Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK CRNE GORE

Milatović vratio parlamentu tri zakona na ponovno odlučivanje

Ako vraćeni zakoni ponovo budu usvojeni, šef države će, prema Ustavu, biti u obavezi da ih potpiše

Milatović. Foto: Srđan Ilić

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, shodno članu 94 Ustava Crne Gore, vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o privrednim društvima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama.

Milatović je, u obrazloženju odluke o vraćanju Skupštini na ponovno odlučivanje Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o privrednim društvima, naveo da je propisivanje retroaktivne primjene pojedinih rješenja sadržanih u navedenom Zakonu u suprotnosti sa ustavnom zabranom povratnog dejstva zakona i drugih propisa, ustanovljenom članom 147 Ustava.

Članom 3 usvojenog Zakona, u važeći tekst Zakona o privrednim društvima uvodi se novi član 330b kojim se propisuje da će se „postupci sazivanja i održavanja skupštine akcionara koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, okončati po ovom zakonu, osim ako su rokovi za održavanje skupštine kraći od rokova iz člana 151a ovog zakona.“

„Imajući u vidu da u postupku donošenja predmetnog Zakona nije utvrđen javni interes, u pogledu mogućnosti da pojedine njegove odredbe imaju povratno dejstvo, saglasno Ustavu Crne Gore i Poslovniku Skupštine Crne Gore, Predsjednik smatra da je neophodno da Skupština Crne Gore još jednom sagleda osnovanost rješenja kojim se omogućava retroaktivna primjena donesenog Zakona“, navodi u saopštenju Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika Crne Gore.

Navodeći razloge ponovnog vraćanja Skupštini na odlučivanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave, Milatović je naveo da su usvojenim zakonom, pored ostalog, ustupljeni prihodi opština, po osnovu dijela prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica prema mjestu prebivališta lica koje ostvaruje dohodak, smanjeni za opštine primorskog i središnjeg regiona sa dosadašnjih 50 na 40 odsto.

Navedeno zakonsko rješenje, kako je dodao, sadrži nedostatke i njegovom primjenom u praksi bi se ostvarili negativni efekti po razvoj lokalnih samouprava primorskog i središnjeg regiona, posebno imajući u vidu da su budžeti tih lokalnih samouprava usvojeni u skladu sa važećim Zakonom. Milatović takođe smatra da se usvojenim Zakonom dovode u neravnopravan položaj lokalne samouprave primorskog i središnjeg regiona, „a posebno nerazvijene lokalne samouprave koje pripadaju ovim regionima među kojima ima i onih koje se već dugi niz godina nalaze u kategoriji razvijenosti ispod crnogorskog prosjeka“.

„Izmjene Zakona na ovaj način, bez jasnih kriterijuma kada je u pitanju stepen razvijenosti, dovele bi do paradoksalne situacije da pojedine nerazvijene opštine iz Primorskog i Središnjeg regiona, koje primaju novac iz Egalizacionog fonda, ostaju bez dijela ustupljenih prihoda, koji se usmjeravaju na nerazvijene opštine iz Sjeverne regije“, navodi se u saopštenju.

Usvojenim izmjenama, dodaje se, uvodi se novi institut finansijskog ujednačavanja opština, pored postojećeg Egalizacionog fonda, koji daje diskreciono pravo Ministarstvu finansija da raspolaže sredstvima bez utvrđenih zakonskih kriterijuma i utvrđene procedure raspodjele.

„Važno je istaći i da se, uvažavajući princip solidarnosti i činjenicu da razvijene opštine imaju veću ekonomsku sposobnost da doprinose društveno-ekonomskom razvoju Crne Gore, smanjivanje razvojnog jaza ne može postići tako što se usporava rast razvijenih opština, ali i onih nerazvijenih, u Središnjem i Primorskom regionu, što se nesumnjivo čini smanjenjem ustupljenih prihoda“, piše u saopštenju.

Milatović je, u odluci o vraćanju parlamentu na ponovno odlučivanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektronskim komunikacijama, naveo da rješenja sadržana u usvojenom Zakonu, pored ostalog, podrazumijevaju drugačiji način nadzora i kontrole kada je u pitanju Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, gdje ključnu nadzornu ulogu, koju po važećem zakonodavstvu u odnosu na Agenciju vrši Skupština, a prema usvojenom rješenju vršiće Vlada.

Dodao je da je od izuzetne važnosti da procedura izmjene Zakona o elektronskim komunikacijama podrazumijeva postojanje pozitivnog mišljenja Evropske komisije u odnosu na rješenja koja se predlažu, a tiču se, prije svega, nezavisnosti rada Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost.

Napomenuo je da je u proteklom periodu Evropska komisija isticala da se pitanje nezavisnosti Agencije, kao regulatora, tretira kao jedno od najznačajnijih aspekata u kontekstu mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 10.

Podsjetio je da su predmetne zakonske izmjene već jednom, u aprilu 2023., bile dio skupštinske procedure prethodnog saziva parlamenta, kada su takođe razmatrane bez prethodno obavljenog procesa javne rasprave.

Milatović smatra da ostaje otvoreno pitanje usaglašenosti usvojenog Zakona sa EU zakonodavstvom. „Shodno navedenom, Predsjednik Crne Gore smatra da je potrebno da se Skupština Crne Gore dodatno odredi prema razlozima za izmjenu postojećih zakonskih rješenja“, navodi se u saopštenju.

Milatović je 30. decembra 2023. donio Ukaze o proglašenju 14 od 17 zakona koje je Skupština usvojila neposredno prije kraja 2023. godine.

Milatović mora potpisati zakone ako opet budu usvojeni

Ako vraćeni zakoni ponovo budu usvojeni, šef države će, prema Ustavu, biti u obavezi da ih potpiše.

Skupština je od januara do marta u vanrednom zasjedanju, što znači da će, ako bude odlučeno da se u tom periodu opet glasa, morati da bude zakazana vanredna sjednica.

Nju, prema Poslovniku parlamenta, mogu zakazati predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje trećina ukupnog broja poslanika (27 od 81 parlamentarca). Imajući u vidu da podnosilac zahtjeva za sjednicu može za njen dnevni red predložiti samo akte čiji je autor, to znači da u ovom slučaju vanredna zasjedanja mogu tražiti Vlada i poslanici, jer su oni predlagali vraćene zakone.

Po Poslovniku, podnosilac zahtjeva za vanrednu sjednicu određuje dan njenog održavanja i dnevni red sjednice. On ne može zahtijevati sazivanje Skupštine u roku kraćem od 15 dana od dana upućivanja tog zahtjeva.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Laković napustio PES i podnio ostavke u skupštinskim odborima

„Svakako sam to imao namjeru, a dodatno sam postaknut time što za vrijeme moje diskusije što sam vidio sad u sredstvima javnog informisanja, da kolege iz mog kluba daju signale da mi se uzme riječ i da mi se prekine izlaganje. To je samo jedna ilustracija nekolegijalnosti koja ovdje nije rijetka“, kazao je Laković

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković je nakon usvajanja predloga Zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu, kao i na sve funkcije u poslaničkom klubu PES-a. On će nastaviti kao nezavisni poslanik.

On je naveo da se apsolutno ne slaže sa usvojenim predlogom Zakona o unutrašnjim poslovima i zato je podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora za bezbjednost.

„Apsolutno se ne slažem sa ovim zakonskim rješenjem na kojem se temelji naš bezbjednosni sektor i iz tog razloga zaista ne mogu više da nastavim da budem dio te, da kažem, bezbjednosne arhitekture. I u tom smislu podnosim ostavku na mjesto predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu kao i na ostala mjesta u Skupštini Crne Gore kad su u pitanju odbori“, kazao je Laković.

Podnio je ostavku u na članstvo u ovom klubu PES-a.

„Svakako sam to imao namjeru, a dodatno sam postaknut time što za vrijeme moje diskusije što sam vidio sad u sredstvima javnog informisanja, da kolege iz mog kluba daju signale da mi se uzme riječ i da mi se prekine izlaganje. To je samo jedna ilustracija nekolegijalnosti koja ovdje nije rijetka, nažalost, ali kako god, ja ću vas svakako o tome i zvanično obavijestiti, ali sam našao za shodno da ovdje upoznam kolegijum i crnogorsku javnost“, kazao je Laković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Dajković: „Poništeno rješenje o mojoj suspenziji, pravda je pobijedila! Ja se neću vratiti u Glavni grad, za mene politika nikada nije bila borba za fotelju“

„Gradonačelnik Mujović na skandalozan način ukinuo službu kojom sam rukovodio“, kazao je Dajković

Državna komisija je nedvosmisleno potvrdila ono što sam govorio od prvog dana – da je odluka gradonačelnika Saše Mujovića o mojoj suspenziji bila politički motivisana, pravno neutemeljena i donijeta isključivo u ciljem političkog obračuna.

To je saopštio predsjednik Slobodne Crne Gore, Vladislav Dajković

.“Upravo sam dobio rješenje Državne komisije za žalbe po kom je usvojena moja žalba i poništeno rješenje gradonačelnika Mujovića o mojoj suspenziji, želim jasno da poručim: pravda je pobijedila“, kazao je Dajković.

On je naveo da je komisija poništila sporno rješenje i obavezala Glavni grad Podgoricu da mu isplati neisplaćeni dio zarade sa kamatama, kao i troškove postupka.

„Time je potvrđeno da sam bio nezakonito suspendovan, ali i utvrdilo stvarnu prirodu gašenja Službe kojom sam rukovodio“, istakao je Dajković.

On je kazao da će građani Podgorice platiti ceh političkih odluka gradonačelnika Mujovića, jer će iz budžeta Glavnog grada biti isplaćena sredstva koja su, kako je naveo, „direktna posljedica njegovih loših i nezakonitih odluka“.

„Međutim, iako mi ova odluka daje puno pravo da se vratim na drugo radno mjesto u okviru Glavnog grada imajući u vidu da je Gradonačelnik Mujović na skandalozan način ukinuo službu kojom sam rukovodio, želim jasno da poručim: ja se tamo neću vraćati. Ne vidim sebe kao dio tima Saše Mujovića, niti želim da učestvujem u sistemu koji pokušava da ućutka one koji slobodno misle i govore. Za mene politika nikada nije bila borba za fotelju, već borba za narod“, rekao je Dajković.

Kaže da će sačekati sljedeće izbore.

„Tada ćemo ponovo izaći pred građane Podgorice i Crne Gore, a uvjeren sam da ćemo se vratiti trostruko jači – jer istorija nas uči jednoj istini – narod uvijek na kraju kazni onoga ko tlači“, poručio je Dajković.

Lider Slobodne CG navodi da je održao riječ i ostao „uz narod čak i onda kada je bilo najteže, odričući se funkcije, privilegija i fotelje“.

„Zato iz ovog procesa izlazim uzdignute glave. Oni koji su pokušali politički progon doživjeli su pravni, pa i ljudski poraz. Istina je pobijedila“, zaključio je Dajković.

Podsjećamo,Služba za građane kojom je Dajković rukovodio više ne postoji, jer je izmijenjena Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada na osnovu koje je ukinuta.Izmijenjenu odluku 10. februara donio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujovića i objavljena je u Službenom listu.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(FOTO) Šta je policija oduzela iz stana Aca Đukanovića u Podgorici

Slabo vidljivu kopiju potvrde dostavili su medijima Đukanovićevi advokati, a „Vijesti“ su je tehnički poboljšale kako bi se mogla pročitati

Foto: Screenshot / Dan.me | Policija napustila zgradu brata Mila Đukanovića: Pretres trajao pet sati

U potvrdi o privremeno oduzetim predmetima koju je policijski službenik izdao nakon pretresa stana Aca Đukanovića u Ulici Vuka Karadžića 27. februara, navedena je dokumentacija od nekoliko desetina listova papira A4 formata.

Slabo vidljivu kopiju te potvrde dostavili su medijima Đukanovićevi advokati, a „Vijesti“ su je tehnički poboljšale kako bi se mogla pročitati.

U nastavku je spisak dokumenata koji su navedeni u potvrdi:

Priručnik o radu društvnih mreža sa aplikacijom bijele boje, „DPS“ sa naumerisanim stranama od 1 – 67, plan za rad društvenim mrežama, od rednog broja 1 – 5 označen od strane ps (najvjerovatnije skraćenica od policijski službenik) grafitnom olovkom u desnom uglu;

papiri A4 formata zaheftani na kojima se na prednjoj u gornjem lijevom uglu nalazi natpis crne boje „IZDAJNIK“ na žutom polju sa ukupno 25 listova sa brojevima 1-25, ispisani od strane ps grafitnom olovkom u gornjem desnom uglu;

FOTO: Potvrda o privremeno oduzetim predmetima koju su Vijesti tehnički poboljšale

papiri A4 formata zaheftani na kojima se na prvoj prednjoj strani u gornjem lijevom uglu nalazi natpis „Negativna kampanja“ sa ukupno 3 (tri) lista koji su od strane ps označeni grafitnom olovkom 1-3 u gornjem desnom uglu;

papiri A4 formata zaheftani na kojima se na prvoj strani nalazi natpis „Stranice podrške u periodu od 01. januara do 01. aprila“, ukupno 10 (deset) listova sa prvom stranom pri čemu je ps označio unutrašnjost strana od broja 1-9;

papiri A4 formata zaheftani na kojima se nalazi natpis „Zvanični profili u periodu od 1. januara do 01. aprila Facebook i Instagram, ukupno 19 listova sa prednjom stranicom, pri čemu je ps označio unutrašnje listove od 1-19;

jedan (1) list papira A4 formata (predračun) na kojem se u gornjem lijevom uglu nalazi natpis „mjesečni troškovi“ a koji je ps grafitnom olovkom označio sa brojem 1 (jedan), papiri A4 formata zaheftani, ukupno 3 (tri) lista na kojem se na prvoj strani u lijevom gornjem uglu nalazi natpis Grupa „Odupri se“ a koje je ps grafitnom olovkom u gornjem desnom uglu označio 1-3, papiri A4 formata zaheftani na kojima se nalaze slike i tekstovi, a koje je ps grafitnom olovkom (označio) u gornjem desnom uglu od broja 1-28, a koji su pronađeni u braon koverti bez natpisa.

Koverta na navedenim papirima je pronađena u garažnom dijelu – igraonica, u stolu (nečitko) sa ostalom dokumentacijom.


FOTO: Potvrda o privremeno oduzetim predmetima koju su dostavili Đukanovićevi advokat

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije