Connect with us

EKONOMIJA

AKCIJA ZA SOCIJALNU PRAVDU

Tužilaštvo traži dokumentaciju o putu Lubnice-Jezerine: Sa ugovorenih 34,6 milona cijena porasla za 20 milona, a biće još veća

Završetak rekonstrukcije puta, sa probijanjem tunela kroz Bjelasicu, već kasni dvije i po godine. Posao je dodijeljen sarajevskoj firmi „Euro asfalt“, sa kojom je tadašnji ministar saobraćaja Osman Nurković potpisao ugovor krajem 2016. godine. Čitav posao dogovoren je dok je ministar saobraćaja bio funkcioner Socijaldemokrata Ivan Brajović

Savo Parača, Duško Marković i Osman Nurković tokom obilaska gradilišta puta Lubnice-Jezerine - Foto: Vlada, Foto: Saša Matić/Vlada Crne Gore

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zatražilo je dokumentaciju o kontroverznom poslu rekonstrukcije puta Lubnice-Jezerine, sa probijanjem tunela kroz Bjelasicu, čiji završetak već kasni dvije i po godine, a cijena posla je sa ugovorenih 34,6 miliona narasla za još najmanje 20 miliona i izvjesno je da će biti još i veća, pokazuju saznanja Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

„Napominjemo da je ta cijena bez PDV-a, kojeg se država odrekla, a posao je dodijeljen sarajevskoj firmi „Euro asfalt“, sa kojom je tadašnji ministar saobraćaja Osman Nurković, neposredno po stupanju na tu funkciju, potpisao ugovor krajem 2016. godine. Čitav posao, ugovoren po FIDIC pravilima, dogovoren je dok je ministar saobraćaja bio funkcioner Socijaldemokrata Ivan Brajović“, saopšteno je iz ASP-a.

Dodaju da se posao finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, sa kojom je zaključeno nekoliko odvojenih kreditnih ugovora, a ASP će početkom predstojeće sedmice dostaviti SDT-u navode dobijene od zviždača da su tokom ugovaranja prvog kredita predstavnici bankarske institucije i konsultanti predlagali da se ugovorima jasno precizira takozvana klizna skala.

„Klizna skala je prilagođavanje cijena zbog promjene u troškovima i podrazumijeva utvrđivanje novih indeksa, a upravo je to jedan od mehanizama, čije precizno neugovaranje dovodi do rasta prvobitno ugovorenih cijena. Poznato je da je već došlo do uvećanja cijene ove investicije primjenom klizne skale i da je potpisan najmanje jedan višemilionski aneks po tom osnovu“, navodi se u saopštenju.

Stoga, kako smatraju u ASP-u, SDT u istrazi ovog kontroverznog posla treba da se posebno pozabavi ugovorima o kreditu i prikupi saznanja predstavnika banaka i konsultanata uključenih u ugovaranje kreditnih i izvođačkih aranžmana, uz ostala neophodna vještačenja od pravne i ekonomske struke.

„Međutim, klizna skala nije jedina sporna stvar kod ovog posla, već SDT treba posebno da se pozabavi pitanjem plansko/građevinskog projekta, na bazi kojeg je zaključen čitav posao, odnosno da li je geološko stanje terena bilo kvalitetno potvrđeno takvim projektom i da li se (i zašto) u posao ušlo bez kvalitetno utvrđenog stanja na terenu. Ideja o probijanju Bjelasice je stara decenijama, ali se nijedna socijalistička vlast nije usudila da uđe u takav projekat, upravo zbog nedovoljne istraženosti i nepoznatosti terena“, podsjećaju oni.

Kažu i da SDT treba da utvrdi i zašto je dozvoljeno da se u trup tog državnog puta ugrađuju cijevi za male hidroelektrane (mHE) u Beranama, koje gradi firma „Hidroenergija Montenegro”, koja je bila vlasnički povezana sa podgoričkom građevinskom kompanijom Bemaks, a koju manjinski premijer Dritan Abazović (lica povezana sa njom) optužuje za nelegalne radnje u vezi sa eksploatacijom šljunka i nabavkom cigareta, koje su zaplijenjene u Luci Bar.

„S tim u vezi, SDT treba da utvrdi da li je državni posao iskorišten za privatnu investiciju mHE, koliko je to uticalo na stabilnost puta koji se gradi (zbog ugradnje dodatnih cijevi u njegov trup za male hidroelekrane), odnosno da li je ugradnja cijevi za privatnu investiciju bila projektovana građevinskim projektom, i koliko je šteta za poreske obveznike po tom osnovu“, navodi se u saopštenju.

Kažu i da podaci u posjedu ASP-a otkrivaju da je upravo Bemaks sa kineskom China Road and Bridge Corporation učestvovao na tenderu za dobijanje ovog građevinskog posla, koji je na kraju dobio sarajevski „Euro Asfalt“, a onda se Bemaks pojavio kao njegov podizvođač.

„Tender je proveden tokom 2016., radovi su počeli maja 2017., a nijesu završeni već sedam godina, zbog čega se investicija u javnosti već slikovito hiperboliše kao „građenje Skadra na Bojani“. ASP ukazuje da brojna iskustva pokazuju da se traljavo ugovoreni poslovi obiju o državnu kasu, a velike su sumnje da se iza „traljavosti“ često sakrije nečiji privatni interes, korupcija i ogromno bogaćenje na račun poreskih obveznika“, navodi se u saopštenju.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije