Da su sloga i zajedništvo glavni preduslovi za realizaciju krupnih projekata pokazali su ovih dana i mještani sela Gornja Ržanica, udaljenog od Plava na oko desetak kilometara, piše Dan.

Naime, stanovnici ovog živopisnog mjesta, koje se između Murine i Velike, prostire na denoj obali Lima, odlučili su da na zaravni ispod seoskog groblja grade crkvu. Uradili su to, kako navode za ovaj medij, sa željom da ih buduća crkva okuplja i da taj hram doprinese duhovnom jačanju, zajedništvu, jedinstvu i opstanku stanovnika na vjekovnim ognjištima.

Blagoslov za gradnju svetinje, na zemljištu koje je poklonio mještanin Danilo Perov Otašević sa sinovima, nedavno je dao episkop Eparhije budimljansko-nikšićke Metodije, odlučivši da ona bude posvećena Svetom Alimpiju Stolpniku.

Mještani navode da gradnjom crkve vraćaju dug zavičaju i precima i da ostavljaju duhovni, kultutni i istorijski zalog budućim generacijama.

„U Hrisovulju manastira Dečani pominje se da je prije mnogo vjekova ovdje u Gornjoj Ržanici postojala Petrova crkva, koja je kasnije u ratnim razaranjima porušena. Nošeni tim saznanjem i željom da se da na značaju duhovnog i sveukupnog jedinstva i slozi mještana ovoga kraja odlučili smo da u selu gradimo novi hram. Ta ideja je rado prihvaćena o čemu govori i podatak da se dosta mještana ponudilo da besplatno da zemljište za podizanje crkve.

To je obradovalo i vladiku Metodija koji je dao blagoslov našoj ideji. Znamo da nas čeka dosta posla, ali se iskreno nadamo da ćemo, uz pomoć ljudi dobe volje, ovdje na Svetim vodama Lima dobiti još jedan predivni hram i da ćemo se ubuduće oko njega okupljati u što većem broju, što će biti i potvrda da će se nit života održavati tu gdje su naši preci davno zaorali brazdu života“, naglašava Milun Tomović, predsjednik Odbora za izgradnju crkve.

Gornja Ržanica je nekada brojala preko 150 domaćinstava. Danas ih, kako tvrde mještani, ima 74. Kažu da ni ovo selo nije zaobišao talas iseljavanja, ali da se, i pored dosta zatvorenih kuća, kontinuitet života ipak održava.

„U područnom odjeljenju murinske osnovne škole ovdje u Gornjoj Ržanici trenutno ima osam učenika, iako ih je nekada bilo pedesetak. Ima dosta zatvorenih kuća, ali radujue nas činjenica da trenutno u našem selu ima petnaestoro djece predškolskog uzrasta,a nadu za opstanak ovog mjesta ulijeva i podatak da u selu živi desetak mladih supružnima koji su nedavno stupili u bračnu zajednicu. To nas je i dodatno podstaklo da gradimo crkvu, ubijeđeni da će naši uspješni ljudi koji žive na strani dati puni doprinos daljem napretku sela“, naglašava Tomović.

Mještani podsjećaju da su i dosad, uz pomoć dobrotvora i donatora, realizovali brojne akcije u selu; asfaltirali puteve,postavili javnu rasvjetu, uredili zgrade škole, seoskog doma i kapele. Ističu da je glavni problem nedostatak radnih mjesta.

„Infrastruktura u našem selu je na zavidnom nivou, iako bi trebalo preduzeti mjere za sanaciju makadamskih puteva. Naš glavni problem je što većina ljudi ne dobija priliku da na prostoru svoje opštine pronađe neki odgovarajući posao. Moraju se otvarati nova radna mjesta za mlade ljude ukoliko država iskreno želi da doprinese prosperitetu ovih krajeva“, ističu mještani Gornje Ržanice.

Na katunima Mokre vikendice zamijenile stada

Mještani podsjećaju da su na planini Mokra svojevremeno imali pet katuna gdje su tomom ljeta izdizali sa stokom. Navode da katuni polako ostaju bez stočara, koje zamjenjuju vikendaši.

„Trenutno na naše katune izdižu svega četiri stočara iz sela, iako ih je nekada bilo blizu stotinu. To govori da u našem selu više nema kao nekada velikih gazdinstava. Ljudi drže nešto manje stoke, i to uglavnom ovdje u selu na svojim imanjima. No, bez obzira na to Mokra je tokom ljeta živa planina, jer su na katunima izgrađene brojne vikendice. Ljudi dolaze da se odmore tamo gdje su nekada njihovi preci napasali stada. To govori da su se vremena promijenila i da moderniji način žovota polako potiskuje tradicionalne djelatnosti, što ukazuje da ovi krajevi svoju šansu treba da traže razvojem turizma“, smatraju mještani.