Connect with us

DRUŠTVO

RIJEČ JE O VLASNIKU BUDVANSKOG RESTORANA "SAN MARINO"

Prepiska bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije i Medenice: „Strpajte ga u zatvor, rovari sa opozicijom! Da ga maknemo sa ulice prije 30. avgusta“

Baković uoči parlamentarnih izbora 2020. godine tražio od tadašnje predsjednice Vrhovnog suda da Budvanina Gorana Slovinića hitno pošalju na izdržavanje kazne

Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković, uoči parlamentarnih izbora 2020. godine, tražio je od tadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice da Budvanina Gorana Slovinića, vlasnika restorana „San Marino“, hitno pošalju na izdržavanje kazne “jer rovari sa opozicijom”…

To je činio 12. i 18. avgusta te godine, uz jasnu napomenu zbog čega je bitno da Slovnić što prije bude u zatvoru:

“Šta radite? Znam da je vrijeme godišnjih odmora, ali sam htio da vidim šta je sa onom presudom za Slovinića iz Budve. Značilo bi nam da ga maknemo sa ulice prije 30”, piše pomoćnik direktora Uprave policije.

Kako se navodi u prepiskama s telefona Medenice oduzetog nakon njenog hapšenja, ona mu odgovara da je presuda urađena i otpremljena, kao i da će o tome vidjeti sa kolegama iz Kotora, jer oni upućuju na izvršavanje kazne zatvora.

“Nije im stigla u Kotor, barem tako kaže predsjednik Suda. Molim vas da to vidimo. Jer nam ovaj dolje rovari sa opozicijom”, piše on.

Ilustracija, foto: Shutterstock

Od šefice crnogorskog pravosuđa tada dobija obećanje da će sve poslati sjutradan.

Baković i 18. avgusta traži od Medenice da se čuju oko Slovinića…

Tog dana Vijesti su objavile da je Slovinić tražio od budvanske policije da utvrdi ko su osobe sa fantomkama na glavi koje su 16. avgusta, kako tvrdi, naoružane puškama, petnaestak minuta iza ponoći upale na terasu lokala “Korkovado”, bacile ga na kameni pločnik, više puta udarili čizmama, a potom polivali pićem.

Uprava policije tada je tvrdila da su preduzimali planske aktivnosti i da su prema Sloviniću postupali profesionalno.

Četiri mjeseca prije nego je Baković tražio od Medenice da Slovinića “sklone” u spuški zatvor, taj Budvanin je odlukom Apelacionog suda osuđen na dvije godine zatvora, jer je sredinom maja 2013. godine u svom restoranu “San Marino” umišljajno pokušao ubiti Podgoričanina Andreja Brkovića.

Sudije tog suda tada su preinačile odluku kojom je Slovinić bio oslobođen, a potvrdili je u dijelu kojom je Brković osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora zbog optužbi da je ispalio tri hica prema Budvaninu koji je sa prijateljima gledao fudbalsku utakmicu.

Procedura

Iako je Baković od Medenice tražio da Budvanina pošalje u zatvor, procedura slanja na izdržavanje kazne zatvora regulisana je Zakonom o izvršenju kazni zatvora.

Tim zakonom propisano je da se kazne zatvora izvršavaju nakon što su odluke suda kojima su te kazne izrečene postale pravosnažne i izvršne i po redosljedu njihovog prijema.

Predviđeno je da nakon donošenja pravosnažne presude, njen pisani otpravak morao biti dostavljen osuđenom, nakon čega sud koji je izrekao presudu mora da primi dostavnicu i da presudu označi izvršnom.

Takva odluka šalje se, u konkretnom slučaju, kotorskom Osnovnom sudu, koji je bio dužan da formira predmet oznake IKS (izvršenje krivičnih sankcija) i tek tada da, u roku od tri dana, pošalju poziv Sloviniću da se javi kako bi mu se uručio uput za izvršenje kazne…

“Izuzetno, izvršenje kazne zatvora ili kazne zatvora od četrdeset godina može započeti i prije pravosnažnosti odluke suda, u slučaju kad je to propisano Zakonikom o krivičnom postupku. Izvršenje kazne zatvora ili kazne zatvor od četrdeset godina može se odložiti u slučajevima propisanim ovim zakonom”, piše u članu 13 tog akta.

Narednim članom propisano je da na izvršenje kazne zatvora osuđenog upućuje osnovni sud na čijem području osuđeni ima prebivalište ili boravište.

Taj sud dužan je da radi izvršenja kazne preduzme potrebne radnje odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema pravosnažne odluke suda.

“Prilikom određivanja dana javljanja na izvršenje kazne zatvora ili kazne zatvora od 40 godina, sud iz člana 14 ovog zakona dužan je da osuđenom, radi pripreme, ostavi rok od najmanje osam, ali ne duži od 15 dana do početka izvršenja kazne”, piše u tom Zakonu.

Medenica i Baković

Vesna Medenica optužena je da je dio kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica. Specijalno državno tužilaštvo tu višečlanu grupu tereti za brojna krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge… U tom tužilačkom aktu, između ostalog, piše da je Medenica primala mito kako bi uticala na sudske presude, ali i pritiskala kolege da donose odluke u korist onih za koje urgira, bez obzira na stanje u spisima…

Ona je sa pozicije predsjednice Vrhovnog suda, ali i nakon što je otišla sa funkcije, komunicirala sa brojnim sudijama, tužiocima i državnim funkcionerima…

Na “dnevnom redu” često su bila pitanja sudskih ili tužilačkih predmeta, ali ju je zanimalo i koji tužilac postupa po prijavama za koje se interesovala, zahtijevala je odgađanje izvršenja kazne, “naređivala” određivanje pritvora…

Od pojedinih sudija tražila je i kakvu odluku da donesu bez obzira na stanje u spisima…

Sve to pokazuju prepiske pronađene u njenom telefonu, oduzetom nakon što je Medenica uhapšena zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj i bila dio kriminalne grupe njenog sina…

U odvojenom postupku, Specijalno državno tužilaštvo provjerava da li ima krivičnih djela u porukama koje je razmjenjivala sa sudijama, tužiocima, državnim funkcionerima, policajcima, aktuelnim i bivšim direktorom Agencije za sprečavanje korupcije…

Bez dana iskustva u policiji, Enis Baković je u januaru 2017. sjeo u fotelju šefa tada najznačajnijeg Sektora – kriminalističke policije (SKP), nakon što je napustio podgoričko tužilaštvo gdje je radio od 2004. U maju te godine zvanično je imenovan iz statusa v.d. u pomoćnika direktora Uprave policije.

Baković je izabran za šefa SKP-a nakon odluke Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojim je predsjedavao tadašnji premijer Duško Marković, da se “konkretnije odgovori na bezbjednosne izazove”. Dvije godine prije toga, na ulicama je počeo da bijesni kokainski rat… Upućeni su tada tvrdili da je tužilac, sin bivšeg ombudsmana Šućka Bakovića, i ranije bio Markovića želja, u čijem kabinetu je savjetničko mjesto imala Enisova sestra Merima.

Na konferencijama za medije, ali i sastancima sa onima koji su nadzirali rad policije, hvalio se dobrim rezultatima, iako je za vrijeme njegovog šefovanja tim sektorom broj neriješenih mafijaških likvidacija prevazilazio broj onih koje su rasvijetlili…

Smijenjen je u martu 2021. godine.

U žižu javnosti dospio je novembru 2019. godine, kada su Vijesti objavile da gotovo dva mjeseca odbija da odgovori da li na ruci nosi skupocjene časovnike, ili kopije originala od kojih neki koštaju i više od deset hiljada eura.

Vlasnik je vikendice na Žabljaku i stana koji je pod povoljnim uslovima dobio od Vlade u februaru.

Ugostitelj sa dosijeom

Ime Gorana Slovinića u žižu javnosti dospjelo je prije više od deceniju, kada se javno suprotstavio građevinskoj mafiji.

Tada je ušao u salu Skupštine opštine Budva i fizički nasrnuo na obrađivača plana, profesora Miodraga Raičevića, koji je pored njegove kuće, nadomak Starog grada, ucrtao solitere na placu tadašnjeg šefa lokalnog Odbora Demokratske partije socijalista Bora Lazovića.

Raičević je istim dokumentom Slovinićima izbrisao put do porodične kuće.

Nekoliko godina kasnije, Budvanin je ponovo odlučio sam da se bori protiv odluke Opštine Budva koja je dozvolila Lazoviću da gradi više od devet spratova pored njegove kuće.

Nakon što je saznao za tu odluku, ušao je u kabinet tadašnjeg gradonačelnika Lazara Rađenovića i sa njim imao konflikt.

Do 2019. godine bio je član Izvršnog odbora i budvanskog odbora Demokratske Crne Gore, ali je u septembru 2019. godine vratio člansku kartu te partije. Uoči parlamentarnih izbora 2020. godine javno je podržao koaliciju koju je u crnogorskoj metropoli turizma predvodio Marko Bato Carević…

U avgustu 2019. godine on i Dragan Marković ranjeni su na terasi lokala “Korkovado”. Sa njima je te noći sjedio i Marko Ljubiša zvani Kan, koji je prošao bez povreda.

Kan izbjegao rafal iz ‘škorpiona’
Godinu kasnije Kosovar Bajram Pista pred specijalnom tužiteljkom ispričao je da ga je Jovan Mirković, nekadašnji vozač jednog od navodnih vođa kavačkog klana Slobodana Kašćelana, povezao sa tom organizovanom kriminalnom grupom koja je, kako tvrdi, od njega tražila da likvidira Budvane Marka Ljubišu Kana, Gorana Slovinića Brala, ali i novinarku Oliveru Lakić…

Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da su organizatori kriminalne grupe koja je planirala te likvidacije Nikšićanin Radovan Mujović i Budvanin Vasilije Rafailović…

Nakon što je Slovinić podnio prijavu i tražio da budvanska policije utvrdi ko ga je zlostavljao – gazio dok je ležao na pločniku, polivao pivom po genitalijama… iz Uprave policije odgovorili su da su tog Budvanina pretresali pripadnici Sektora specijalne policije i prema njemu se zakonito ophodili.

