Connect with us

DRUŠTVO

PORTRET

Ko je bio Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac

U prvoj godini rukovođenja SDT-om,
Milivoje Katnić je bio hvaljen jer je na samom početku mandata izdao nalog za hapšenje bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića… Kasnije NVO sektor i opozicioni poslanici ali i mediji Specijalno državno tužilaštvo u vrijeme ere Katnića su nazivali „batinom“ DPS-a i Mila Đukanovića

Katnić

Milivoje Katnić bio je glavni specijalni tužilac u periodu od ljeta 2015. do 17. februara 2022. kada ga je Tužilački savjet nakon maratonske sjednice razriješio funkcije zbog toga što je stekao uslove za odlazak u starosnu penziju.

Kao pripravnik u pravosuđu prešao je 1993. u Vojni sud, gdje je kasnije izabran za vojnog sudiju. Taj posao je obavljao do ukidanja vojnog pravosuđa 2004. godine. Katnić je nakon toga prešao u Apelacioni sud. Nakon osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kandidovao se i dobio povjerenje za prvog GST-a, pišu „Vijesti“.

Njegovu kandidaturu obilježile su brojni podaci o učešću Katnića na Dubrovačkom ratištu, a posebno su tu temu tada podgrijale i dvije NVO koje su tražile da se rasvijetli Katnićeva ratna biografija i podsjetile da je 2011. jedan od zatvorenika u vojnom logoru Morinj ga optužio da je kao oficir KOS-a, tokom invazije na Hrvatsku, bio odgovoran za pljačke i paljevine u Cavtatu.

Katnić je to više puta demantovao.

U prvoj godini rukovođenja SDT-om, Milivoje Katnić je bio hvaljen jer je na samom početku mandata izdao nalog za hapšenje bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, koji je kasnije priznao da je bio šef budvanske kriminalne grupe koja je oštetila državu za više desetina miliona eura.

Nakon što je potpisao sa SDT-om dva sporazuma o priznanju krivice Marović je izlazak iz pritvora iskoristio za odlazak u Beograd, gdje se i sada nalazi.

Odatle su i brojne sumnje u javnosti da je budvanska epizoda odrađena za račun pobjedničke frakcije tada vladajućeg DPS-a.

U jesen 2016. na dan parlamentarnih izbora Katnić je izveo jednu od najvećih operacija hapšenja kriminalne grupe, koja je kasnije optužena i prvostepeno osuđena za pripremanje terorizma u Crnoj Gori. Ta presuda je ukinuta i u toku je ponovno suđenje.

Među optuženim su i tadašnji lideri DF-a Milan Knežević i aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić.

Od tada do danas brojne su sumnje u rad Katnića u tom predmetu gdje se, između ostalog, tvrdilo i da je DPS-u i partnerima tada pomogao da dobiju većinu na izborima.

Katnićeva pravda je često ocjenjivana da je selektivna – većina krivičnih prijava raznnih nevladinih organizacija (među kojima prednjači MANS), medijska istraživanja koje se odnose na korupciju i zloupotrebu državnih resursa, su odbačene.

NVO sektor i opozicioni poslanici ali i mediji Specijalno državno tužilaštvo u vrijeme ere Katnića su nazivali „batinom“ DPS-a i Mila Đukanovića.

Za Đukanovića, članove njegove porodice po Katniću nikada nije bilo „ni udaljene sumnje“.

Retoriku je malo promijenio tek u jesen 2021. gore kada je nakon što je u SDT-u formiran predmet „Pandora papiri“, Katnić rekao:

„Postoji jedan oblik sumnje, neću reći udaljene, nego na krajnjem polu-osnova”.

„Pandora papiri“ predmet je formiran na osnovu podataka istraživačke mreže i tvrdnji da su Đukanović i njegov sin Blažo 2012.sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom, skrivajući se iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Paname, Gibraltara…

Nakon pada DPS-a u avgustu 2020. godine bilo je jasno da za Katnića više neće biti mjesta u tužilačkom sistemu i pored toga što je 3. jula te godine dobio drugi mandat od tadašnjeg Tužilačkog savjeta.

Novoj parlamentarnoj većini trebalo je vrijeme da izmijeni Zakon o državnom tužilaštvu, a potom i da formira novi Tužilački savjet kada je postalo jasno da Katnić neće dočekati kraj drugog mandata.

(Izvor: Vijesti)

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Spajić: Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna

„Ostaću posvećen napretku Crne Gore svakog dana svog života“, poručio je premijer

Povodom 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore, predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić priredio je svečani prijem u Vili Gorica. Prenos ste mogli pratiti na TVCG2 i Portalu RTCG.

Prijemu su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, političari, i brojni drugi zvaničnici.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić obratio se prisutnima, kazavši da je 44. Vlada na čijem je čelu u relativno kratkom periodu postigla zapažene rezultate.

„Mi koji sada živimo u Crnoj Gori treba da razmišljamo kako da budemo dobri preci, kako da se buduće generacije ponose nama i našim djelima. Pa kako? Jedino ako ostvarimo buku dnevne politike i bavimo se temama koje su relevantne. Nešto je više od pola godine kako ste mi ukazali povjerenje da budem na čelu 44. Vlade sa zadatkom da Crnu Goru vodimo putem daljeg napretka. Postavili smo tri ključna prioriteteta koja se odnose na ravnomjeran, ubrzan ekonomski razvoj, ubrzavanje evropskih integracija i vladavinu prava. Sa ove vremenske distance možemo reći da smo u relativno kratkom periodu postigli zapažene rezultate na planu stvaranja uslova za unapređenje saobraćajne infrastrukture, kao jednog od ključnih preduslova ukupnog privrednog rasta. Svih 14 dionica i autocesti su u fazi pripreme za realizaciju“, naveo je, između ostalog, Spajić.

U skladu sa pokrenutim aktivnostima, on je kazao da Vlada pokreće bolju budućnost za rast djece.

Poručio je da će osim penzija, i druga obećanja Vlade biti na listi prioriteta.

„U samo dva mjeseca mandata stvorili smo uslove za povećanje minimalne penzije, dok je nedavnom odlukom Vlade omogućeno rješavanje pitanja srazmjernih penzionera kako bi i oni već početkom naredne godine dobili uvećane penzije. Za minimum ljudskog dostojanstva potrebno je 450 eura, i Vlada je dužna da to obezbijedi. Drage građanke i građani, vaše penzije su sigurne. A osim penzija i druga naša obećanja biće realizovana u predviđenim rokovima“, naveo je on.

Podsjetio je da u junu čekamo pozitivan IBAR što, kaže, daje novu nadu našoj evropskoj perspektivi.

„Nada za Crnu Goru je nada za čitav region. Možda će zvučati pretenciozno, ali našim napredovanjem na planu približavanja EU dat je novi vjetar u leđa i našim susjedima, a ideja evropeizma na velika vrata se vraća. Čini se čak i kod onih koji su počeli da gube vjeru u evropsku perspektivu. Stoga se svojim djelovanjem na regionalnom planu iznova potvrđujemo kao podrška našim najbližim susjedima da prevazilaze prošlost i sa vjerom gledaju u zajedničku evropsku budućnost napretka“, istakao je on.

Poručio je da će ostati posvećen napretku Crne Gore „svakog dana svog mandata i svog života“.

„Ubijeđen sam da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze, a Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna“, kazao je Spajić, čestitavši Dan nezavisnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

12-godišnji dječak vozio autoputem

Sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat

Policija je na auto-putu kontrolisala vozilo kojim je upravljalo maloljetno lice staro 12 godina, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su dodali, sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat.

„Protiv lica je pokrenut odgovarajući postupak“, navodi se u objavi na društvenoj mreži „X“ Uprave policije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije