Connect with us

BALKAN I SVIJET

"ODGOVOR NA NOVE OSVAJAČKE POHODE RUSIJE BIO BI SILOVIT"

NATO će pojačati isporuke naoružanja Ukrajini, Soltenberg: Nećemo dozvoliti da Rusija pobijedi

„Ako predsjednik Putin čak pomisli da nekoj članici NATO-a uradi nešto slično onome što je radio Gruziji, Moldaviji ili Ukrajini, čitav NATO će se odmah uključiti“, rekao je šef NATO alijanse

Članice NATO-a blisko sarađuju sa vojnim kompanijama kako bi osigurale da Ukrajina dobije više zaliha naoružanja i opreme i bila spremna za dugotrajni rat sa Rusijom, izjavio je juče generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

„Pružamo puno podrške, ali moramo učiniti još više i biti spremni na duge staze“, rekao je Stoltenberg u intervjuu Rojtersu.

„Zbog toga smo sada u bliskom kontaktu i blisko sarađujemo sa vojnom industrijom kako bismo proizveli više i isporučili više različitih vrsta municije, oružja i kapaciteta“, rekao je šef alijanse.

SAD i druge zapadne zemlje su posljednjih mjeseci počele da isporučuju Ukrajini naprednije sisteme konvencionalnog naoružanja, uključujući artiljerijske raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS) koji omogućavaju duži domet i veću preciznost.

Stoltenberg je odvojeno, u govoru u Norveškoj pred lokalnim aktivistima Laburističke stranke, juče rekao da je ruska invazija na Ukrajinu, koju Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom“, stvorila najopasniji trenutak za Evropu od Drugog svjetskog rata i da se Rusiji ne može dozvoliti da pobijedi.

„U našem je interesu da ta vrsta agresivne politike ne uspije“, rekao je Stoltenberg.

On je takođe optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se upustio u „nepromišljenu i opasnu“ retoriku u vezi sa potencijalnom upotrebom nuklearnog oružja.

Članice NATO nisu direktno uključene u rat, ali NATO aktivno učestvuju u koordinisanju odgovora Zapada na invaziju.

Stoltenberg je ponovio svoj stav da će se rat vjerovatno završiti tek nakon pregovora.

„Znamo da se većina ratova završava za pregovaračkim stolom. Takođe znamo da će ishod tih pregovora u potpunosti zavisiti od snage na bojnom polju“, rekao je on Rojtersu.

Šef NATO-a je istakao da nije na njemu da govori Ukrajini kakvi bi tačno trebalo da budu ti uslovi.

„Na meni i NATO-u je da ih podržimo da ojačaju poziciju, tako da povećamo vjerovatnoću prihvatljivog rješenja“, rekao je Stoltenberg, koji je slične komentare dao u junu.

Usred straha među nekim političarima na Zapadu da bi se ambicije Rusije mogle proširiti i izvan Ukrajine, Stoltenberg je upozorio Putina da će odgovor zapadnog vojnog saveza na takav potez biti silovit.

„Ako predsjednik Putin čak pomisli da nekoj članici NATO-a uradi nešto slično onome što je radio Gruziji, Moldaviji ili Ukrajini, čitav NATO će se odmah uključiti“, rekao je Stoltenberg.

Rat je podstakao Finsku i Švedsku da traže članstvo u vojnom savezu, a taj zahtjev su do sada ratifikovale 23 od 30 država članica, uključujući SAD.

„Ovo je najbrži pristupni protokol u modernoj istoriji NATO-a. Očekujem da će i ostalih sedam preostalih saveznika učiniti isto“, rekao je Stoltenberg.

On je dodao da će o zahtjevu Turske za izručenjem osumnjičenih za terorizam iz Švedske i Finske morati da odluče sudovi u te dvije države.

„U Finskoj i Švedskoj se primjenjuje vladavina prava“, rekao je Stoltenberg.

Rusija, koja ima dugačku granicu sa Finskom, više puta je upozorila dvije nordijske države da se ne pridružuju NATO-u.

Ukrajinske snage pod pritiskom na istoku

Ukrajina je juče saopštila da je bila prinuđena da ustupi dio teritorije na istoku zemlje zbog ruske ofanzive.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ove nedjelje opisao kao „pakao“ pritisak sa kojim su njegove snage suočene u Donbasu. On je govorio o žestokim sukobima oko grada Avdijevka i utvrđenog sela Piski, gdje je Kijev priznao „djelimični uspjeh“ Rusa posljednjih dana.

Rojters piše da je Ukrajina posljednjih osam godina utvrđivala odbrambene položaje u selu Piski, koje smatra tampon zonom protiv proruskih snaga koje kontrolišu grad Donjeck oko 10 kilometara jugoistočno.

General Aleksij Gromov rekao je na konferenciji za novinare da su ukrajinske snage ponovo zauzele dva sela oko istočnog grada Slavjansk, ali da su potisnute nazad u predgrađe Avdijevke nakon što su bile prisiljene da napuste rudnik uglja koji se smatra ključnom odbrambenom pozicijom.

Rusko ministarstvo odbrane je potvrdilo ofanzivu svojih snaga i saopštilo da su zadale velike gubitke Ukrajincima oko Avdijevke i još dvije lokacije u Donjeckoj oblasti, primoravajući ukrajinske mehanizovane pješadijske jedinice da se povuku.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Vučić: Kandidat za novog premijera Srbije je prof. dr Đuro Macut

Rok za izbor nove vlade u Narodnoj skupštini Srbije ističe 18. aprila u ponoć

Foto: Vladimir Šporčić / Tanjug

Mandatar za sastav nove vlade Srbije je prof. dr Đuro Macut.

To je večeras kazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare.

Rok za izbor nove vlade u Narodnoj skupštini Srbije ističe 18. aprila u ponoć.

„Smatram da prof. dr Đuro Macut posjeduje profesionalne i lične kvalitete, posvećenost i stručnost za obavljanje funkcije predsjednika Vlade i uvjerio me je da može da obezbijedi izbor vlade. Novi predsjednik Vlade nastaviće da sprovodi programe usmjerene na podizanje životnog standarda svih građana“, rekao je Vučić u svom obrazloženju izbora mandatara.

Đuro Macut rođen je u Beogradu gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu, gde je završio specijalizaciju iz interne medicine i užu specijalizaciju iz endokrinologije i odbranio doktorsku disertaciju, naveo je on.

Vučić je rekao da je Srbiji potrebni jedinstvo, mir i stabilnost. Ocijenio je da zbog unutrašnjih tenzija u društvu „ne uspijevamo da sagledamo sve rizike i izazove sa kojima se suočavamo“.

Upozorio je i na tešku političku situaciju u regionu, posebno u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

„U našoj zemlji i našoj Srbiji je potrebno jedinstvo, mir i stabilnost. Zbog tenzija koje postoje u našem društvu, nismo u stanju da sagledamo sve opasnosti i probleme. Situacija u regionu je veoma teška, posebno politička situacija u Republici Srpskoj i BiH, gdje su donijete presude protiv predsjednika i predsjednika Narodne skupštine i predsjednika Vlade“, rekao je Vučić.

Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku na tu funkciju 28. januara.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Tramp: Amerika uvela carinu od 10 odsto na robu iz Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu

REUTERS/Leah Millis

Sjedinjene Države uvele su carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore.

To se može vidjeti na grafikonu koji je večeras objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.

Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu.

Tramp je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, pod nazivom „Dan oslobođenja“.

Tramp je na tom događaju prikazao tablu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od 10 odsto do 49 odsto.

https://twitter.com/WhiteHouse/status/1907533090559324204?t=ZHtnWx5e3zAClds6JJgVYA&s=19

Carine koje uvodi stupaju na snagu u ponoć.Evropskoj uniji Tramp je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji 10 odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a za Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu – 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.

Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.

Tramp je posegao za ovako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.

„Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina. Ali to se više događati neće!“, rekao je Tramp iz Bijele kuće.

Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.

Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.

Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nisu natjerali Trampovu administraciju da preispita svoju strategiju.

Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Piter Navaro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi dolara godišnje – i to će biti najveće dizanje američkih carina još od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.

Ministar trgovine Skot Besent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.

Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.

Premisa Trampove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.

Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja, prenosi agencija Beta.

Tramp uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.

Tramp je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nisu proizvele željeni efekat.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Dodik tvrdi da je i Crna Gora bila protiv da Interpol raspiše potjernicu za njim

Predsjednik RS kaže da ga je Aleksandar Vučić obavijestio da je uvažena žalba Srbije

Izvor: EPA-EFE/ANTON VAGANOV / POOL

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da se i Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njim i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.

Dodik je večeras objavio da ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao da mu saopšti da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda Bosne i Hercegovine za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za njim.

„Vučić me nazvao prije sat i rekao da je došla ta potvrda, da je uvažena žalba Srbije i da u tom pogledu neće biti te Interpolove crvene potjernice, jer se radi o politički motivisanom predmetu i da Interpol to ne radi, ni u funkciji tih majstora iz Sarajeva koji su naučili da im stalno neko ispunjava želje. Eto vidite, krenulo je da se ne ispunjavaju želje“, rekao je Dodik u gostovanju na RTRS-u.

Kaže da je u pitanju ispravna odluka, koju je očekivao.

Prvo je Srbija uputila prigovor Interpolu na zahtjev Suda BiH.

„Nazvale su me kasnije i neke druge zemlje, predsjednik Orban, Mađarska se isto angažovala u tom pogledu, Rusija, Crna Gora i neke druge zemlje. Saznaćemo ko su bili ti koji su inicirali i kako su se odnosili prema ovome i mi ćemo im biti veoma zahvalni. Ne zbog toga što oni spašavaju Milorada Dodika, Stevandića, nego zbog toga što nekako čuvaju vjeru u pravdu“, kazao je Dodik na RTRS-u.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije