Connect with us

DRUŠTVO

PODNIJETA PRIJAVA

Mučan i potresan prizor u centru Podgorice: Vukao kerušu na povocu dok se štenila

Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici podnijeta je prijava protiv S. M. zbog sumnje da je mučio psa. Zbog toga što nisu reagovali na događaj koji se dešavao ispred zgrade UP i tvrdnje da nisu nadležni, biće podnijeta pritužba i na rad službenika policije

foto: Privatna arhiva

Zbog mučenja psa, podgoričkoj policiji podnijeta je prijava protiv S. M. iz Podgorice, nakon što je u utorak veče, u centru grada, viđen kako ženku mješanca, koja se šteni vuče na povocu, dok je prethodno oštenjene kučiće zamotao u kese i stavio u ruksak.

Iz Uprave policije nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa prijavom, kao ni u vezi sa navodima volontera i aktivista za zaštitu životinja koji su u vrijeme događaja tražili pomoć službenika policije, da su policajci tu pomoć odbijali da pruže, navodeći da ne mogu da preduzmu bilo šta, da nisu nadležni, da nema krivičnog djela.

U odnosu na isto lice, zbog postupanja prema istom psu, ranije je podnijeto više prijava. U posljednjoj, pored ostalog, podsjeća se na to da je S. M. prije oko godinu dana našao psa na ulici, da je psa prisvojio i da su građani nakon nekog vremena počeli da primjećuju da on tog psa muči na različite načine:

“Da ga vuče, nikad ne pušta sa povoca, da ga diže u vazduh sa povocem, da ga hrani pivom i pikavcima od cigareta. Konkretno, ja sam ga prije nekih mjesec dana prijavila policiji za mučenje i agresivno ponašanje prema meni, kao i dostavila dokaze o prijavama drugih građana za isto djelo. Na ova prijavljivanja, da ja znam, niko nije reagovao”, piše, pored ostalog, u posljednjoj prijavi, a u koju su “Vijesti” imale uvid.

Ženka sa štencima privremeno je u skloništu za napuštene životinje u Podgorici, foto: Privatna arhiva

Podnositeljka prijave M. D. potom opisuje i najnoviji događaj, zbog kojeg je podnijela novu prijavu:

“Danas oko 16.58 sati, dobila sam poziv na moj broj telefona… sa broja 06xxxxxxx, gdje mi je jedna gospođa, koja znajući da sam volonter u azilu za pse, rekla da hitno dođem u centar grada… zato što se S. M. nalazi tu sa psom i da se pas okucio, a da je navedeni kučiće zamotao u kesu i stavio u svoj ruksak, gdje ga je ona zajedno sa prolaznicima ubijedila da ih izvadi, a on nakon što je izvadio kučiće udaljio se, vukući povocem psa koji je nastavio da se kuci putem”, stoji u prijavi.

Ženka sa štencima privremeno je u skloništu za napuštene životinje u Podgorici

Podnositeljka je potom, kako dodaje, sa prijateljicom oko 17.00 sati stigla u Ulicu Njegoševu, gdje su zatekli S. M. koji je vukao psa na povocu i koji im je, nakon što su mu se približile, upućivao pogrdne riječi.

“Nakon toga sam ja prijavljivala policiji navedeni događaj telefonom na 122, gdje sam tražila da hitno pošalju službenike policije, kako bi reagovali. S. M. je nastavio dalje kretanje preko mosta Milenijum, a M. (prijateljica) je nastavila da ga prati, da ga ne izgubi iz vida zbog psa kojeg je vukao i dalje na povocu”, piše u prijavi.

Kako se dodaje, M. je kasnije nazvala podnositeljku prijave i rekla joj da krene prema OB Podgorica, gdje je krenuo i S. M.

“Kad smo došli ispred OB Podgorica tražili smo od službenika koji su bili ispred ulaza da reaguju, jer je vršenje krivičnog djela u toku, tj. mučenje psa koji se i dalje kuci ispred ulaza OB Podgorica, a navedeni ga ne pušta sa povoca i ne da nikome od volontera iz azila da priđe i da pomogne psu. U jednom momentu, S. M. vadi iz svog ruksaka PVC kesu, koju mu je oduzela volonterka R. T., a ispostavilo se da je u kesi ono u šta je sumnjala, a to je ugušeno kuče sa posteljicom”, navodi se u prijavi.

Podnijeta prijava ne odnosi se i na postupanje službenika policije, ali će, kako je redakciji rečeno, u odnosu na to biti podnijeta pritužba nadležnima.

Ženka sa tri šteneta, koje su građani i volonteri uspjeli da spasu, privremeno je smještena u sklonište za napuštene životinje na Vrelima ribničkim, u naselju Konik, u Podgorici.

U skloništu su, u dva navrata, tokom ljeta, zbog prisustva pravo virusa i uginuća više desetina štenaca, uvedene mjere zabrane za prijem novih pasa. Zbog toga volonteri za ženku koja je oduzeta od S. M. i njene štence, traže smještaj van skloništa.

Savjet za građansku kontrolu rada policije i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda ranije su utvrdili da ne postoje propisani protokoli i procedure kojim se definiše postupanje policijskih službenika u nekim situacijama koje se odnose na kućne ljubimce, te osobe sa duševnim oboljenjima.

Ranije su iz udruženja za zaštitu životinja ukazivali da policija prilikom lišavanja slobode lica koja su sa psima, njihove pse ostavlja na ulici bez zaštite i brige. Savjetu i Ombudsmanu ranije je upućen i prigovor na postupanje policije prilikom privođenja jednog lica u Podgorici, kada su bez nadzora i pomoći u stanu ostavljeni kućni ljubimac i srodnik privedenog, koja je lice sa invaliditetom i koja nije mogla da brine o sebi i psu.

Savjet je tada sa ranijim i tim predmetom upoznao Ministarstvo unutrašnjih poslova, “kako bi se napokon uvažila problematika na koju ukazuju NVO i građani i pristupilo definisanju i/li razradi odgovarajućeg protokola i pomoglo policiji da postupa objektivno i zakonito i primarno na dobrobit zajednice kojoj služi i koju štiti”. Na kraju su, zbog ćutanja Uprave policije na njihove upite i urgencije, obustavili postupanje po konkretnoj optužbi i podnositeljki uputili izvinjenje.

U zaključku su, međutim, ocijenili i da postupanje policijskih službenika u konkretnom slučaju nije bilo profesionalno i odgovorno.

Izvor: Damira Kuč – „Vijesti“

Slične teme:
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa u Herceg Novom je govor mržnje i diskriminacija

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

16.10.2024. 10:00

Autor

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

22432 pregleda 438 reakcija 82 komentar(a)
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Tina Popović
Tina Popović
16.10.2024. 09:00h
Karnevalsko spaljivanje lutke u liku pisca i novinara Andreja Nikolaidisa u Herceg Novom sadrži elemente govora mržnje, kao oblika diskriminacije.

To je zaključak ispitnog postupka institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u kojem se još naglašava da ovakav čin „ne može uživati ni zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“.

Precizirano je da je Zaštitnik pokrenuo po sopstvenoj dužnosti.

Opštini Herceg Novi je preporučeno da ubuduće, kao organizator svečanosti, praznika mimoze, karnevala i drugih javnih događaja, ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih, odnosno urušavaju vrijednosti demokratskog društva i da, u korelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke, uputi javno izvinjenje Nikolaidisu.

„Opština Herceg Novi je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja, dostavi izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka“, stoji u mišljenju koje potpisuje zamjenica Ombudsmana Nerma Dobadžić.

Zaštitnik podsjeća na ustavnu odredbu kojom se garantuje pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način.

„Takođe, sloboda izražavanja odnosi se ne samo na ‘informacije’ ili ‘ideje koje nailaze na odobravanje ili ravnodušnost ili se ne smatraju uvredljivim, već i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju. Međutim, kao što član 10. Konvencije predviđa, sloboda izražavanja je podložna izuzecima i ne uživa zaštitu ako je u suprotnosti sa osnovnim vrijednostima koje promoviše Konvencija i koristi se u svrhe zloupotrebe prava“, poručila je Dobardžić u mišljenju.

Bonus video:

Zaštitnik ljudskih prava i slobodaOmbudsmanNerma DobardžićAndrej NikolaidisHerceg Novihercegnovski karnevalOpština Herceg Novi
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Preporučuje ContentExchange

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Srpskim jezikom govori najviše stanovnika 43,18 odsto, crnogorskim 34,52 , na trećem mjestu bosanski sa 6,97 odsto

Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412

15.10.2024. 12:00

Autor

Prema rezultatima popisa stanovništva održanog u decembru prošle godine, najviše stanovnika Crne Gore govori srpski jezikom, njih 43,18 odsto (269.307).

Slijedi crnogorski jezik koji govori 34,52 odsto (215.299), a na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 odsto (43.470), saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).

Albanskim jezikom govori 5,25 odsto (32.725), ruskim 2,36 odsto (14.731), srpskohrvatskim 2,08 odsto (12.999).

Nije željelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).

Prema podacima sa popisa iz 2011. godine, srpskim jezikom je govorilo 42,88 odsto stanovnika, a crnogorskim 36.97 odsto.

Na trećem mjestu bio je bosanski sa 5,33 odsto, a slijedio je albanski sa 5,.27 odsto.

Hrvatski je govorilo 0,45 odsto, engleski 0,03, ruski, 0.17, romski 0,83, slovenački 0,02 odsto.

Crnogorsko-srpski tada je govorilo 0,06, odsto, srpsko-crnogorski: 0,10, srpsko-hrvatski 2,03, hrvatsko-srpski 0,04 odsto.

Bošnjački je prema popisu iz 2011. govorilo 0,59 odsto, mađarski 0,04, makedonski 0,09, maternji 0,54, njemački 0,02, rumunski: 0,02.

U kategoriji ostalo je 0,47 odsto, regionalnim jezicima je govorilo 0,07 odsto, a 3,99 odsto nije htjelo da se izjasni.

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović saopštio je na konferenciji za medije da u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika sa uobičajenim mjestom prebivališta u Crnoj Gori, kao i 44.017 koja imaju crnogorsko državljanstvo, a na radu su, boravku ili školovanju u inostranstvu.

„Ukupno je popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, kao i stranaca koji nemaju namjeru da u Crnoj Gori borave duže od godinu dana“, rekao je Pejović.

Crnogorskim govori manje, a srpskim više
Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412.

Po popisu održanom prošle godine, crnogorskim jezikom govori 215.299 građana, a 2011. je taj broj bio 229.251.

Op popisu održanom prošle godine, srpskim jezikom govori 269.307 građana, a 2011. godine taj broj je bio 265.895.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Rezultati Popisa u Crnoj Gori: Crnogoraca 41,12 odsto (256.436), Srba 32,93 odsto (205.370)…

Bošnjaka je 9,45, Albanaca 4,97, Rusa 2,06, Muslimana 1,63

15.10.2024. 11:30

Autor

Prema rezultatima popisa održanog u decembru prošle godine, najviše građana Crne Gore nacionalno se izjasnilo kao Crnogorci – 41,12 odsto (256.436). Nakon njih slijede Srbi 32,93 odsto (205.370) dok se kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).

Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).

Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.

To je saopšteno na konferenciji za medije Uprave za statistiku (Monstat).

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 623.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.

Prema popisu iz 2011. godine, Crnogoraca je takođe bilo najviše 44,97 odsto (278.865), Srba je bilo 28,72 odsto (178.110), Bošnjaka 8,64 odsto (53.605), Albanaca 4,9 odsto (30.439), Muslimana 3,31 odsto (20.537), Roma jedan odsto (6.251), a Hrvata 0,97 odsto (6.021).

Na tom popisu kao Srbi-Crnogorci izjasnilo se 0,33 odsto građana (2.103), kao Egipćani takođe 0,33 odsto (2.054), a kao Crnogorci-Srbi 0,29 odsto (1.833).

Regionalna pripadnost na tom popisu upisalo je 0,19 odsto građana (1.202).

Kao Jugosloveni se 2011. godine izjasnilo se 0,18 odsto (1.154), kao Rusi 0,15 odsto (946), kao Makedonci 0,14 odsto (900), kao Bosanci 0,06 odsto (427), kao Slovenci 0,05 odsto (354), kao Mađari takođe 0,05 odsto (337), a kao Muslimani-Crnogorci 0,04 odsto (257), dok se kao Goranci izjasnilo 0,031772707 odsto građana (197).

Kao Muslimani-Bošnjaci se 2011. godine izjasnilo 0,02 odsto građana (183), kao Bošnjaci-Muslimani takođe 0,02 odsto (181), kao Crnogorci-Muslimani 0,02 odsto (175), Italijani 0,02 odsto (135), Njemci 0,02 odsto (131), a kao Turci 0,01 odsto (104).

U kategoriju ostali 2011. bilo je svrstano 0,54 odsto građana (3.358).

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije