Connect with us

DRUŠTVO

BLAGOSLOV ZA GRADNJU SVETINJE DAO EPISKOP BUDIMLJANSKO-NIKŠIĆKI METODIJE

Mještani sela Gornja Ržanica kod Plava izgradnjom crkve vraćaju dug zavičaju i precima

„U našem selu ima 15 mališana predškolskog uzrasta, a nadu za opstanak ovog mjesta ulijeva i podatak da u selu živi desetak mladih supružnima koji su nedavno stupili u brak“, navodi Milun Tomović

Selo Gornja Ržanica, Foto: Internet

Da su sloga i zajedništvo glavni preduslovi za realizaciju krupnih projekata pokazali su ovih dana i mještani sela Gornja Ržanica, udaljenog od Plava na oko desetak kilometara, piše Dan.

Naime, stanovnici ovog živopisnog mjesta, koje se između Murine i Velike, prostire na denoj obali Lima, odlučili su da na zaravni ispod seoskog groblja grade crkvu. Uradili su to, kako navode za ovaj medij, sa željom da ih buduća crkva okuplja i da taj hram doprinese duhovnom jačanju, zajedništvu, jedinstvu i opstanku stanovnika na vjekovnim ognjištima.

Blagoslov za gradnju svetinje, na zemljištu koje je poklonio mještanin Danilo Perov Otašević sa sinovima, nedavno je dao episkop Eparhije budimljansko-nikšićke Metodije, odlučivši da ona bude posvećena Svetom Alimpiju Stolpniku.

Mještani navode da gradnjom crkve vraćaju dug zavičaju i precima i da ostavljaju duhovni, kultutni i istorijski zalog budućim generacijama.

„U Hrisovulju manastira Dečani pominje se da je prije mnogo vjekova ovdje u Gornjoj Ržanici postojala Petrova crkva, koja je kasnije u ratnim razaranjima porušena. Nošeni tim saznanjem i željom da se da na značaju duhovnog i sveukupnog jedinstva i slozi mještana ovoga kraja odlučili smo da u selu gradimo novi hram. Ta ideja je rado prihvaćena o čemu govori i podatak da se dosta mještana ponudilo da besplatno da zemljište za podizanje crkve.

To je obradovalo i vladiku Metodija koji je dao blagoslov našoj ideji. Znamo da nas čeka dosta posla, ali se iskreno nadamo da ćemo, uz pomoć ljudi dobe volje, ovdje na Svetim vodama Lima dobiti još jedan predivni hram i da ćemo se ubuduće oko njega okupljati u što većem broju, što će biti i potvrda da će se nit života održavati tu gdje su naši preci davno zaorali brazdu života“, naglašava Milun Tomović, predsjednik Odbora za izgradnju crkve.

Gornja Ržanica je nekada brojala preko 150 domaćinstava. Danas ih, kako tvrde mještani, ima 74. Kažu da ni ovo selo nije zaobišao talas iseljavanja, ali da se, i pored dosta zatvorenih kuća, kontinuitet života ipak održava.

„U područnom odjeljenju murinske osnovne škole ovdje u Gornjoj Ržanici trenutno ima osam učenika, iako ih je nekada bilo pedesetak. Ima dosta zatvorenih kuća, ali radujue nas činjenica da trenutno u našem selu ima petnaestoro djece predškolskog uzrasta,a nadu za opstanak ovog mjesta ulijeva i podatak da u selu živi desetak mladih supružnima koji su nedavno stupili u bračnu zajednicu. To nas je i dodatno podstaklo da gradimo crkvu, ubijeđeni da će naši uspješni ljudi koji žive na strani dati puni doprinos daljem napretku sela“, naglašava Tomović.

Mještani podsjećaju da su i dosad, uz pomoć dobrotvora i donatora, realizovali brojne akcije u selu; asfaltirali puteve,postavili javnu rasvjetu, uredili zgrade škole, seoskog doma i kapele. Ističu da je glavni problem nedostatak radnih mjesta.

„Infrastruktura u našem selu je na zavidnom nivou, iako bi trebalo preduzeti mjere za sanaciju makadamskih puteva. Naš glavni problem je što većina ljudi ne dobija priliku da na prostoru svoje opštine pronađe neki odgovarajući posao. Moraju se otvarati nova radna mjesta za mlade ljude ukoliko država iskreno želi da doprinese prosperitetu ovih krajeva“, ističu mještani Gornje Ržanice.

Na katunima Mokre vikendice zamijenile stada

Mještani podsjećaju da su na planini Mokra svojevremeno imali pet katuna gdje su tomom ljeta izdizali sa stokom. Navode da katuni polako ostaju bez stočara, koje zamjenjuju vikendaši.

„Trenutno na naše katune izdižu svega četiri stočara iz sela, iako ih je nekada bilo blizu stotinu. To govori da u našem selu više nema kao nekada velikih gazdinstava. Ljudi drže nešto manje stoke, i to uglavnom ovdje u selu na svojim imanjima. No, bez obzira na to Mokra je tokom ljeta živa planina, jer su na katunima izgrađene brojne vikendice. Ljudi dolaze da se odmore tamo gdje su nekada njihovi preci napasali stada. To govori da su se vremena promijenila i da moderniji način žovota polako potiskuje tradicionalne djelatnosti, što ukazuje da ovi krajevi svoju šansu treba da traže razvojem turizma“, smatraju mještani.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

12-godišnji dječak vozio autoputem

Sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat

Policija je na auto-putu kontrolisala vozilo kojim je upravljalo maloljetno lice staro 12 godina, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su dodali, sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat.

„Protiv lica je pokrenut odgovarajući postupak“, navodi se u objavi na društvenoj mreži „X“ Uprave policije.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Težak incident u beranskom sudu: Advokatu polomili vilicu, bio bez svijesti

„Radilo se o običnoj parnici gdje se čovjek najmanje nada da dođe do ovakve situacije. Poslije završenog ročista o alimentaciji napali su me otac i sin Denis i Eldan Adrović iz Petnjice“, tvrdi Simonović

Težak incident dogodio se danas u prostorijama Osnovnog suda u Beranama kada je napadnut advokat Aleksandar Simonović, koji je za Portal RTCG saopštio da mu je, nakon pregleda u beranskoj bolnici, konstatovan prelom donje vilice.

Simonović je u izjavi za ovaj medij kazao da je stabilnog zdravstvenog stanja i da se trenutno nalazi na kućnom liječenju.

„Radilo se o običnoj parnici gdje se čovjek najmanje nada da dođe do ovakve situacije. Poslije završenog ročista o alimentaciji napali su me otac i sin Denis i Eldan Adrović iz Petnjice“, tvrdi Simonović.

Kako je kazao, sve se desilo potpuno neočekivano.

„Kolege su mi rekle da sam u jednom trenutku bio bez svijesti. Nisam ni znao ko me je udario. Sve se dogodilo nakon rasprave u hodniku“, rekao je Simonović.

Simonović očekuje da tužilaštvo odradi svoj posao i da kazni počinioce.

Iz Osvnovnog tužilaštva je Portalu RTCG saopšteno da je predmet u radu i da napadači još uvijek nisu procesuirani.

„Čeka se da se kvalifikuje krivično djelo i da se tužilaštvo odredi prema ovom krivičnom djelu“, poručili su iz Tužilaštva u Beranama.

Podršku Simonoviću dali su njegove kolege, poručivši da su ogorčeni i da očekuju da nadležni organi strogim kaznama kazne izgrednike.

Podsjetimo, povodom ovog slučaja oglasila se i Advokatska komora Crne Gore, sa apelom da nadležni državni organi preduzmu sve mjere i radnje, radi privođenja aktera napada na Simonovića pravdi.

Iz komore su saopštili da je Simonović napadnut danas oko 11 sati, nakon okončane rasprave, kada su ga osobe sa suprotne strane u postupku fizički napale i teško povrijedile.

„Posebno treba imati na umu činjenicu da se ovakvi događaji ponavljaju, što je još jedna potvrda pritisaka kojima su advokati gotovo svakodnevno izloženi od strane nasilnih pojedinaca. Crnogorski advokati cijene da je obaveza državnih organa da u okviru svojih nadležnosti preduzmu sve mjere i radnje kako bi advokati bez pritisaka i straha za svoju bezbjednost, nesmetano mogli obavljati advokatsku djelatnost na najbolji mogući način“, zaključili su u saopštenju Advokatske komore.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije