DRUŠTVO
POKAZUJU PODACI
Najviše bespravne sječe šuma u Beranama i Mojkovcu
U Nikšiću je lani, ako je suditi po podacima Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, bespravno posječeno svega 2,78 metara kubnih, a u Šavniku tek 1,59 kubika
U državnim šumama lani je bespravno posječeno 3.377 metara kubnih drvne mase, od čega skoro dvije trećine u Beranama i Mojkovcu.
To pokazuju podaci iz godišnjeg izvještaja o zdravstvenom stanju šuma u Crnoj Gori, koji je nedavno objavljen, prenose „Vijesti“.
Od ukupno bespravno posječene količine, samo je oko 325 metara kubnih zaplijenjeno, a podnijeto je 236 krivičnih i dvije prekršajne prijave.
Prema izvještaju, jedino u Gusinju, Danilovgradu i Kotoru nije registrovan nijedan slučaj bespravne sječe u prošloj godini.
Prema podacima Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, najviše bespravno sijeku Beranci i Mojkovčani, koji su prošle godine posjekli 1.042,68, odnosno 1.035 metara kubnih drvne mase, a protiv počinilaca podnijeto je 48, odnosno 46 krivičnih prijava.
Iako je u Kolašinu bespravno posječeno skoro šest puta manje nego u Beranama i Mojkovcu, u toj opštini podnijeto je najviše krivičnih prijava – 53.
Najmanje je bespravno posječeno državne šume u Šavniku, 1,59 metara kubnih, i podnijeta je jedna krivična prijava.
U Nikšiću je prošle godine, ako je suditi po podacima Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, bespravno posječeno svega 2,78 metara kubnih drvne mase.
U Pljevljima, opštini koja je najbogatija šumom u Crnoj Gori, prošle godine bespravno je posječeno 179 metara kubnih i podnijeto je osam krivičnih prijava.
U Plavu je podnijeto 12 krivičnih prijava zbog sječe 186 metara kubnih drveta.
Bespravno se najviše u privatnim šumama siječe u Kolašinu, gdje je ukupno posječeno 1.714 metara kubnih, a podnijeto 57 prekršajnih prijava.
I u Rožajama se dosta bespravno siječe u privatnim šumama, pa je zbog sječe 1.223 metra kubna podnijeto 12 prekršajnih prijava.
Ukupno u privatnim šumama bespravno je prošle godine posječeno 3.016 metara kubnih.
Potkornjak veliki problem
U izvještaju se konstatuje da realizacija doznačenog sanitara u kontinuitetu kasni, što se direktno negativno odražava na zdrastveno stanje šuma.
“Nesprovođenje redovnih sječa u planiranom obimu kao i preventivnih mjera, a prije svega neblagovremenih prioritetnih sječa fiziološki oslabljelih stabala i uspostavljanja šumskog reda po pravilniku je, takođe, jedan od uzroka gradaciji potkornjaka. U cilju sprečavanja pojave širenja potkornjaka i daljeg ulančavanja štetočina i sušenja prioritetno je vršiti doznaku novonastalog sanitara. Radove na sječi i izvozu drvnih sortimenata je potrebno izvoditi pažljivo bez oštećivanja okolnih zdravih stabala”, konstatuje se u izvještaju.
U prvom kvartalu 2023. godine evidentirana je znatna količina drvne mase koja je u fazi sušenja ili suva.
“Tokom 2023. godine došlo do pojačane manifestacije sušenja šuma. Usljed fiziološkog stresa koji se desio prethodnih godina (najviše usljed suše), došlo je do slabljenja imuniteta i otpornosti šuma na biotičke i abiotičke uticaje iz spoljašnje sredine. Takvi uslovi direktno su pogodovali razvoju populacija štetnih insekata, potkornjaka, koji se javljaju kao sekundarne štetočine, napadaju fiziološki već oslabljena stabla i izazivaju njihovo sušenje. Kad se prenamnoži, potkornjak onda napada ne samo fiziološki oslabljena već i okolna zdrava stabla koja su u fiziološki dobrom stanju i koja bi preživjela da nije došlo do širenja populacije ovog insekta”, navodi se u izvještaju.
Stručna komisija obišla je četinarske šume u šest područnih jedinica: Berane, Rožaje, Petnjica, Pljevlja, Andrijevica i Plav, i zaključila da su sušenjem zahvaćene prilične površine šuma i da je proces sušenja stabala smrče, jele, pojedinačne molike, posljedica prenamnoženja potkornjaka.
“U cilju suzbijanja širenja potkornjaka, kao i suzbijanja pratećih bolesti, a u cilju otklanjanja štetnih manifestacija i pojave novih nesagledivih posledica i šteta, naloženo je da se odmah preduzmu aktivnosti na doznaci i sječi… Takođe je naloženo da se pristupi pravilnom uspostavljanju šumskoga reda, izvozu drvnih sortimenata i postavljanju što većeg broja feromonskih klopki na mjestima koja predstavljaju žarišta pojave potkornjaka. Sve nabrojane aktivnosti treba da budu prioritet i u 2024. godini. Imajući u vidu da feromonske klopke prvenstveno služe za monitoring pokornjaka u određenom dijelu, ovi rezultati će usmjeriti dalje aktivnosti u sprečavanju njihove gradacije. Istovremeno, u pravcu utvrđivanja uzroka pojave sušenja šuma, bilo bi poželjno angažovanje naučno-istraživačkih institucija iz oblasti šumarstva”, navodi se u izvještaju koji je obradila inžinjer šumarstva Zehra Demić.
Sušenjem zahvaćeno 200 hektara
Procjena je da se suši 11.443 metara kubnih drvne mase, odnosno da je sušenjem zahvaćeno više od 200 hektara. Najviše osušene šume evidentirano je u Pljevljima, skoro polovina ukupne drvne mase, a najviše u gazdinskoj jedinici Kovač, prema granici sa Bosnom.
U izvještaju se konstatuje da dugoročna stabilnost i otpornost šuma nije ugrožena i da je obim evidentiranih i procesuiranih bespravnih sječa i drugih bespravnih aktivnosti ispod nivoa iz prethodnih godina, što, kako navode, ukazuje na pojačanu aktivnost nadležnih službi zaštite šuma.
“Isto tako se može konstatovati da postoje dva značajna problema koji uslovljavaju blagovremenu reakciju nadležnih službi, korisnika šuma u državnoj svojini i privatnih vlasnika šuma. Ti problemi se odnose na pojavu sušenja šuma, kao i na činjenicu da postoji znatan dio opožarene drvne mase koji nije uklonjen kroz realizaciju Plana sanacije šuma degradiranih šumskim požarima u 2012. godini i Plana sanacije 2019. Procjenjuje se da se oko 20 odsto šumskih sastojina u Crnoj Gori nalazi u raznim fazama degradacije, pa je prioritetan zadatak eliminisanje ključnih uzročnika degradacije. U pravcu rješavanja uklanjanja degradiranih stabala iz prethodnog perioda, na području svih područnih jedinica Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, pristupilo se izradi novog Plana sanacije, koji će se izraditi u toku 2024. sa dinamičkim planom realizacije u narednih nekoliko godina”, stoji u izvještaju.
Udio površine pod šumom zahvaćene požarima u Crnoj Gori u 2023. godini iznosio je 0,004 odsto, i najmanji je za posljednjih 15 godina.
Za zemlje Sredozemlja, u koje spada i Crna Gora, smatra se da je procenat opožarene površine od 1 do 1,5 odsto u odnosu na ukupnu površinu pod šumama – u granicama normale.
DRUŠTVO
Stanovnici Vraneške doline kod Bijelog Polja traže ostavke vrha policije: Najavili blokadu puta zbog propusta u radu koji su uzrokovali ubistvo brata i sestre u Sokolcu
Policija traga za Alijom Balijagićem, koji se sumnjiči da je, u petak uveče, iz puške usmrtio sestru i brata Milenku i Jovana Madžgalja, a prije ubistva oko pola mjeseca nesmetano se kretao po Sokolcu i okolnim selima sa puškom i redenikom, predstavljajući se kao lovac
Stanovnici Vraneške doline, traže kolektivnu odgovornost i hitnu smjenu direktora Uprave policije Zorana Brđanina i njegovih pomoćnika, svih direktora direktorata, načelnika Regionalnog centra „Sjever“ Harisa Đurđevića sa pomoćnicima, komandira policije opšte nadležnosti, šefa kriminalističke policije u Odjeljenju bezbjednosti Bijelo Polje, zbog propusta u radu koji su, kako tvrde, uzrokovali dvostruko ubistvo u Sokolcu kod Bijelog Polja, koje je počinio Alija Balijagić (65).
Ukoliko se u roku pet dana ništa ne preduzme, najavili su blokadu magistralnog puta Bijelo Polje – Mojkovac, u mjestu Slijepač most.
Balijagić se sumnjiči da je u petak uveče, iz puške usmrtio sestru i brata Milenku i Jovana Madžgalja, a prije ubistva oko pola mjeseca nesmetano se kretao po Sokolcu i okolnim selima sa puškom i redenikom, predstavljajući se kao lovac.
Obraćajući se predsjednicima Crne Gore i Skupštine Crne Gore kao i ministru unutrašnjih poslova mještani Vraneške doline navode da su 25. oktobra svirepo ubijeni nedužni građani naše države, zbog čega u njihovom obraćanju nema političke konotacije niti izazivanja podjela po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti.
„Nećemo dozvoliti da se propusti koji su doveli do stradanja naših sugrađana zataškaju i odgovornost prenese na neposrednog počinioca tog zločina. Članom 28 Ustava Crne Gore naša država se obavezala da jamči dostojanstvo i sugurnost čovjeka, kao i nepovredivost njegovog fizičkog i psihičkog integriteta. Državu predstavljaju državni organi u kojima su radni odnos zasnovali lica za vršenje poslova kojim se ostvaruje Ustavom, zakonom i drugim propisima utvrđena nadležnost tog organa“, navode stanovnici Vraneške doline.
Ističu da su sigurni „da je do tragedije isključivo došlo zbog zbog neznanja službenika Uprave policije, koji nijesu sposobni da rade posao koji im je dat u nadležnost, a koje neznanje je uzrokovalo njihovu nesposobnost za blagovremeno reagovanje i sprečavanje ubistava“.
„Nikoga ne prozivamo po imenu i prezimenu, već isključivo po funkcijama koje obavljaju, jer je nedopustivo da tako odgovorne funkcije obavljaju službenici sa ‘kupljenim diplomama visokog obrazovanja’ koje su stečene za vrijeme ‘studija’ u tridesetim i kasnijim godinama života i to prevashodno na ‘privatnim’ univerzitetima u zemljama iz okruženja (najčešće u kafanama u Bijelom Polju i Prijepolju), gdje su ispiti iz jednog semestra polagani i položeni u jednom danu, a posebno što nema ‘nepoloženih’ ispita, niti obnovljenih godina . Nemamo ništa protiv tih ‘diploma’ i njihovih sticanja, jer je to privatna stvar tih lica, ali kada ona na osnovu njih zasnuju radni odnos u državnom organu, tada više nije njihova privatna stvar, već postaje javna stvar, iz razloga što oni odlučuju u ime države, a o pravima i obavezama građana koja im Ustav garantuje, a niko prije toga nije izvršio provjeru kvaliteta studiskog programa sa kojeg se prilaže diploma na osnovu naziva položenih ispita“, navode oni, dodajući da je jasno od koga su očekivali da ih štiti ako je jednostavno utvrditi stručno znanje službenika policije, počev od samog direktora Uprave policije, pa njegovih pomoćnika i ostalih direktora raznih direktorata.
Zbog toga zahtijevaju da se javno objave podaci o broju službenika Uprave policije koji su visoko obrazovanje stekli na državnim, a koji broj je stekao na privatnim uneverzitetima.
Nedopustivo je, navode dalje stanovnici Vraneške doline, da Uprava policije nije preventivno reagovala , odmah po saznanju za boravak i kretanje naoružanog čovjeka na području sela Sokolac i to desetak dana prije 25.oktobra, o čemu su imali informacije od građana koji su telefonskim putem pozivali OB Bijelo Polje , a i usmenim putem saopštavali ovlašćenom službenom licu, koji je te informacije prenosio svojim nadređenim.
„U ovom slučaju ne radi se o ‘iznenadom’ krivičnom djelu koje policija nije mogla spriječiti niti predvidjeti , već se radi o krivičnom djelu koje je policija, svojim preventivnim radom morala i bila dužna da spriječi, posebno što joj je poznato lice za koje su imali informaciju da je naoružano, kao i njegova deliktna prošlost, što izaziva ogorčenje ne samo najbližih srodnika stradalih, već i svih građana Bijelog Polja i Crne Gore. Dakle, njih nije samo ubio Alija Balijagić već i država, koja je na tako odgovorne funkcije imenovala neznavena lica“, navode stanovnici Vraneša.
Zbog svega pored pomenutih ostavki, traže ostavke i komandira policije opšte nadležnosti, kao i njegovih pomoćnika, šefa Кriminalističke policije u CB Bijelo Polje, kao i njegovih pomoćnika, kao i provjeru službenika Uprave policije i u drugim Regionalnim centrima i Centrima bezbjednosti.
Ukoliko se ne ispune zahtjevi u roku od pet dana, od danas Vranešani će blokirati magistralni put Bijelo Polje-Mojkovac u mjestu Slijepač most.
„Još jednom ističemo da naši zahtjevi nijesu u vezi sa politikom niti su usmjereni na izazivanje podjela po vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti i ako je nakon događaja izostala blagovremena osuda vjerskih zajednica i njihovih predstavnika na isti, a dok su u ranijem periodu njihove reakcije bile momentalne i to za manje bitne stvari u odnosu na učinjena zvjerska ubistva , što u svakom slučaju ne zamjeramo, ali pamtimo“, navodi se u otvorenom pismu stanovnika Vraneške doline koje su potpisali predsjednici Savjeta mjesnih zajednica Veselin Gogić i Slobodan Leković.
Izvor: Vijesti
DRUŠTVO
Šaranović: Svako ko je mogao da spriječi tragediju u Bijelom Polju moraće da odgovara
„Građani su uvijek u pravu kada traže sigurnost, odgovornost i transparentnost“
Svako ko je mogao da spriječi ovaj tragični događaj, a nije, moraće da odgovara. Svaka greška ili propust moraju biti jasno adresirani i procesuirani, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović povodom dvostrukog ubistva u selu Sokolac kod Tomaševa.
„Događaj u Bijelom Polju nas podsjeća na to koliko je važno povjerenje građana u rad policije i bezbjednosnog sektora. Građani su uvijek u pravu kada traže sigurnost, odgovornost i transparentnost. Vaš stav i vaša očekivanja moraju biti ispoštovani, jer država mora služiti vama, građanima Crne Gore“, saopštio je Šaranović.
Takođe, ističe Šaranović, važno je da se odgovornost u ovom slučaju individualizuje i da se svi potencijalni propusti identifikuju.
„Svako ko je mogao da spriječi ovaj tragični događaj, a nije, moraće da odgovara. Svaka greška ili propust moraju biti jasno adresirani i procesuirani“, poručio je on.
Ministar je apelovao na sve građane Bijelog Polja i okolnih mjesta da ostanu mirni, ali oprezni, i da pomognu policiji prijavom bilo kakvih informacija koje bi mogle doprinijeti hapšenju osumnjičenog. Zajedničkim snagama, povjerenjem i saradnjom možemo obezbijediti da se slični tragični događaji u budućnosti ne ponove.
„Još jednom ističem: građani su u pravu kada traže odgovornost i sigurnost. Naša dužnost je da to ispunimo“, zaključio je Šaranović.
DRUŠTVO
Preglomazan državni vozni park: Do kraja godine biće čak 5.200 službenih vozila
„Sve državne službe, sva službena putovanja, ručkove na potpis, sve to građani plaćaju iz svojih džepova. Taj novac je mogao biti usmjeren za izgradnju bolnica, škola ili vrtića kako bismo izbjegli čekanje u redovima kod ljekara, kako bi naša djeca učila i odrastala u uslovima dostojnim djeteta“
Broj službenih vozila u Crnoj Gori drastično je porastao u posljednjih nekoliko godina, uprkos obećanjima nove vlasti o racionalnijem korišćenju javnih resursa.
Prema podacima MUP-a, trenutno ih je 4.810, a očekuje se da taj broj do kraja godine dostigne čak 5.200. Organizacija KOD upozorava da je državni vozni park preglomazan, te poziva na hitno smanjenje broja službenih vozila i bolju kontrolu njihovog korišćenja.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, Crna Gora trenutno raspolaže sa 4.810 službenih vozila. Iako je nova vlast najavljivala da će raskrstiti sa lošim praksama, podaci kojima raspolažu u Organizaciji KOD pokazuju da se od 2017. godine broj službenih vozila povećao za 1.000, sa tendencijom da do kraja godine dostigne čak 5.200 vozila.
„Veoma je važno napomenuti da u ovaj broj ne spadaju ni vozila koja su državne institucije uzele na lizing sa obavezom da ih nakon isteka dogovorenog perioda vrate. Tako da je vozni park javne administracije, kako na državnom, tako i na opštinskom nivou definitivno preglomazan i svjedoči o jednoj, ja bih rekla nepristojnoj bahatosti službenika i definitivno je da taj broj treba biti smanjen i doveden na neku optimalnu mjeru“, kazala je Mirjana Vuković iz organizacije KOD, prenosi Pobjeda.
Kako bi se spriječile zloupotrebe kojima su građani svjedočili u prethodnom periodu, Vuković ističe da bi država trebalo da uspostavi registar službenih vozila, uz primjenu GPS sistema, kako bi se tačno znalo ko, kada i u koje svrhe koristi ta vozila.
„Sve dok to nemamo, mi ćemo davati ogromne sume za registraciju i održavanje tih vozila a da nemamo tačan uvid u to kako to utiče na sistem. Sve državne službe, sva službena putovanja, ručkove na potpis, sve to građani plaćaju iz svojih džepova. Taj novac je mogao biti usmjeren za izgradnju bolnica, škola ili vrtića kako bismo izbjegli čekanje u redovima kod ljekara, kako bi naša djeca učila i odrastala u uslovima dostojnim djeteta“, istakla je Vuković.
Analiza Gradske pokazuje da je broj službenih vozila posljednih šest godina konstantno preko 4.000.
Vlada Zdravka Kripokapića je 2020. godine od prethodne na čijem je čelu bio Duško Marković, naslijedila 4.573 službena automobila. Za vrijeme Krivokapićevog mandata broj službenih vozila je padao, pa ih je u 2021. bilo 4.273, da bi nakon dolaska Dritana Abazovića na čelo Vlade taj broj počeo da raste i u 2022. broj državnih četvorotočkaša je porastao na 4.281, a u 2023. dostigao brojku od čak 4.714. Upravljanje Vladom je od novembra 2023. preuzeo Milojko Spajić, a podaci pokazuju da je u tekućoj godini broj vozila u vlasništvu države porastao na 4.810.
BROJ SLUŽBENIH VOZILA U CRNOJ GORI
2019. – 4.380
2020. – 4.573
2021. – 4.273
2022. – 4.281
2023. – 4.714
2024. – 4.810
Iz Organizacije KOD ocjenjuju da se problem države ogleda u nedostatku transparentnosti, kao i u slaboj informisanosti građana o pravima i obavezama državnih službenika, koji se prema državnoj svojini moraju odnositi savjesno, a ne tretirati je kao privatno vlasništvo.
- HRONIKA4 дана ranije
Težak zločin u Bijelom Polju: Brat i sestra ubijeni u Tomaševu
- HRONIKA3 дана ranije
Ko je Alija Balijagić, osumnjičen za ubistvo brata i sestre u Bijelom Polju
- BALKAN I SVIJET1 дан ranije
Muškarac pucao u sina, ćerku i suprugu u Beogradu
- HRONIKA4 дана ranije
Bijelo Polje: Policija i dalje traži ubicu
- HRONIKA1 дан ranije
Povrijeđena jedna osoba u udesu na auto-putu
- HRONIKA3 дана ranije
Šaranović u Bijelom Polju: Osumnjičeni se lažno predstavljao, prije ubistva boravio kod stradalih