Članice NATO-a blisko sarađuju sa vojnim kompanijama kako bi osigurale da Ukrajina dobije više zaliha naoružanja i opreme i bila spremna za dugotrajni rat sa Rusijom, izjavio je juče generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

„Pružamo puno podrške, ali moramo učiniti još više i biti spremni na duge staze“, rekao je Stoltenberg u intervjuu Rojtersu.

„Zbog toga smo sada u bliskom kontaktu i blisko sarađujemo sa vojnom industrijom kako bismo proizveli više i isporučili više različitih vrsta municije, oružja i kapaciteta“, rekao je šef alijanse.

SAD i druge zapadne zemlje su posljednjih mjeseci počele da isporučuju Ukrajini naprednije sisteme konvencionalnog naoružanja, uključujući artiljerijske raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS) koji omogućavaju duži domet i veću preciznost.

Stoltenberg je odvojeno, u govoru u Norveškoj pred lokalnim aktivistima Laburističke stranke, juče rekao da je ruska invazija na Ukrajinu, koju Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom“, stvorila najopasniji trenutak za Evropu od Drugog svjetskog rata i da se Rusiji ne može dozvoliti da pobijedi.

„U našem je interesu da ta vrsta agresivne politike ne uspije“, rekao je Stoltenberg.

On je takođe optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se upustio u „nepromišljenu i opasnu“ retoriku u vezi sa potencijalnom upotrebom nuklearnog oružja.

Članice NATO nisu direktno uključene u rat, ali NATO aktivno učestvuju u koordinisanju odgovora Zapada na invaziju.

Stoltenberg je ponovio svoj stav da će se rat vjerovatno završiti tek nakon pregovora.

„Znamo da se većina ratova završava za pregovaračkim stolom. Takođe znamo da će ishod tih pregovora u potpunosti zavisiti od snage na bojnom polju“, rekao je on Rojtersu.

Šef NATO-a je istakao da nije na njemu da govori Ukrajini kakvi bi tačno trebalo da budu ti uslovi.

„Na meni i NATO-u je da ih podržimo da ojačaju poziciju, tako da povećamo vjerovatnoću prihvatljivog rješenja“, rekao je Stoltenberg, koji je slične komentare dao u junu.

Usred straha među nekim političarima na Zapadu da bi se ambicije Rusije mogle proširiti i izvan Ukrajine, Stoltenberg je upozorio Putina da će odgovor zapadnog vojnog saveza na takav potez biti silovit.

„Ako predsjednik Putin čak pomisli da nekoj članici NATO-a uradi nešto slično onome što je radio Gruziji, Moldaviji ili Ukrajini, čitav NATO će se odmah uključiti“, rekao je Stoltenberg.

Rat je podstakao Finsku i Švedsku da traže članstvo u vojnom savezu, a taj zahtjev su do sada ratifikovale 23 od 30 država članica, uključujući SAD.

„Ovo je najbrži pristupni protokol u modernoj istoriji NATO-a. Očekujem da će i ostalih sedam preostalih saveznika učiniti isto“, rekao je Stoltenberg.

On je dodao da će o zahtjevu Turske za izručenjem osumnjičenih za terorizam iz Švedske i Finske morati da odluče sudovi u te dvije države.

„U Finskoj i Švedskoj se primjenjuje vladavina prava“, rekao je Stoltenberg.

Rusija, koja ima dugačku granicu sa Finskom, više puta je upozorila dvije nordijske države da se ne pridružuju NATO-u.

Ukrajinske snage pod pritiskom na istoku

Ukrajina je juče saopštila da je bila prinuđena da ustupi dio teritorije na istoku zemlje zbog ruske ofanzive.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ove nedjelje opisao kao „pakao“ pritisak sa kojim su njegove snage suočene u Donbasu. On je govorio o žestokim sukobima oko grada Avdijevka i utvrđenog sela Piski, gdje je Kijev priznao „djelimični uspjeh“ Rusa posljednjih dana.

Rojters piše da je Ukrajina posljednjih osam godina utvrđivala odbrambene položaje u selu Piski, koje smatra tampon zonom protiv proruskih snaga koje kontrolišu grad Donjeck oko 10 kilometara jugoistočno.

General Aleksij Gromov rekao je na konferenciji za novinare da su ukrajinske snage ponovo zauzele dva sela oko istočnog grada Slavjansk, ali da su potisnute nazad u predgrađe Avdijevke nakon što su bile prisiljene da napuste rudnik uglja koji se smatra ključnom odbrambenom pozicijom.

Rusko ministarstvo odbrane je potvrdilo ofanzivu svojih snaga i saopštilo da su zadale velike gubitke Ukrajincima oko Avdijevke i još dvije lokacije u Donjeckoj oblasti, primoravajući ukrajinske mehanizovane pješadijske jedinice da se povuku.