Connect with us

DRUŠTVO

MITROPOLIT CRNOGORSKO-PRIMORSKI POŽELIO SVIMA BLAGOSLOVEN POČETAK BOŽIĆNOG POSTA

Mitropolit Joanikije: Treba se čuvati od ove pandemije, jer sve je to iskušenje

„Naravno, treba da se čuvamo i vodimo računa kako se odnosimo prema pandemiji. Ne poričemo ništa od onoga što medicina propisuje, jedino smo oprezni, jer kroz svaku priliku hoće da se uvuče politika ili neki interes, ili ko zna šta. Moramo biti trezveni u svakom pogledu“, kazao je vladika

Mitropolit Joanikije u crkvi u Kotoru, Foto: Mitropolija crnogorsko-primorska

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije poručio je, poželjevši svima blagosloveni početak Božićnog posta, da započinjući post, kroz podvig posta i molitve, pripremamo svoje duše i srca da se radujemo rođenju Hristovome i da Bogamladenca Hrista smjestimo u svoje srce.

U svom arhipastirskom slovu izgovorenom na Svetoj arhijerejskoj liturgiji, koju je služio u 23. nedelju po Duhovima u Hramu Sv. Nikolaja Čudotvorca u Kotoru, uz sasluženje sveštenstva kotorsko-tivatskog i hercegnovskog namjesništva, Visokopreosvećeni Mitropolit je objasnio da se postom očišćuje tijelo, a molitvom duša.

„Cilj posta je da se oslobodi naše tijelo od svih suvišnih prohtjeva i tek tada nastaje duhovni post, i on je smisao. Treba da nauči i duša da posti, da se oslobađa od mržnje, od zlopamćenja, od suvišne uvredljivosti, od svake pakosti, od svake sitnodušnosti i da umjesto svih tih mana nasadi u sebi vrline: dobrotu, čestitost, trpeljivost, hrabrost, požrtvovanost, a kao sveza svih vrlina je ljubav“, besjedio je vladika dodavši da je upravo to pravi život, kada imamo ljubavi Božije u svojoj duši.

Pojasnio je da se ljubav najprije manifestuje prema najbližima pa se onda širi prema bližnjima i daljnima, a kada čovjek ima ljubavi to znači da je to preporođena duša.

„Nije ljubav sve što se pokazuje da je ljubav, jer ljubav prava, istinska, ona je spremna na žrtvu. Ona se žrtvuje za bližnje, ona se odriče sebe, odriče se svake samoživosti, svakog interesa i gleda šta je potrebno da učini svome bližnjem. To su velike vrline, to su krila. Takav čovjek je slobodan čovjek, a biće čovjekovo čezne za slobodom. Prije svega da se oslobodimo od ropstva grijehu, jer svaki grijeh porobljava dušu, i ta nam sloboda prije svega treba“, rekao je Joanikije.

Ukazujući na to da je takvu slobodu mnogo teže zadobiti nego onu na koju mi obično mislimo, koja se zadobija ratom ili nekim drugim procesima, upozorio je da je grijeh najstrašniji okupator. Kao jednu od velikih pošasti današnjice, koja je strašnija od ove epidemije korona virusa, naveo je robovanje narkoticima od kojeg mnoge porodice stradaju.

„Đe se to zlo uvuče, to je robija najstrašnija i tu treba pomoći, a teško je pomoći. Koliko je domova tako razoreno, koliko se toga zla širi svakodnevno. Koliko je nesrećnih ljudi koji zarađuju, bogate se i kuće grade, dajući taj otrov djeci. Kakva pošast! Kakva pogibija i tuga“, dodao je.

Po njegovom mišljenju na sve to nemamo dobar odgovor jer da smo organizovana zajednica imali bismo prihvatilišta, organizovane ustanove, da spašavaju porodice, djecu. Naglašavajući da je to robovanje narkoticima samo jedna od pošasti koja nas porobljava u ovom vremenu, naveo je sve veće prisustvo robovanja informacijama, mobilnim telefonima, gledanju televizije… što se odražava i na zdravlje (mentalno) čovjeka.

Osvrnuvši se na postojeću epidemiju koronavirusa koji hara, istakao je da treba voditi računa kako se odnosimo prema svemu tome, jer ta bolest, zaraza, pandemija… to je iskušenje.

„Ali bi bili mnogo jači da se malo obratimo Crkvi, duhovnosti, postu i molitvi, disciplini duhovnoj. Bili bismo mnogo jači, mnogo spremniji da pomognemo onima koje zahvata ovaj virus. Naravno, treba da se čuvamo, ne poričemo ništa od onoga što medicina propisuje, jedino smo oprezni, jer kroz svaku priliku hoće da se uvuče politika ili neki interes, ili ko zna šta. Moramo biti trezveni u svakom pogledu. Bolest hara, odnosi mnoge živote, treba da se čuvamo, treba da imamo discipline, makar osnovne, da se ne unosimo jedni drugima u lice. Pa to nije pristojno ni u onim vremenima kad nema nikakve zaraze…”, opomenuo je Mitropolit crnogorsko-primorski.

Dodao je da se treba čuvati od ove bolesti, ali da se treba duhovno snažiti da bismo i ovu nepriliku pregrmjeli, pobijedili, jer sve je to iskušenje i svuda je na ispitu naša vjera. U ovim danima se mnogo priča o virusu, koji je prisutan, ali osim te zaraze umire se i umiraće se i od drugih bolesti, Božija je volja:

„Dajte da ne klonemo duhom! Evo odlične prilike, spremamo se postom i molitvom za najveći praznik Rođenja Hristovoga da se oslobodimo. Da se oslobodi i naše tijelo, da se tako osnaži, i da se oslobodi i naša duša od svega onoga što je porobljuje, da okrilati duhovno, da se uznese i počne da živi pravim životom”, istakao je i poručio da pravim životom živimo kada smo izmireni sa svojom savešću i sa svojim bližnjima — u porodici, prijateljima , rođacima, u manastirima, na poslu… — i da gdje god treba pokažemo ljubav“, naveo je mitropolit.

Objašnjavjući da je svaki čovjek naš bližnji, slika i prilika Božija, slika Hristova, Visokopreosvećeni Mitropolit je kazao da ako jednome od naših bližnjih učinimo, kome treba pomoći, onda smo učinili samome Gospodu. Podsjetivši na običaj da se prije Božića izmirimo sa svima, Mitropolit je poručio da treba da se osnažujemo Božijom ljubavlju i da je dalje širimo, da ono što dobijamo u hramu, ljepotu, radost, dobrotu, kojom nas Bog obdaruje i osjenjuje, da to širimo i ostvarujemo u našem životu, jer tek ćemo tada biti pravi hrišćani.

Kada god započinjemo post pred neki praznik, gledajući na radost praznika koji će doći, gledajući na ljepotu tog podviga koji činimo u slavu Božiju, mi se, kako je kazao, ohrabrujemo, naša duša se okrilati jer možemo uvijek da mijenjamo svoj život na bolje.

„Prizvani smo da činimo dobro, prije svega da se izmirimo sa svojim bližnjima i da ljubav svoju pokažemo na djelu. Da pomognemo bližnjem, da pokažemo ljubav. Kad kažemo lijepu riječ, saslušamo bližnjega iskreno, uzmemo malo od tereta koji nosi, njemu je već mnogo lakše i mnogo je radosniji i sam može da nastavi da nosi svoj krst i ide naprijed sa radošću. Imamo teškoća, imamo iskušenja, ali kad imamo vjere onda sve teškoće i iskušenja se nama obraćaju u slavu, jer se pokazuje sve više slava i sila Svete vjere pravoslavne. Svima neka bude na zdravlje ovaj časni post i praznici koji dolaze, naročito praznik Roždestva Hristovoga“, naveo je on.

Liturgijskom blagoljepiju u Crkvi Sv. Nikolaja Čudotvorca u Kotoru doprinijelo je i pojanje Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije