EKONOMIJA
PREDSJEDNIK CRNE GORE
Milatović: Rast cijena je najveći problem građana, a ja hoću da zaštitim građane
„Zbog toga vraćam Skupštini na ponovono razmatranje zakone o PDV-u i o akcizama“

Rast cijena je najveći problem sa kojim se građani suočavaju, a moj prioritet je zaštita građana. Zbog toga vraćam Skupštini na ponovono razmatranje zakone o PDV-u i o akcizama, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
Dodao je da to radi jer će se kroz njih cijene povećati.
To je poručio komentarišući izmjene niza ekonimskih zakona koje je Skupština nedavno usvojila radi sprovođenja programa Evropa sad 2.
Naveo je da je više puta izbjegavana javna rasprava te da su do sada u zgradu Predsjednika, stigla dva od deset zakona.
Milatović je kazao da Vlada uvodi nove namete koji utiču na turističku privredu, te da se direktno ugrožavaju i državne „Plantaže“ i drugi vinari, zbog akciza na mirna vina.
Dodao je da je donio odluku da vrati i izmjene Zakona o obaveznom socijalnom osiguranju, jer će poslanici biti direktno odgovorni za smanjenje penzija budućih penzija i ugrožavanja Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja.
„Posebno zabrinjava činjenica da se 5,5 odsto bruto plata, uzima od radnika i Fonda i preusmjerava krupnom kapitalu, koji ima rekordne profite“, istakao je on i pitao zbog čijeg interesa se to radi.

foto: Mirko Kotlaš
Milatović je najavio da će dati potpis za Zakon o radu, ali da apeluje na Vladu da predloži hitnu formulu o obračunu miminalne plate, kako bi se spriječile sve buduće manipulacije.
„Apelujem na poslanike, nemojte da budete saučesnici u obesmišljavanju našeg demokratskog sistema“, naveo je on i dodao da želi da Skupština u ponovnom odlučivanju ne da zeleno svjetlo za ove propise.
Milatović je naveo da vjeruje da će poslanici raditi u interesu građana.
Naveo je da će preostali set zakona potpisati kada do njega stignu.
Naglasio je da je Vlada do sada postupcima urušila dobrosusjedske odnose sa zemljama regiona, te da će dati sve od sebe da se proces Brdo-Brioni održi.
Pojasnio je da se rebalans budžeta radi velikog broja ministarstava nakon rekonstrukcije Vlade, ali da ista ne želi da podrži susret lidera u regionu.
Upitan da li vraćanje zakona ima veze sa političkim sukobom sa premijerom Milojkom Spajićem, on je kazao da ima. Naglasio ne da ga Spajić ne zanima lično, već činjenica da je on na čelu Vlade.
„Ja uradim ono što je do mene, ali budite sigurni da će doći trenutak kada će svi snositi političke posljedice“, dodao je on.
„Nisam u svađi sa njim, ne interesuje me uopšte više. Interesuje me što Crna Gora radi u suprotnosti sa našim interesima“, istakao je on i dodao da je ova parlamentarna većina korak u pogrešnom smjeru, nakon izbora 2020.
On je naglasio i da su lideri Demokratskog fronta (DF) sada na čelu Vlade, dok su Spajiću prepuštena ekonomska pitanja.
Milatović je istakao da ekonomske politike bez rasprave i socijalnog dijaloga, kao i trenutne politike, ne vode nigdje.
„Ne vodi se politika na način na koji je bila obećana. Mislim da to nije u redu i zato dižem glas, zato sam i ušao u borbu u Podgorici. Niko od njih nije pročitao argumentovano kada sam vratio zakon, a takvi ljudi su trenutno u Skupštini“, istakao je on i dodao da bi 81 nasumično izabrani građanin, bolje radio u interesu građana nego trenutni poslanici.
Upitan zašto je proglasio Zakon o radu, a ne prateće koji će omogućiti njegovo sprovođenje, Milatović je naveo da je borac za povećanje minimalca.
„Mislim da bi bilo bolje da postoji jedna minimalna plata, ali i da minimalac povežemo sa povećanjem potrošačke korpe“, kazao je on i dodao da još nije obrazloženo zašto se iz Fonda PIO uzima 150 miliona eura.
Milatović je dodao da se veliki broj građana osjeća prevarenim.
Upitan ima li predlog kako da se uvećaju plate, naveo je da je pitao zašto se PDV ne snizi na 19 odsto, te da se može vidjeti koje građani najviše kupuju i da se na njih da najmanji PDV…
Istakao je da o takvim predlozima nema rasprave već se zakoni usvajaju, bez fiskalne strategije zbog koje se i mijenjaju.
Milatović je ponovio da je premijer Milojko Spajić početkom 2022. godine intenzivno komunicirao sa Kabinetom bivšeg predsjednika države Mila Đeukanovića, kako bi tražio podršku Demokratske partije socijalista (DPS) za izglasavanje kripto-zakona u Skupštini.
„Sad imam saznanja da je Spajić intenzivno komunicirao sa Kabinetom Đukanovića tražeći podršku DPS-a, za izglasavanje kripto-zakona u Skupštini. I da je to bio fokus njegovog djelovanja u trenutku, negdje par mjeseci na početku 2022. godine. Ja mislim da je to razočaravajući podatak za mene i druge građane Crne Gore“, naveo je Milatović i dodao da je to naknadno saznao.
Naveo je da je razlika između njega i drugih borba za bolje društvo, te da se ostali sada i tada bore da Crna Gora postane raj za kripto činioce.
Novinarka Televizije Crne Gore je Milatovića je pitala da li zakone Skupštini vraća na ponovno odlučivanje radi spora sa premijerom Milojkom Spajićem.
Milatović je naglasio da vjeruje da nijedan zakon koji je Skupštini vratio – nije vraćen bez razloga.
„Je li onaj kojim je namješteno mjesto za direktora javnog servisa? Je li taj bio pogrešno vraćen? Cijela Crna Gora zna da je Zakon o RTCG-u ad hominem mijenjan, pa su nam prodavali priču da je bolje, da direktor javnog servisa ima pet nego deset godina iskustva, da bi mu namjestili poziciju. I šta su očekivali, da ću ja da ćutim na to, da ću da izigravam englesku kraljicu dok se oni partijski namiruju i jedni sa drugima završavaju određene dilove? Ne, to je greška koju su oni napravili jer politiku i svijet gledaju iz svojih očiju“, naveo je on i dodao da brine o interesu građana, te da želi oslobođen javni servis.
Novinarka je pitala kako komentariše činjenicu da je kandidat za predsjednika postao nakon što je premijer Milojko Spajić izbračen iz te izborne trke, Milatović je naveo da tada kao i sada, vjeruje da je to nepravedno.
„I da je to urađeno od strane onih s kojima je trenutno premijer Spajić politički partner. Jesmo mi zaboravili ko je diskvalifikovao Spajića u toj predsjedničkoj trci, zbog neistina koje je Spajić izgovarao cijeloj crnogorskoj javnosti. Tada su izgovorene neistine od strane premijera, i zbog tih neistina neki drugi su ga tada diskvalifikovali u saradnji sa Demokratskom partijom socijalista. To nije pitanje za mene, ja sam tada uradio ono što je jedino bilo potrebno kako bi se sačuvao demokratski razboj zemlje. Izašao sam na crtu, izvadio Pokret Evropa sad iz minusa i pobijedio Đukanovića. Je li to mogao da uradi bilo ko drugi u tom trenutku? Je li to mogao da uradi Andrija Mandić? Je li to mogao da uradi Aleksa bečić?“, rekao je Milatović
Istakao je da će uvijek izaći na crtu takvim lošim praksama.
EKONOMIJA
„Nema posla“ i „nema kadra“: Paradoks sjevera Crne Gore
„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi“, poručuje predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana, Nikola Lakušić

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.
Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.
„Nema posla.“
„Nema kadra.“
Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?
Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.
Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.
„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.
Ali znamo li koliko imamo znanja?
Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.
Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?
I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.
Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.
„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.
Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.
Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:
„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:
Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?
Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.
Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.
EKONOMIJA
Predlažu da se dječji dodatak poveća na 60 eura
„Cijene rastu, a dječji dodatak je pet godina na istom nivou, predložićemo povećanje“, poručuju iz URE

Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.
Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.
Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.
„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.
U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.
EKONOMIJA
Joković: Glasao sam za „Euro model“ u vožnji, kao ministar podržavam, kao poslodavac bih promijenio mišljenje
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je ministar. Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori“

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da kao ministar podržava „Euro model“ koji je najavio premijer Milojko Spajić, a kojim je, između ostalog, predviđeno povećanje minimalnih zarada.
Kaže, ipak, da je kao poslodavac vrlo zabrinut za kompanije.
Joković je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti rekao da, kao poslodavac koji zapošljava 40 osoba, u ovom trenutku taj model ne bi podržao, jer nije siguran u opstanak kompanije, i pojasnio da mu po novom modelu treba dodatnih 200.000 eura da bi isplatio zaposlene.
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je on.
Na pitanje šta ako se pokaže da model nije održiv, rekao je: „Da vidimo na šta će to da izađe.“
Joković je rekao da je, na elektronskoj sjednici Vlade, glasao za „Euro model“ dok je bio u vožnji.
„Ja sam glasao, bilo je tu puno zakona, bio sam u vožnji, glasao sam za taj predlog“, kazao je i ocijenio da je neminovno povećanje cijena.
„Građani treba da prime veće plate, ali bi to trebalo da bude proizvod rasta ili prihoda poslodavaca“, rekao je ministar, a na pitanje zašto je onda dao podršku dodao:
„Kad su analize, glasao sam negdje po inerciji, dao sam podršku da građani primaju, ali mislim da će se možda, povećanjem plate, povećati i prometi i prihodi kompanija, i da će moći to da isplate.“
Kaže da bi promijenio mišljenje o podršci predloženom modelu, kada govori kao poslodavac.
Na pitanje znači li to da je brzopleto dao podršku, Joković je rekao da postoje države u regionu i Evropi gdje se „na vladi ne komentariše ništa“. „To komisije odrade, prođe, i donose se odluke… Vjerujem u kolege i stručna lica koja donose uredbe, zakone i pravilnike, nemam šta da ulazim u njihove nadležnosti“.
Siguran je, kaže, kako će to biti dobro za građane, „pa makar primili jednu platu“. „Ako imate sad 800, 850 eura platu, ako primite jednu platu, pa se vratite, vi ste u plusu, primili ste 600 eura više, niste u gubitku.“
Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori.“
Rekao je da bi bio „presrećan“ ako se „Euro model“ pokaže održivim, a „kako ćemo mi kao poslodavci moći to da iznesemo, to ćemo vidjeti.“
„Ne bi bilo dobro da se mnoge firme, posebno na sjeveru, srednje, veće i male, ugase“, poručio je Joković.
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
















