Connect with us

DRUŠTVO

BLAGOSLOV ZA GRADNJU SVETINJE DAO EPISKOP BUDIMLJANSKO-NIKŠIĆKI METODIJE

Mještani sela Gornja Ržanica kod Plava izgradnjom crkve vraćaju dug zavičaju i precima

„U našem selu ima 15 mališana predškolskog uzrasta, a nadu za opstanak ovog mjesta ulijeva i podatak da u selu živi desetak mladih supružnima koji su nedavno stupili u brak“, navodi Milun Tomović

Selo Gornja Ržanica, Foto: Internet

Da su sloga i zajedništvo glavni preduslovi za realizaciju krupnih projekata pokazali su ovih dana i mještani sela Gornja Ržanica, udaljenog od Plava na oko desetak kilometara, piše Dan.

Naime, stanovnici ovog živopisnog mjesta, koje se između Murine i Velike, prostire na denoj obali Lima, odlučili su da na zaravni ispod seoskog groblja grade crkvu. Uradili su to, kako navode za ovaj medij, sa željom da ih buduća crkva okuplja i da taj hram doprinese duhovnom jačanju, zajedništvu, jedinstvu i opstanku stanovnika na vjekovnim ognjištima.

Blagoslov za gradnju svetinje, na zemljištu koje je poklonio mještanin Danilo Perov Otašević sa sinovima, nedavno je dao episkop Eparhije budimljansko-nikšićke Metodije, odlučivši da ona bude posvećena Svetom Alimpiju Stolpniku.

Mještani navode da gradnjom crkve vraćaju dug zavičaju i precima i da ostavljaju duhovni, kultutni i istorijski zalog budućim generacijama.

„U Hrisovulju manastira Dečani pominje se da je prije mnogo vjekova ovdje u Gornjoj Ržanici postojala Petrova crkva, koja je kasnije u ratnim razaranjima porušena. Nošeni tim saznanjem i željom da se da na značaju duhovnog i sveukupnog jedinstva i slozi mještana ovoga kraja odlučili smo da u selu gradimo novi hram. Ta ideja je rado prihvaćena o čemu govori i podatak da se dosta mještana ponudilo da besplatno da zemljište za podizanje crkve.

To je obradovalo i vladiku Metodija koji je dao blagoslov našoj ideji. Znamo da nas čeka dosta posla, ali se iskreno nadamo da ćemo, uz pomoć ljudi dobe volje, ovdje na Svetim vodama Lima dobiti još jedan predivni hram i da ćemo se ubuduće oko njega okupljati u što većem broju, što će biti i potvrda da će se nit života održavati tu gdje su naši preci davno zaorali brazdu života“, naglašava Milun Tomović, predsjednik Odbora za izgradnju crkve.

Gornja Ržanica je nekada brojala preko 150 domaćinstava. Danas ih, kako tvrde mještani, ima 74. Kažu da ni ovo selo nije zaobišao talas iseljavanja, ali da se, i pored dosta zatvorenih kuća, kontinuitet života ipak održava.

„U područnom odjeljenju murinske osnovne škole ovdje u Gornjoj Ržanici trenutno ima osam učenika, iako ih je nekada bilo pedesetak. Ima dosta zatvorenih kuća, ali radujue nas činjenica da trenutno u našem selu ima petnaestoro djece predškolskog uzrasta,a nadu za opstanak ovog mjesta ulijeva i podatak da u selu živi desetak mladih supružnima koji su nedavno stupili u bračnu zajednicu. To nas je i dodatno podstaklo da gradimo crkvu, ubijeđeni da će naši uspješni ljudi koji žive na strani dati puni doprinos daljem napretku sela“, naglašava Tomović.

Mještani podsjećaju da su i dosad, uz pomoć dobrotvora i donatora, realizovali brojne akcije u selu; asfaltirali puteve,postavili javnu rasvjetu, uredili zgrade škole, seoskog doma i kapele. Ističu da je glavni problem nedostatak radnih mjesta.

„Infrastruktura u našem selu je na zavidnom nivou, iako bi trebalo preduzeti mjere za sanaciju makadamskih puteva. Naš glavni problem je što većina ljudi ne dobija priliku da na prostoru svoje opštine pronađe neki odgovarajući posao. Moraju se otvarati nova radna mjesta za mlade ljude ukoliko država iskreno želi da doprinese prosperitetu ovih krajeva“, ističu mještani Gornje Ržanice.

Na katunima Mokre vikendice zamijenile stada

Mještani podsjećaju da su na planini Mokra svojevremeno imali pet katuna gdje su tomom ljeta izdizali sa stokom. Navode da katuni polako ostaju bez stočara, koje zamjenjuju vikendaši.

„Trenutno na naše katune izdižu svega četiri stočara iz sela, iako ih je nekada bilo blizu stotinu. To govori da u našem selu više nema kao nekada velikih gazdinstava. Ljudi drže nešto manje stoke, i to uglavnom ovdje u selu na svojim imanjima. No, bez obzira na to Mokra je tokom ljeta živa planina, jer su na katunima izgrađene brojne vikendice. Ljudi dolaze da se odmore tamo gdje su nekada njihovi preci napasali stada. To govori da su se vremena promijenila i da moderniji način žovota polako potiskuje tradicionalne djelatnosti, što ukazuje da ovi krajevi svoju šansu treba da traže razvojem turizma“, smatraju mještani.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije