Connect with us

DRUŠTVO

MITROPOLIT CRNOGORSKO-PRIMORSKI POŽELIO SVIMA BLAGOSLOVEN POČETAK BOŽIĆNOG POSTA

Mitropolit Joanikije: Treba se čuvati od ove pandemije, jer sve je to iskušenje

„Naravno, treba da se čuvamo i vodimo računa kako se odnosimo prema pandemiji. Ne poričemo ništa od onoga što medicina propisuje, jedino smo oprezni, jer kroz svaku priliku hoće da se uvuče politika ili neki interes, ili ko zna šta. Moramo biti trezveni u svakom pogledu“, kazao je vladika

Mitropolit Joanikije u crkvi u Kotoru, Foto: Mitropolija crnogorsko-primorska

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije poručio je, poželjevši svima blagosloveni početak Božićnog posta, da započinjući post, kroz podvig posta i molitve, pripremamo svoje duše i srca da se radujemo rođenju Hristovome i da Bogamladenca Hrista smjestimo u svoje srce.

U svom arhipastirskom slovu izgovorenom na Svetoj arhijerejskoj liturgiji, koju je služio u 23. nedelju po Duhovima u Hramu Sv. Nikolaja Čudotvorca u Kotoru, uz sasluženje sveštenstva kotorsko-tivatskog i hercegnovskog namjesništva, Visokopreosvećeni Mitropolit je objasnio da se postom očišćuje tijelo, a molitvom duša.

„Cilj posta je da se oslobodi naše tijelo od svih suvišnih prohtjeva i tek tada nastaje duhovni post, i on je smisao. Treba da nauči i duša da posti, da se oslobađa od mržnje, od zlopamćenja, od suvišne uvredljivosti, od svake pakosti, od svake sitnodušnosti i da umjesto svih tih mana nasadi u sebi vrline: dobrotu, čestitost, trpeljivost, hrabrost, požrtvovanost, a kao sveza svih vrlina je ljubav“, besjedio je vladika dodavši da je upravo to pravi život, kada imamo ljubavi Božije u svojoj duši.

Pojasnio je da se ljubav najprije manifestuje prema najbližima pa se onda širi prema bližnjima i daljnima, a kada čovjek ima ljubavi to znači da je to preporođena duša.

„Nije ljubav sve što se pokazuje da je ljubav, jer ljubav prava, istinska, ona je spremna na žrtvu. Ona se žrtvuje za bližnje, ona se odriče sebe, odriče se svake samoživosti, svakog interesa i gleda šta je potrebno da učini svome bližnjem. To su velike vrline, to su krila. Takav čovjek je slobodan čovjek, a biće čovjekovo čezne za slobodom. Prije svega da se oslobodimo od ropstva grijehu, jer svaki grijeh porobljava dušu, i ta nam sloboda prije svega treba“, rekao je Joanikije.

Ukazujući na to da je takvu slobodu mnogo teže zadobiti nego onu na koju mi obično mislimo, koja se zadobija ratom ili nekim drugim procesima, upozorio je da je grijeh najstrašniji okupator. Kao jednu od velikih pošasti današnjice, koja je strašnija od ove epidemije korona virusa, naveo je robovanje narkoticima od kojeg mnoge porodice stradaju.

„Đe se to zlo uvuče, to je robija najstrašnija i tu treba pomoći, a teško je pomoći. Koliko je domova tako razoreno, koliko se toga zla širi svakodnevno. Koliko je nesrećnih ljudi koji zarađuju, bogate se i kuće grade, dajući taj otrov djeci. Kakva pošast! Kakva pogibija i tuga“, dodao je.

Po njegovom mišljenju na sve to nemamo dobar odgovor jer da smo organizovana zajednica imali bismo prihvatilišta, organizovane ustanove, da spašavaju porodice, djecu. Naglašavajući da je to robovanje narkoticima samo jedna od pošasti koja nas porobljava u ovom vremenu, naveo je sve veće prisustvo robovanja informacijama, mobilnim telefonima, gledanju televizije… što se odražava i na zdravlje (mentalno) čovjeka.

Osvrnuvši se na postojeću epidemiju koronavirusa koji hara, istakao je da treba voditi računa kako se odnosimo prema svemu tome, jer ta bolest, zaraza, pandemija… to je iskušenje.

„Ali bi bili mnogo jači da se malo obratimo Crkvi, duhovnosti, postu i molitvi, disciplini duhovnoj. Bili bismo mnogo jači, mnogo spremniji da pomognemo onima koje zahvata ovaj virus. Naravno, treba da se čuvamo, ne poričemo ništa od onoga što medicina propisuje, jedino smo oprezni, jer kroz svaku priliku hoće da se uvuče politika ili neki interes, ili ko zna šta. Moramo biti trezveni u svakom pogledu. Bolest hara, odnosi mnoge živote, treba da se čuvamo, treba da imamo discipline, makar osnovne, da se ne unosimo jedni drugima u lice. Pa to nije pristojno ni u onim vremenima kad nema nikakve zaraze…”, opomenuo je Mitropolit crnogorsko-primorski.

Dodao je da se treba čuvati od ove bolesti, ali da se treba duhovno snažiti da bismo i ovu nepriliku pregrmjeli, pobijedili, jer sve je to iskušenje i svuda je na ispitu naša vjera. U ovim danima se mnogo priča o virusu, koji je prisutan, ali osim te zaraze umire se i umiraće se i od drugih bolesti, Božija je volja:

„Dajte da ne klonemo duhom! Evo odlične prilike, spremamo se postom i molitvom za najveći praznik Rođenja Hristovoga da se oslobodimo. Da se oslobodi i naše tijelo, da se tako osnaži, i da se oslobodi i naša duša od svega onoga što je porobljuje, da okrilati duhovno, da se uznese i počne da živi pravim životom”, istakao je i poručio da pravim životom živimo kada smo izmireni sa svojom savešću i sa svojim bližnjima — u porodici, prijateljima , rođacima, u manastirima, na poslu… — i da gdje god treba pokažemo ljubav“, naveo je mitropolit.

Objašnjavjući da je svaki čovjek naš bližnji, slika i prilika Božija, slika Hristova, Visokopreosvećeni Mitropolit je kazao da ako jednome od naših bližnjih učinimo, kome treba pomoći, onda smo učinili samome Gospodu. Podsjetivši na običaj da se prije Božića izmirimo sa svima, Mitropolit je poručio da treba da se osnažujemo Božijom ljubavlju i da je dalje širimo, da ono što dobijamo u hramu, ljepotu, radost, dobrotu, kojom nas Bog obdaruje i osjenjuje, da to širimo i ostvarujemo u našem životu, jer tek ćemo tada biti pravi hrišćani.

Kada god započinjemo post pred neki praznik, gledajući na radost praznika koji će doći, gledajući na ljepotu tog podviga koji činimo u slavu Božiju, mi se, kako je kazao, ohrabrujemo, naša duša se okrilati jer možemo uvijek da mijenjamo svoj život na bolje.

„Prizvani smo da činimo dobro, prije svega da se izmirimo sa svojim bližnjima i da ljubav svoju pokažemo na djelu. Da pomognemo bližnjem, da pokažemo ljubav. Kad kažemo lijepu riječ, saslušamo bližnjega iskreno, uzmemo malo od tereta koji nosi, njemu je već mnogo lakše i mnogo je radosniji i sam može da nastavi da nosi svoj krst i ide naprijed sa radošću. Imamo teškoća, imamo iskušenja, ali kad imamo vjere onda sve teškoće i iskušenja se nama obraćaju u slavu, jer se pokazuje sve više slava i sila Svete vjere pravoslavne. Svima neka bude na zdravlje ovaj časni post i praznici koji dolaze, naročito praznik Roždestva Hristovoga“, naveo je on.

Liturgijskom blagoljepiju u Crkvi Sv. Nikolaja Čudotvorca u Kotoru doprinijelo je i pojanje Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”.

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije