DRUŠTVO
RIJEČ JE O VLASNIKU BUDVANSKOG RESTORANA "SAN MARINO"
Prepiska bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije i Medenice: „Strpajte ga u zatvor, rovari sa opozicijom! Da ga maknemo sa ulice prije 30. avgusta“
Baković uoči parlamentarnih izbora 2020. godine tražio od tadašnje predsjednice Vrhovnog suda da Budvanina Gorana Slovinića hitno pošalju na izdržavanje kazne

Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković, uoči parlamentarnih izbora 2020. godine, tražio je od tadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice da Budvanina Gorana Slovinića, vlasnika restorana „San Marino“, hitno pošalju na izdržavanje kazne “jer rovari sa opozicijom”…
To je činio 12. i 18. avgusta te godine, uz jasnu napomenu zbog čega je bitno da Slovnić što prije bude u zatvoru:
“Šta radite? Znam da je vrijeme godišnjih odmora, ali sam htio da vidim šta je sa onom presudom za Slovinića iz Budve. Značilo bi nam da ga maknemo sa ulice prije 30”, piše pomoćnik direktora Uprave policije.
Kako se navodi u prepiskama s telefona Medenice oduzetog nakon njenog hapšenja, ona mu odgovara da je presuda urađena i otpremljena, kao i da će o tome vidjeti sa kolegama iz Kotora, jer oni upućuju na izvršavanje kazne zatvora.
“Nije im stigla u Kotor, barem tako kaže predsjednik Suda. Molim vas da to vidimo. Jer nam ovaj dolje rovari sa opozicijom”, piše on.

Ilustracija, foto: Shutterstock
Od šefice crnogorskog pravosuđa tada dobija obećanje da će sve poslati sjutradan.
Baković i 18. avgusta traži od Medenice da se čuju oko Slovinića…
Tog dana Vijesti su objavile da je Slovinić tražio od budvanske policije da utvrdi ko su osobe sa fantomkama na glavi koje su 16. avgusta, kako tvrdi, naoružane puškama, petnaestak minuta iza ponoći upale na terasu lokala “Korkovado”, bacile ga na kameni pločnik, više puta udarili čizmama, a potom polivali pićem.
Uprava policije tada je tvrdila da su preduzimali planske aktivnosti i da su prema Sloviniću postupali profesionalno.
Četiri mjeseca prije nego je Baković tražio od Medenice da Slovinića “sklone” u spuški zatvor, taj Budvanin je odlukom Apelacionog suda osuđen na dvije godine zatvora, jer je sredinom maja 2013. godine u svom restoranu “San Marino” umišljajno pokušao ubiti Podgoričanina Andreja Brkovića.
Sudije tog suda tada su preinačile odluku kojom je Slovinić bio oslobođen, a potvrdili je u dijelu kojom je Brković osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora zbog optužbi da je ispalio tri hica prema Budvaninu koji je sa prijateljima gledao fudbalsku utakmicu.
Procedura
Iako je Baković od Medenice tražio da Budvanina pošalje u zatvor, procedura slanja na izdržavanje kazne zatvora regulisana je Zakonom o izvršenju kazni zatvora.
Tim zakonom propisano je da se kazne zatvora izvršavaju nakon što su odluke suda kojima su te kazne izrečene postale pravosnažne i izvršne i po redosljedu njihovog prijema.
Predviđeno je da nakon donošenja pravosnažne presude, njen pisani otpravak morao biti dostavljen osuđenom, nakon čega sud koji je izrekao presudu mora da primi dostavnicu i da presudu označi izvršnom.
Takva odluka šalje se, u konkretnom slučaju, kotorskom Osnovnom sudu, koji je bio dužan da formira predmet oznake IKS (izvršenje krivičnih sankcija) i tek tada da, u roku od tri dana, pošalju poziv Sloviniću da se javi kako bi mu se uručio uput za izvršenje kazne…
“Izuzetno, izvršenje kazne zatvora ili kazne zatvora od četrdeset godina može započeti i prije pravosnažnosti odluke suda, u slučaju kad je to propisano Zakonikom o krivičnom postupku. Izvršenje kazne zatvora ili kazne zatvor od četrdeset godina može se odložiti u slučajevima propisanim ovim zakonom”, piše u članu 13 tog akta.
Narednim članom propisano je da na izvršenje kazne zatvora osuđenog upućuje osnovni sud na čijem području osuđeni ima prebivalište ili boravište.
Taj sud dužan je da radi izvršenja kazne preduzme potrebne radnje odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema pravosnažne odluke suda.
“Prilikom određivanja dana javljanja na izvršenje kazne zatvora ili kazne zatvora od 40 godina, sud iz člana 14 ovog zakona dužan je da osuđenom, radi pripreme, ostavi rok od najmanje osam, ali ne duži od 15 dana do početka izvršenja kazne”, piše u tom Zakonu.
Medenica i Baković
Vesna Medenica optužena je da je dio kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Specijalno državno tužilaštvo tu višečlanu grupu tereti za brojna krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge… U tom tužilačkom aktu, između ostalog, piše da je Medenica primala mito kako bi uticala na sudske presude, ali i pritiskala kolege da donose odluke u korist onih za koje urgira, bez obzira na stanje u spisima…
Ona je sa pozicije predsjednice Vrhovnog suda, ali i nakon što je otišla sa funkcije, komunicirala sa brojnim sudijama, tužiocima i državnim funkcionerima…
Na “dnevnom redu” često su bila pitanja sudskih ili tužilačkih predmeta, ali ju je zanimalo i koji tužilac postupa po prijavama za koje se interesovala, zahtijevala je odgađanje izvršenja kazne, “naređivala” određivanje pritvora…
Od pojedinih sudija tražila je i kakvu odluku da donesu bez obzira na stanje u spisima…
Sve to pokazuju prepiske pronađene u njenom telefonu, oduzetom nakon što je Medenica uhapšena zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj i bila dio kriminalne grupe njenog sina…
U odvojenom postupku, Specijalno državno tužilaštvo provjerava da li ima krivičnih djela u porukama koje je razmjenjivala sa sudijama, tužiocima, državnim funkcionerima, policajcima, aktuelnim i bivšim direktorom Agencije za sprečavanje korupcije…
Bez dana iskustva u policiji, Enis Baković je u januaru 2017. sjeo u fotelju šefa tada najznačajnijeg Sektora – kriminalističke policije (SKP), nakon što je napustio podgoričko tužilaštvo gdje je radio od 2004. U maju te godine zvanično je imenovan iz statusa v.d. u pomoćnika direktora Uprave policije.
Baković je izabran za šefa SKP-a nakon odluke Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojim je predsjedavao tadašnji premijer Duško Marković, da se “konkretnije odgovori na bezbjednosne izazove”. Dvije godine prije toga, na ulicama je počeo da bijesni kokainski rat… Upućeni su tada tvrdili da je tužilac, sin bivšeg ombudsmana Šućka Bakovića, i ranije bio Markovića želja, u čijem kabinetu je savjetničko mjesto imala Enisova sestra Merima.
Na konferencijama za medije, ali i sastancima sa onima koji su nadzirali rad policije, hvalio se dobrim rezultatima, iako je za vrijeme njegovog šefovanja tim sektorom broj neriješenih mafijaških likvidacija prevazilazio broj onih koje su rasvijetlili…
Smijenjen je u martu 2021. godine.
U žižu javnosti dospio je novembru 2019. godine, kada su Vijesti objavile da gotovo dva mjeseca odbija da odgovori da li na ruci nosi skupocjene časovnike, ili kopije originala od kojih neki koštaju i više od deset hiljada eura.
Vlasnik je vikendice na Žabljaku i stana koji je pod povoljnim uslovima dobio od Vlade u februaru.
Ugostitelj sa dosijeom
Ime Gorana Slovinića u žižu javnosti dospjelo je prije više od deceniju, kada se javno suprotstavio građevinskoj mafiji.
Tada je ušao u salu Skupštine opštine Budva i fizički nasrnuo na obrađivača plana, profesora Miodraga Raičevića, koji je pored njegove kuće, nadomak Starog grada, ucrtao solitere na placu tadašnjeg šefa lokalnog Odbora Demokratske partije socijalista Bora Lazovića.
Raičević je istim dokumentom Slovinićima izbrisao put do porodične kuće.
Nekoliko godina kasnije, Budvanin je ponovo odlučio sam da se bori protiv odluke Opštine Budva koja je dozvolila Lazoviću da gradi više od devet spratova pored njegove kuće.
Nakon što je saznao za tu odluku, ušao je u kabinet tadašnjeg gradonačelnika Lazara Rađenovića i sa njim imao konflikt.
Do 2019. godine bio je član Izvršnog odbora i budvanskog odbora Demokratske Crne Gore, ali je u septembru 2019. godine vratio člansku kartu te partije. Uoči parlamentarnih izbora 2020. godine javno je podržao koaliciju koju je u crnogorskoj metropoli turizma predvodio Marko Bato Carević…
U avgustu 2019. godine on i Dragan Marković ranjeni su na terasi lokala “Korkovado”. Sa njima je te noći sjedio i Marko Ljubiša zvani Kan, koji je prošao bez povreda.
Kan izbjegao rafal iz ‘škorpiona’
Godinu kasnije Kosovar Bajram Pista pred specijalnom tužiteljkom ispričao je da ga je Jovan Mirković, nekadašnji vozač jednog od navodnih vođa kavačkog klana Slobodana Kašćelana, povezao sa tom organizovanom kriminalnom grupom koja je, kako tvrdi, od njega tražila da likvidira Budvane Marka Ljubišu Kana, Gorana Slovinića Brala, ali i novinarku Oliveru Lakić…
Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da su organizatori kriminalne grupe koja je planirala te likvidacije Nikšićanin Radovan Mujović i Budvanin Vasilije Rafailović…
Nakon što je Slovinić podnio prijavu i tražio da budvanska policije utvrdi ko ga je zlostavljao – gazio dok je ležao na pločniku, polivao pivom po genitalijama… iz Uprave policije odgovorili su da su tog Budvanina pretresali pripadnici Sektora specijalne policije i prema njemu se zakonito ophodili.
Tvrdili su i da su tih dana u Budvi vršili pojačanu kontrolu bezbjednosno interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa…
U tim odgovorima Slovinića su označili kao bezbjednosno interesantno lice…
“Piši negativno mišljenje za Rakočevića”
Medenica je prvog dana juna 2020. godine tražila od Bakovića da Uprava policije pošalje negativno mišljenje za Kolašinca Miroslava Rakočevića.
“Čim stigne, istog dana vraćam shodno dogovoru”, odgovara joj Baković.
Tadašnja predsjednica Vrhovnog suda objašnjava mu da je zahtjev poslat 25. maja, nakon čega dobija kratki odgovor: “OK”.
Tog dana komunikaciju su nastavili razgovorom, a ne porukama, ali je Baković nakon dva dana izvještava da je učinio što je tražila.
“Poslato negativno mišljenje za Rakočević Miroslava. Pozdrav”, izvještava je pomoćnih direktora Uprave policije.
Mišljenje Uprave policije obično zahtijevaju sudovi kada odlučuju o uslovnom otpustu, ili Uprava za izvršenje krivičnih sankcija kada odlučuju o mogućnostima datim osuđenim licima – da provode vikende van zatvorskih zidina.
Početkom 2008. godine, Rakočević je bio osumnjičen da je jedan od aktera prebijanja izvršnog direktora kompanije “Bepler i Džejkobson”, sada pokojnog Dragana Bećirovića u Kolašinu.
Policija je tada kao vinovnike prebijanja Bećirovića, pored Rakočevića, osumnjičila i sada pokojnog Vinetua Strugara i Alena Medunjanina, a Aleksandra Kašćelana iz Kotora je označila za organizatora napada.
Rakočević se 2016. godine nagodio sa srpskim tužilaštvom za organizovani kriminal da za kaznu od pet godina zatvora prizna da je organizovao grupu koja je u Srbiji iznuđivala novac od poslovnih ljudi. Taj sporazum presudom je potvrdio Specijalni sud.
Ćaskali i o “rolexima”…
U komunikaciji sa Medenicom nekadašnji policijski funkcioner pominje i svoj ručni sat “rolex” o kom su Vijesti pisale u novembru 2019. godine, ali i onaj koji je na ruci nosila predsjednica Vrhovnog suda…
O tome pričaju 16. juna 2020. godine, a iz konverzacije koju vode proizilazi da za kreiranje “negativne slike” o njima krive one koji su omogućili povratak Zorana Lazovića i Duška Golubovića u sastav javne policije.
“E sad je jasno ono što smo pričali iz koje kuhinje je sve ovo”, šalje joj Baković tog dana, a Medenica mu odgovara da ostavku neće podnijeti – “Kada bi crkli”.

Roleks na ruci Bakovića, foto: Boris Pejović
Policajac je podržava i piše da su to i od njega htjeli da iznude:
“Jer oni kroz to vide šansu da to poklope”…
Medenica mu tada piše da je njen sat kupljen 1997. godine u Pragu, na aerodromu, da joj je poklon od supruga i da to zna stotinu ljudi oko nje.
“Ma dao bog da još 10 imate. No je meni krivo što ovi ološi koji sve ovo plasiraju imaju milijarde i oni su pošteni, a mi kao korumpirani”, piše on.
Sutkinja mu tada poručuje da će svako platiti svoju cijenu.
“Daj bože, ali vidite i sami, njihovim vraćanjem samo rovare… I evo će ovaj dobiti ponovo mandat”, piše on.
Medenica poručuje da i to ima ograničeni rok, nakon čega joj policajac šalje link teksta iz Vijesti, što komentarišu uz uvrede…
Baković joj odgovara da je sve jasno, a od nje dobija poruku u kojoj piše da su “davno sve ogolili”..
“Neka ona blindirana kola prijave, što je samo mrvica imovine”, poručuje ona.
Baković joj se žali da su se njemu dobro nameračili, ali i da se nada da će sve doći na svoje, što ona komentariše sa: “Polakote”…
“Samo da mi budemo složni”, piše joj on i dobija odgovor:
“Uvijek je to bila snaga, ali smo okruženi lošim ljudima i oni su gori i podmukliji. Samo treba da nikome previše ne vjerujemo. Jedina nam je vjera u našu čestitost i to ne damo”…
Narednih dana nastavljaju prepisku o okupljanjima građana u Kolašinu, a Baković u julu ponovo priča o “rolexima”…
“Moram vidjet ovog Petrovića, zastupnika za Rolex da budemo zaštitno lice u narednom periodu, evo ih reklamiramo bolje no sve poznate ličnosti”, piše on uz emotikon smajli…
(Izvor: Vijesti)
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
HRONIKA3 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
HRONIKA3 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom
POLITIKA3 дана ranijeFon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
DRUŠTVO3 дана ranijeMakron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
HRONIKA12 сати ranijeUlcinj: Gradom šetao sa pištoljem za pojasom, policija na kraju morala da ga veže
HRONIKA2 дана ranijeAco Đukanović dobio dozvolu suda da privremeno napusti Crnu Goru