Tvrdili su i da su tih dana u Budvi vršili pojačanu kontrolu bezbjednosno interesantnih lica i članova organizovanih kriminalnih grupa…

U tim odgovorima Slovinića su označili kao bezbjednosno interesantno lice…

“Piši negativno mišljenje za Rakočevića”

Medenica je prvog dana juna 2020. godine tražila od Bakovića da Uprava policije pošalje negativno mišljenje za Kolašinca Miroslava Rakočevića.

“Čim stigne, istog dana vraćam shodno dogovoru”, odgovara joj Baković.

Tadašnja predsjednica Vrhovnog suda objašnjava mu da je zahtjev poslat 25. maja, nakon čega dobija kratki odgovor: “OK”.

Tog dana komunikaciju su nastavili razgovorom, a ne porukama, ali je Baković nakon dva dana izvještava da je učinio što je tražila.

“Poslato negativno mišljenje za Rakočević Miroslava. Pozdrav”, izvještava je pomoćnih direktora Uprave policije.

Mišljenje Uprave policije obično zahtijevaju sudovi kada odlučuju o uslovnom otpustu, ili Uprava za izvršenje krivičnih sankcija kada odlučuju o mogućnostima datim osuđenim licima – da provode vikende van zatvorskih zidina.

Početkom 2008. godine, Rakočević je bio osumnjičen da je jedan od aktera prebijanja izvršnog direktora kompanije “Bepler i Džejkobson”, sada pokojnog Dragana Bećirovića u Kolašinu.

Policija je tada kao vinovnike prebijanja Bećirovića, pored Rakočevića, osumnjičila i sada pokojnog Vinetua Strugara i Alena Medunjanina, a Aleksandra Kašćelana iz Kotora je označila za organizatora napada.

Rakočević se 2016. godine nagodio sa srpskim tužilaštvom za organizovani kriminal da za kaznu od pet godina zatvora prizna da je organizovao grupu koja je u Srbiji iznuđivala novac od poslovnih ljudi. Taj sporazum presudom je potvrdio Specijalni sud.

Ćaskali i o “rolexima”…

U komunikaciji sa Medenicom nekadašnji policijski funkcioner pominje i svoj ručni sat “rolex” o kom su Vijesti pisale u novembru 2019. godine, ali i onaj koji je na ruci nosila predsjednica Vrhovnog suda…

O tome pričaju 16. juna 2020. godine, a iz konverzacije koju vode proizilazi da za kreiranje “negativne slike” o njima krive one koji su omogućili povratak Zorana Lazovića i Duška Golubovića u sastav javne policije.

“E sad je jasno ono što smo pričali iz koje kuhinje je sve ovo”, šalje joj Baković tog dana, a Medenica mu odgovara da ostavku neće podnijeti – “Kada bi crkli”.

Roleks na ruci Bakovića, foto: Boris Pejović

Policajac je podržava i piše da su to i od njega htjeli da iznude:

“Jer oni kroz to vide šansu da to poklope”…

Medenica mu tada piše da je njen sat kupljen 1997. godine u Pragu, na aerodromu, da joj je poklon od supruga i da to zna stotinu ljudi oko nje.

“Ma dao bog da još 10 imate. No je meni krivo što ovi ološi koji sve ovo plasiraju imaju milijarde i oni su pošteni, a mi kao korumpirani”, piše on.

Sutkinja mu tada poručuje da će svako platiti svoju cijenu.

“Daj bože, ali vidite i sami, njihovim vraćanjem samo rovare… I evo će ovaj dobiti ponovo mandat”, piše on.

Medenica poručuje da i to ima ograničeni rok, nakon čega joj policajac šalje link teksta iz Vijesti, što komentarišu uz uvrede…

Baković joj odgovara da je sve jasno, a od nje dobija poruku u kojoj piše da su “davno sve ogolili”..

“Neka ona blindirana kola prijave, što je samo mrvica imovine”, poručuje ona.

Baković joj se žali da su se njemu dobro nameračili, ali i da se nada da će sve doći na svoje, što ona komentariše sa: “Polakote”…

“Samo da mi budemo složni”, piše joj on i dobija odgovor:

“Uvijek je to bila snaga, ali smo okruženi lošim ljudima i oni su gori i podmukliji. Samo treba da nikome previše ne vjerujemo. Jedina nam je vjera u našu čestitost i to ne damo”…

Narednih dana nastavljaju prepisku o okupljanjima građana u Kolašinu, a Baković u julu ponovo priča o “rolexima”…

“Moram vidjet ovog Petrovića, zastupnika za Rolex da budemo zaštitno lice u narednom periodu, evo ih reklamiramo bolje no sve poznate ličnosti”, piše on uz emotikon smajli…

(Izvor: Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije