DRUŠTVO
ROĐENA U LUŠCU KOD BERANA
Ministarstvo kulture odbilo zahtjev da jedna ulica u Beranama nosi ime po Divni Veković, prvoj ljekarki u Crnoj Gori
„Divna je za života bila francuski đak, prvi crnogorski ženski ljekar, prevela je na francuski Gorski vijenac, djela Jovana Jovanovića Zmaja i Vuka Karadžića, liječila ranjenike u oba velika rata. Ali Crna Gora ima drugu poruku. Bitnije je da se žena dobro uda, nego da uči školu“, poručuje Babović

Ministartvo kulture odbilo je zahtjev da jedna ulica u Beranama ponese ime po Divni Veković, kazao je za Portal Berane online, Nebojša Babović.
Podsjetimo, Veković je bila prva žena ljekar u Crnoj Gori (1886-1944). Rođena je u Lušcu kod Berana, dok je školovanje završila na Medicinskom fakultetu na Sorboni.
„Divna je za života bila francuski đak, prvi crnogorski ženski ljekar, prevela je na francuski Gorski vijenac, djela Jovana Jovanovića Zmaja i Vuka Karadžića, liječila ranjenike u oba velika rata.
Ali Crna Gora ima drugu poruku. Bitnije je da se žena dobro uda, nego da uči školu“, poručuje Babović.
Njegov autorski tekst „Divna Veković i Jelena Savojska – kantar zasluga za narod“, objavljenim ovim povodom, prenosimo u cjelosti:
„Država sa radošću austrijske tvrđave predstavlja kao svoju turističku ponudu, bivše logore pretvara u hotele, a sužnje logora u izdajnike. No, mi iz Berana smo izgleda navikli na ova gaženja. Kad je sindrom, neka je stokholmski.
Divna Veković je bila stipendista kralja Nikole i studirala je u Parizu. U medicinskim krugovima je poznata kao prva žena ljekar u Crnoj Gori. U literarnim krugovima je poznata kao žena koja je prva prevela „Gorski vijenac“ na francuski jezik. Članica Međunarodnog crvenog krsta u Ženevi, medicinska sestra u Prvom svjetskom ratu, autor jednog od prvih francusko-srpskih rječnika, prevodilac i priređivač na francuski djela J. J. Zmaja i Vuka Karadžića. Godine 1939, sluteći šta će se desiti, vraća se iz Pariza u Berane.
Protosinđel Panto Prokopije Veković je bio sveštenik, prvi učitelj iz Berana koji je bio nastavnik u Beranskoj gimnaziji, slobodarski nastrojen, bio je mučen od strane vlasti Osmanskog carstva, nakon toga interniran u logor od strane Austrougarske, da bi na kraju od posljedica mučenja i logora i preminuo 1919. godine u 50. godini.
Ovakve, vrlo sužene biografije, kojih se ne bi postidjele ni mnogo veće države su bile povod da Opština Berane usvoji predlog da dvije ulice u Beranama ponesu ime po Divni i Pantu. Da neke nove generacije pred sobom imaju ideale u ljudima koji su ulagali u svoje obrazovanje i širili ga svuda oko sebe.
No to nije bilo dovoljno nekakvoj komisiji Ministarstva kulture koja je ove predloge odbila, pozivajući se na član 10 zakona koji kaže: „Nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje:
4) licu koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača;
5) licu koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije;
6) licu koje je osuđeno za krivično djelo protiv čovječnosti ili drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom ili je proglašeno ratnim zločincem;
7) licu koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu.
Nevidljiva komisija je Divni za zlo uzela to što se nije priključila partizanima, nego je rat provela radeći u bolnici u okupiranim Beranama. Komisija nije uzela u obzir smutne mjesece posleratne revolucionarne pravde i činjenicu da je izgubila život bez sudske presude. Nije uzela u obzir ni činjenicu da od njene ruke za vrijeme rata nije stradao niko, a spašeni su i izliječeni mnogi. Ali je Komisija konstatovala da je Divna sarađivala sa Italijanima.
Istovremeno, ta ista komisija je vrlo lako Ivanu Vukoviću odobrila podizanje spomenika kraljici Italije s kojom je Divna sarađivala. Na kantaru ideološke komisije, biti na čelu fašističke države je manji grijeh nego pokušavati živjeti pod fašističkom čizmom. Komisija pokazuje da u najgorem malograđanskom duhu više cijeni Jelenu Savojsku koja je postala poznata jer se iz dobre kuće još bolje udala, nego ženu koja je ni iz čega pomjerila granice učešća žena u društvu i koja je svijetu predstavila naša najveća kulturna djela.

Jelena Savojska i Divna Veković, Foto: Arhiva
Da je apsurd veći, reizdanje Divninog prevoda „Gorskog vijenca“ je prije par dana dobilo nagradu na Sajmu knjiga u Kotoru. Pokazuje komisija kako stvarno želi da vidi ulogu žene u društvu. Samo kao odanu suprugu ma kakvog muža. Muža kojeg su Italijani trupačke protjerali nakon rata. I tako naša komisija lagano rehabilituje italijanske okupatore i dozvoljava im da se suoče sa svojom prošlošću, dok nas drži zarobljenima u njihovim iluzijama. A to potvrđuje i primjer lokalnog sveštenika za koga nam je takođe uskraćeno pravo na sjećanje. Prokopije je 30 godina života proveo u sukobu sa osmanskim i austrijskim vlastima, opismenjavajući našu djecu kada je to stvarno bio rizik? NJega je komisija proglasila nepodobnim jer je 1918. bio učesnik Podgoričke skupštine.
Čovjek koji je za života vidio više zla nego dobra i koji je pred kraj života dočekao da bude svoj na svome je zabranjen jer je konačno vidio priliku da se u jednom političkom činu dođe do vijekovima sanjane slobode. Potezom olovke cetinjskog činovnika precrtane su sve njegove rane od turskih sindžira i godine logorskog života u austriji, jer je na tom pokvarenom kantaru učešće na Podgoričkoj skupštini čin izdaje. Srećom je izgleda umro 1919, jer bi mu vjerovatno prikačili i epitet fašiste.
Istovremeno, država sa radošću austrijske tvrđave predstavlja kao svoju turističku ponudu, bivše logore pretvara u hotele, a sužnje logora u izdajnike. No, mi iz Berana smo izgleda navikli na ova gaženja. Kad je sindrom, neka je stokholmski.
Svi ovi primjeri su samo još jedan mali dokaz paralaže u kojoj živimo i neiskrene želje za bilo kakvim razumijevanjem među nama. Možda će se nekome ove stvari učiniti nebitnim u obilju drugih problema, ali ako ti ne dozvoljavaju da polemišeš o likovima starim vijeka, o različitim istorijskim okolnostima i iskustvim, kako misliš da će te pustiti da pričaš o onome što rade danas? Kako misliš da će te pustiti da zamišljaš državu u kojoj se ne pitaju ništa?“, zaključuje Babović u tekstu objavljenom na portalu Žurnal.
DRUŠTVO
Neće biti priznate diplome iz Tutina
Više od 60 obrazovnih isprava neće biti priznato
Privatna ustanova iz Tutina, kojoj je 2019. zabranjen rad zbog nezakonitosti, nudila jednogodišnju prekvalifikaciju čak i u obrazovne profile iz sektora zdravstva za 1.400 eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija neće priznati nijednu diplomu privatne Srednje škole “Tutin” u Tutinu koja je stečena od 2019. godine, kada je toj ustanovi zabranjen rad zbog nezakonitosti.
“Vijestima” je iz resora Anđele Jakšić-Stojanović potvrđeno da se radi o više od 60 takvih diploma.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apelovalo je na poslodavce da izvrše dodatne provjere obrazovnih isprava svojih zaposlenih koji su obrazovanje stekli van Crne Gore.
“Ovo je i upozorenje da je nezakonito zapošljavanje bez prethodno donijetog rješenja o priznavanju od strane ovog Ministarstva”, poručili su iz tog resora.

Prosvjetne vlasti u Srbiji zabranile su rad Srednjoj školi “Tutin” polovinom 2019. godine, nakon prijave da se za oko 1.400 eura za jednu školsku godinu osobe mogu prekvalifikovati u medicinske sestre i tehničare, tehničare u drumskom saobraćaju, medicinske radnike u vrtićima…
“Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je, u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija i Zakonom o upravnom postupku, prekinulo postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava za 64 lica, koja su stekla obrazovanje u Srednjoj školi ‘Tutin’ u Tutinu, Republika Srbija, jer je navedenoj školi zabranjen rad u Republici Srbiji”, precizirali su iz MPNI.
Podsjećaju na to da je Ministarstvo prosvjete Republike Srbije 16. jula 2019. godine, toj Srednjoj škola “Tutin” u Tutinu, zabranilo rad zbog nezakonitosti u radu.
“Zbog toga nadležna inspekcija Republike Srbije nije u mogućnosti da na upit Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore izvrši provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih u navedenoj školi, odnosno ne može se utvrditi da li su predmetne diplome stečene na zakonit način. Od dana zabrane rada Srednje škole ‘Tutin’ u Tutinu, odnosno od 2019. godine, Ministarstvo nije priznalo nijednu diplomu izdatu u navedenoj školi”, odgovorili su redakciji iz MPNI.
Upitani da li u Crnoj Gori ima osoba koji sa diplomom te škole rade, posebno u državnoj upravi, iz resora Jakšić-Stojanović kažu da “MPNI nije u saznanju da li neko lice sa diplomom Srednje škole ‘Tutin’ iz Tutina, ima zasnovan radni odnos u javnom ili realnom sektoru”.
“…Upravo iz razloga što bez rješenja o priznavanju inostrane obrazovne isprave niko ne može zasnovati radni odnos sa stečenom kvalifikacijom u inostranstvu. Dakle, lice kome nije donijeto rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave ne može ostvarivati pravo na rad i po osnovu rada u Crnoj Gori”, zaključuju iz MPNI.
Vlada je, na predlog resora prosvjete, krajem prošle godine donijela odluku da Crna Gora neće priznavati diplome sa šest privatnih ustanova iz Bosne i Hercegovine sve dok tamošnji sudovi ne donesu presudu u predmetu “Klaster”, u kojem se čelni ljudi tih fakulteta i univerziteta terete za trgovinu diplomama uglavnom ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, kao i menadžmenta.
Ministarstvo je do presude bosanskih sudova obustavilo postupke priznavanja obrazovnih isprava koje su u prethodnom periodu stigle sa Nezavisnog univerziteta za političke i društvene nauke, Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment “PIM”, kao i Visoke škola za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke, Univerziteta “Victoria International University” i Visoke škole “Union” iz Mostara i Internacionalnog univerziteta Brčko.
Optužnicom je, stoji na sajtu Tužilaštva BiH, pored šest ustanova, obuhvaćeno 15 osoba, uglavnom rektora, dekana i profesora na tim univerzitetima i fakultetima.
Oni se terete za trgovinu najmanje 49 visokoškolskih diploma: ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, menadžmenta…
“Prema prikupljenim dokazima, izdato je najmanje 49 visokoškolskih diploma čije će se poništenje tražiti u zakonom predviđenom postupku. Tužilaštvo BiH i SIPA su prikupili dokaze da osobe koje su nezakonito kupovale diplome, u vrlo malom obimu ili čak nikako, nisu sudjelovale u procesu školovanja na visokoškolskim ustanovama, a za kupovanje nezakonitih diploma najčešće su plaćali iznose od nekoliko hiljada eura”, stoji u potvrđenoj optužnici.


DRUŠTVO
Lutovac: Berane ponosno što će naš Maksim Đukić sa fudbalerima predstavljati Crnu Goru na Evropskom prvenstvu
„Ispunili veliki cilj i san brojnih generacija“, kazao je Lutovac

Predsjednik opštine, Đole Lutovac organizovao je prijem za Maksima Đukića, člana omladinske fudbalske reprezentacije Crne Gore koja se plasirala na Evropsko prvenstvo, a koje će se održati od 13. do 26. juna u Rumuniji, saopšteno je iz Opštine Berane.
Ovo je prva fudbalska selekcija naše države koja učestvuje na najprestižnijem takmičenju Starog kontinenta.
„Naš talentovani i perspektivni sugrađanin je član FK “Budućnost” iz Podgorice, sa kojim je potpisao ugovor na dvije godine. Ubrzo se očekuje i njegov debi za “plave” u Prvoj fudbalskoj ligi Crne Gore. Za njega je plasman na Evropsko prvenstvo jedinstven i očekivanja od ovog takmičenja su mu velika, jer je siguran da je ova ekipa stvorena za velika djela“, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Lutovac je izrazio zadovoljstvo što je naš sedamnaestogodišnji sugrađanin dio ove reprezentacije koja će predstavljati Crnu Goru. Kazao je da su Maksim i njegova ekipa ponos ne samo za Berane, nego za cijelu naciju i da su baš oni ispunili veliki cilj i san brojnih generacija.
DRUŠTVO
Uprava za saobraćaj naložila da se ukloni tabla u Murini na kojoj je Peć označen kao grad u Srbiji
„Zatražili smo izjašnjenje zbog table na kojoj je Peć označen kao grad u Srbiji“

Uprava za saobraćaj zatražila je hitno izjašnjenje od projektanta, revidenta, izvođača radova i nadzora zbog postavljanja table gdje je Peć označen kao grad u Srbiji, a ne na Kosovu, te naložila izvođaču da tablu ukloni, saopšteno je iz te institucije.
Kazali su da preduzimaju sve neophodne korake kako bi se okolnosti u vezi sa ovim slučajem u potpunosti razjasnile, kao i preduzele dalje aktivnosti ka utvrđivanju odgovornosti.
„Uprava za saobraćaj realizuje drugu fazu projekta ‘Unapređenje bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola na državnim putevima u Crnoj Gori’, koji obuhvata 10 osnovnih škola u državi. Cilj projekta je unapređenje uslova bezbjednog kretanja učenika i ostalih učesnika u saobraćaju u blizini školskih zona“, piše u saopštenju.
„Projekatnu dokumentaciju na osnovu koje se izvode radovi uradio je „VL Inženjering” DOO Budva, a koja je revidovana u maju 2024. godine od strane firme “Ding” DOO iz Podgorice. Radove izvodi Konzoreijum „Signal – Hill Construction – Geodeting- Via project“, a nadzor vrši “Projectman” DOO iz Podgorice“, rekli su iz Uprave za saobraćaj.
Navode da je projektom obuhvaćena i Osnovna škola „Petar Dedović“ u Murini (opština Plav), „na čijem je području prethodnih dana postavljen saobraćajni znak koji je izazvao uznemirenje javnosti.
- Uncategorized4 дана ranije
Udes u Rožajama: Poginuo mladić
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Beranac zbog sumnje da je danima krao piće iz marketa
- EKONOMIJA3 дана ranije
Skuplje sve vrste goriva od ponoći
- DRUŠTVO2 дана ranije
Neće biti priznate diplome iz Tutina
- HRONIKA2 дана ranije
(FOTO/VIDEO) Sletjelo vozilo na putu preko Jelovice, makedonski državljanin lakše povrijeđen
- HRONIKA5 сати ranije
Interpol raspisao potjernicu za Cetinjaninom Nenadom Nenom Kaluđerovićem
горан
29.09.2022. 12:58 at 12:58
Аутор је из комунистичке породице. Треба ли напомињати да су му из уже породице били чланови ДПС и олако запошљавани. Он се одмах запослио у општини, а знамо ко се тамо одмах запошљава. Прокопије Вековић није боравио у аустроугарском логору, него у тамницама у Турској. Умро је 1920. Шта Дивна има везе са аустријским тврђавама и бившим логорима, па оволико то понавља? Мамула је била и касарна у којој су војни рок служили и Срби из Босне и Херцеговине. Све што ваља, уз путеве, направила је Аустроугарска. Кад су срушили капелу на Ловћену то је био њихов крај – поражени су као и Турци и многи прије тога. Кад су комуњаре срушиле другу капелу на Ловћену, симбол Црне Горе, онда је народ ћутао.