Connect with us

EKONOMIJA

AKCIJA ZA SOCIJALNU PRAVDU

Tužilaštvo traži dokumentaciju o putu Lubnice-Jezerine: Sa ugovorenih 34,6 milona cijena porasla za 20 milona, a biće još veća

Završetak rekonstrukcije puta, sa probijanjem tunela kroz Bjelasicu, već kasni dvije i po godine. Posao je dodijeljen sarajevskoj firmi „Euro asfalt“, sa kojom je tadašnji ministar saobraćaja Osman Nurković potpisao ugovor krajem 2016. godine. Čitav posao dogovoren je dok je ministar saobraćaja bio funkcioner Socijaldemokrata Ivan Brajović

Savo Parača, Duško Marković i Osman Nurković tokom obilaska gradilišta puta Lubnice-Jezerine - Foto: Vlada, Foto: Saša Matić/Vlada Crne Gore

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zatražilo je dokumentaciju o kontroverznom poslu rekonstrukcije puta Lubnice-Jezerine, sa probijanjem tunela kroz Bjelasicu, čiji završetak već kasni dvije i po godine, a cijena posla je sa ugovorenih 34,6 miliona narasla za još najmanje 20 miliona i izvjesno je da će biti još i veća, pokazuju saznanja Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

„Napominjemo da je ta cijena bez PDV-a, kojeg se država odrekla, a posao je dodijeljen sarajevskoj firmi „Euro asfalt“, sa kojom je tadašnji ministar saobraćaja Osman Nurković, neposredno po stupanju na tu funkciju, potpisao ugovor krajem 2016. godine. Čitav posao, ugovoren po FIDIC pravilima, dogovoren je dok je ministar saobraćaja bio funkcioner Socijaldemokrata Ivan Brajović“, saopšteno je iz ASP-a.

Dodaju da se posao finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj, sa kojom je zaključeno nekoliko odvojenih kreditnih ugovora, a ASP će početkom predstojeće sedmice dostaviti SDT-u navode dobijene od zviždača da su tokom ugovaranja prvog kredita predstavnici bankarske institucije i konsultanti predlagali da se ugovorima jasno precizira takozvana klizna skala.

„Klizna skala je prilagođavanje cijena zbog promjene u troškovima i podrazumijeva utvrđivanje novih indeksa, a upravo je to jedan od mehanizama, čije precizno neugovaranje dovodi do rasta prvobitno ugovorenih cijena. Poznato je da je već došlo do uvećanja cijene ove investicije primjenom klizne skale i da je potpisan najmanje jedan višemilionski aneks po tom osnovu“, navodi se u saopštenju.

Stoga, kako smatraju u ASP-u, SDT u istrazi ovog kontroverznog posla treba da se posebno pozabavi ugovorima o kreditu i prikupi saznanja predstavnika banaka i konsultanata uključenih u ugovaranje kreditnih i izvođačkih aranžmana, uz ostala neophodna vještačenja od pravne i ekonomske struke.

„Međutim, klizna skala nije jedina sporna stvar kod ovog posla, već SDT treba posebno da se pozabavi pitanjem plansko/građevinskog projekta, na bazi kojeg je zaključen čitav posao, odnosno da li je geološko stanje terena bilo kvalitetno potvrđeno takvim projektom i da li se (i zašto) u posao ušlo bez kvalitetno utvrđenog stanja na terenu. Ideja o probijanju Bjelasice je stara decenijama, ali se nijedna socijalistička vlast nije usudila da uđe u takav projekat, upravo zbog nedovoljne istraženosti i nepoznatosti terena“, podsjećaju oni.

Kažu i da SDT treba da utvrdi i zašto je dozvoljeno da se u trup tog državnog puta ugrađuju cijevi za male hidroelektrane (mHE) u Beranama, koje gradi firma „Hidroenergija Montenegro”, koja je bila vlasnički povezana sa podgoričkom građevinskom kompanijom Bemaks, a koju manjinski premijer Dritan Abazović (lica povezana sa njom) optužuje za nelegalne radnje u vezi sa eksploatacijom šljunka i nabavkom cigareta, koje su zaplijenjene u Luci Bar.

„S tim u vezi, SDT treba da utvrdi da li je državni posao iskorišten za privatnu investiciju mHE, koliko je to uticalo na stabilnost puta koji se gradi (zbog ugradnje dodatnih cijevi u njegov trup za male hidroelekrane), odnosno da li je ugradnja cijevi za privatnu investiciju bila projektovana građevinskim projektom, i koliko je šteta za poreske obveznike po tom osnovu“, navodi se u saopštenju.

Kažu i da podaci u posjedu ASP-a otkrivaju da je upravo Bemaks sa kineskom China Road and Bridge Corporation učestvovao na tenderu za dobijanje ovog građevinskog posla, koji je na kraju dobio sarajevski „Euro Asfalt“, a onda se Bemaks pojavio kao njegov podizvođač.

„Tender je proveden tokom 2016., radovi su počeli maja 2017., a nijesu završeni već sedam godina, zbog čega se investicija u javnosti već slikovito hiperboliše kao „građenje Skadra na Bojani“. ASP ukazuje da brojna iskustva pokazuju da se traljavo ugovoreni poslovi obiju o državnu kasu, a velike su sumnje da se iza „traljavosti“ često sakrije nečiji privatni interes, korupcija i ogromno bogaćenje na račun poreskih obveznika“, navodi se u saopštenju.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije