Connect with us

DRUŠTVO

ODRŽANA LITIJA U HERCEG NOVOM POVODOM SPASOVDANA

Mitropolit Joanikije: Crna Gora ide stopama svojih svetih, predvode nas Sveti Sava, Sveti Petar Cetinjski i Sveti Vasilije Ostroški (FOTO)

„Kada smo god krenuli u ime svete vjere, išli su sa nama i anđeli nebeski i svetitelji Božji, pomiješani zajedno sa ovom djecom nevidljivo. I oni su nam davali nebesku radost i snagu da se okrijepimo i da nikada ne posustanemo“, poručio je mitropolit Joanikije

Foto: Mitropolija crnogorsko-primorska

Proslava Spasovdana, slave sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj u Herceg Novom nastavljena je večernjom službom a potom i prazničnom litijom do crkve Preobraženja Gospodnjeg u Igalu.

Foto: RTV Herceg Novi

Litiju su predvodili mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i episkop buenosajreski i južnocentralno-američki Kirilo.

Foto: Mitropolija Crnogorsko-primorska

Vladika Kirilo je rekao da ovaj narod probuđen u Hristu svjedoči da ide onim putem kojim je ovaj grad odisao uvijek, čuvanjem vjere pravoslavne, a zatim čuvanjem tradicije, kulture, jezika, istorije, predanja.

„Svaki Gospodnji praznik, ma koliko riječima opisivan, ipak ostaje tajna i prima se vjerom, a naše besjede, naše riječi su usmjerene da se utvrdi, obnovi, preobrazi naša vjera, i lična i kolektivna. Na to je bila usmjerena i propovijed Gospodnja, njegovim učenicima dok je bio sa njima u tijelu“, rekao je vladika.

Dodao je da se na kraju svakog puta sagledava suština čovjekovog života.

Foto: RTV Herceg Novi

„Tako je bilo sa našim Spasiteljem Gospodom Isusom Hristom. I on je svojim slavnim krajem, svojim tjelesnim prisustvom među nama, Njegovim vaznesenjem potvrdio svojim učenicima sve ono što je govorio i svoje nebesko porijeklo“, kazao je vladika Kirilo.

Objasnio je da je Gospod na Spasovdan ukinuo granicu, razdvojenost bića pa je Gospod svuda prisutan.

„I nema tog grijeha, kutka, tog ada u kome ne može da nam pomogne, samo ako smo dovoljno jaki da se pokajemo, da mu zavapimo, da mu pribjegnemo. Ne samo da je On sišao u dubine ada, nego se uznio sa ljudskom prirodom do nebesa. Ne postoji ni gornja granica našoj prirodi. Mi smo svi sačuvani u Hristu sa desne strane našega nebeskog Oca“, poručio je vladika Kirilo i zaključio da Sveta liturgija u malom sadrži sav zakon nebeski, i duhovni i tjelesni.

Foto: RTV Herceg Novi

Mitropolit Joanikije je nakon krsnog hoda rekao da praznik Spasovdan raduje nebo i zemlju.

„Anđeli nebeski raduju se Vaznesenju Hristovome i svi sveti na nebesima, a i mi na zemlji, jer Gospod Isus Hristos, koji se vaznio na nebo, nije ostavio nas. Njegova Božanska milost prožima i nebo i zemlju. I sa neba Gospod izliva svoj blagoslov na nas ovdje. I kada se god sabiramo, On je sa nama, kao što je rekao“, kazao je mitropolit crnogorsko-primorski.

Vladika je podsjetio da se Gospod s nama sjedinio, a i mi s Njim sjedinjujemo kroz Svete službe Božije.

Foto: RTV Herceg Novi

„I zato veličamo Njega i Njegovo djelo. I slavimo ga i pojemo mu, i u njegovu slavu se sabiramo. I činimo ovaj svešteni hod, kao što su to od davnina činili i naši preci. Mi ne izmišljamo ništa novo kada idemo u ovu Litiju. Mi idemo stopama svetih apostola, svetih otaca i naših predaka. Idemo stopama Hristovim“, poručio je mitropolit Joanikije.

Vladika je rekao da živimo, dišemo i pjevamo kao što su nas učili Sveti Sava, Sveti Petar Cetinjski, Sveti Vasilije Ostroški.

„Idemo stopama svetih. Zapravo, oni nas predvode. Kada smo god krenuli u ime svete vjere, išli su sa nama i anđeli nebeski i svetitelji Božji, pomiješani zajedno sa ovom djecom nevidljivo. I oni su nam davali nebesku radost i snagu da se okrijepimo i da nikada ne posustanemo“, kazao je on.

Podsjetio je da je Herceg Novi zasnovan na svetom temelju.

Foto: RTV Herceg Novi

„Kada je osnovan nazvan je imenom Svetoga prvomučenika Stefana, kako ga je krstio njegov ktitor kralj Tvrtko Kotromanić prije 640 godina. Slavimo taj jubilej oznamenovan imenom Svetoga Stefana, onoga koji je izlio svoju krv za Hrista. Ali, kasnije, Mitropolit Savatije Ljubibratić, došavši ovdje, utemeljio je ovu svetinju Vznesenju Hristovom po ugledu na svete Nemanjiće, jer su i Dečani i Mileševa, i mnogi drugi sveti srpski manastiri posvećeni ovom velikom prazniku“, objasnio je mitropolit Joanikije.

Objasnio je da je Spasovdan rekapitulacija, potvrda svega onoga što je Gospod Isus Hristos činio.

Foto: RTV Herceg Novi

„Svega onoga što je propovijedao, govorio i utvrdio na zemlji. Njegovo vaznesenje je potvrda i Njegovoga vaskrsea, Njegove vlasti nad smrću. I uzdizanje iznad zakona prirode, jer je On tvorac zakona“, kazao je vladika Joanikije.

U kulturno umjetničkom programu su učestvovala dječja pjevačka i recitatorska grupa pri crkvi Svetog Spasa na Toploj.

Foto: Mitropolija Crnogorsko-primorska

Među mnogobrojnim vjernicima bili su i predstavnici lokalne samouprave Herceg Novog.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije