zakona u Skupštini. I da je to bio fokus njegovog djelovanja u trenutku, negdje par mjeseci na početku 2022. godine. Ja mislim da je to razočaravajući podatak za mene i druge građane Crne Gore“, naveo je Milatović i dodao da je to naknadno saznao.
Naveo je da je razlika između njega i drugih borba za bolje društvo, te da se ostali sada i tada bore da Crna Gora postane raj za kripto činioce.
Novinarka Televizije Crne Gore je Milatovića je pitala da li zakone Skupštini vraća na ponovno odlučivanje radi spora sa premijerom Milojkom Spajićem.
Milatović je naglasio da vjeruje da nijedan zakon koji je Skupštini vratio – nije vraćen bez razloga.
„Je li onaj kojim je namješteno mjesto za direktora javnog servisa? Je li taj bio pogrešno vraćen? Cijela Crna Gora zna da je Zakon o RTCG-u ad hominem mijenjan, pa su nam prodavali priču da je bolje, da direktor javnog servisa ima pet nego deset godina iskustva, da bi mu namjestili poziciju. I šta su očekivali, da ću ja da ćutim na to, da ću da izigravam englesku kraljicu dok se oni partijski namiruju i jedni sa drugima završavaju određene dilove? Ne, to je greška koju su oni napravili jer politiku i svijet gledaju iz svojih očiju“, naveo je on i dodao da brine o interesu građana, te da želi oslobođen javni servis.
Novinarka je pitala kako komentariše činjenicu da je kandidat za predsjednika postao nakon što je premijer Milojko Spajić izbračen iz te izborne trke, Milatović je naveo da tada kao i sada, vjeruje da je to nepravedno.
„I da je to urađeno od strane onih s kojima je trenutno premijer Spajić politički partner. Jesmo mi zaboravili ko je diskvalifikovao Spajića u toj predsjedničkoj trci, zbog neistina koje je Spajić izgovarao cijeloj crnogorskoj javnosti. Tada su izgovorene neistine od strane premijera, i zbog tih neistina neki drugi su ga tada diskvalifikovali u saradnji sa Demokratskom partijom socijalista. To nije pitanje za mene, ja sam tada uradio ono što je jedino bilo potrebno kako bi se sačuvao demokratski razboj zemlje. Izašao sam na crtu, izvadio Pokret Evropa sad iz minusa i pobijedio Đukanovića. Je li to mogao da uradi bilo ko drugi u tom trenutku? Je li to mogao da uradi Andrija Mandić? Je li to mogao da uradi Aleksa bečić?“, rekao je Milatović
Istakao je da će uvijek izaći na crtu takvim lošim praksama.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen nastavnik iz Kolašina zbog seksualnog uznemiravanja učenika
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu


















