Connect with us

BALKAN I SVIJET

"ODGOVOR NA NOVE OSVAJAČKE POHODE RUSIJE BIO BI SILOVIT"

NATO će pojačati isporuke naoružanja Ukrajini, Soltenberg: Nećemo dozvoliti da Rusija pobijedi

„Ako predsjednik Putin čak pomisli da nekoj članici NATO-a uradi nešto slično onome što je radio Gruziji, Moldaviji ili Ukrajini, čitav NATO će se odmah uključiti“, rekao je šef NATO alijanse

Članice NATO-a blisko sarađuju sa vojnim kompanijama kako bi osigurale da Ukrajina dobije više zaliha naoružanja i opreme i bila spremna za dugotrajni rat sa Rusijom, izjavio je juče generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

„Pružamo puno podrške, ali moramo učiniti još više i biti spremni na duge staze“, rekao je Stoltenberg u intervjuu Rojtersu.

„Zbog toga smo sada u bliskom kontaktu i blisko sarađujemo sa vojnom industrijom kako bismo proizveli više i isporučili više različitih vrsta municije, oružja i kapaciteta“, rekao je šef alijanse.

SAD i druge zapadne zemlje su posljednjih mjeseci počele da isporučuju Ukrajini naprednije sisteme konvencionalnog naoružanja, uključujući artiljerijske raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS) koji omogućavaju duži domet i veću preciznost.

Stoltenberg je odvojeno, u govoru u Norveškoj pred lokalnim aktivistima Laburističke stranke, juče rekao da je ruska invazija na Ukrajinu, koju Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom“, stvorila najopasniji trenutak za Evropu od Drugog svjetskog rata i da se Rusiji ne može dozvoliti da pobijedi.

„U našem je interesu da ta vrsta agresivne politike ne uspije“, rekao je Stoltenberg.

On je takođe optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se upustio u „nepromišljenu i opasnu“ retoriku u vezi sa potencijalnom upotrebom nuklearnog oružja.

Članice NATO nisu direktno uključene u rat, ali NATO aktivno učestvuju u koordinisanju odgovora Zapada na invaziju.

Stoltenberg je ponovio svoj stav da će se rat vjerovatno završiti tek nakon pregovora.

„Znamo da se većina ratova završava za pregovaračkim stolom. Takođe znamo da će ishod tih pregovora u potpunosti zavisiti od snage na bojnom polju“, rekao je on Rojtersu.

Šef NATO-a je istakao da nije na njemu da govori Ukrajini kakvi bi tačno trebalo da budu ti uslovi.

„Na meni i NATO-u je da ih podržimo da ojačaju poziciju, tako da povećamo vjerovatnoću prihvatljivog rješenja“, rekao je Stoltenberg, koji je slične komentare dao u junu.

Usred straha među nekim političarima na Zapadu da bi se ambicije Rusije mogle proširiti i izvan Ukrajine, Stoltenberg je upozorio Putina da će odgovor zapadnog vojnog saveza na takav potez biti silovit.

„Ako predsjednik Putin čak pomisli da nekoj članici NATO-a uradi nešto slično onome što je radio Gruziji, Moldaviji ili Ukrajini, čitav NATO će se odmah uključiti“, rekao je Stoltenberg.

Rat je podstakao Finsku i Švedsku da traže članstvo u vojnom savezu, a taj zahtjev su do sada ratifikovale 23 od 30 država članica, uključujući SAD.

„Ovo je najbrži pristupni protokol u modernoj istoriji NATO-a. Očekujem da će i ostalih sedam preostalih saveznika učiniti isto“, rekao je Stoltenberg.

On je dodao da će o zahtjevu Turske za izručenjem osumnjičenih za terorizam iz Švedske i Finske morati da odluče sudovi u te dvije države.

„U Finskoj i Švedskoj se primjenjuje vladavina prava“, rekao je Stoltenberg.

Rusija, koja ima dugačku granicu sa Finskom, više puta je upozorila dvije nordijske države da se ne pridružuju NATO-u.

Ukrajinske snage pod pritiskom na istoku

Ukrajina je juče saopštila da je bila prinuđena da ustupi dio teritorije na istoku zemlje zbog ruske ofanzive.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je ove nedjelje opisao kao „pakao“ pritisak sa kojim su njegove snage suočene u Donbasu. On je govorio o žestokim sukobima oko grada Avdijevka i utvrđenog sela Piski, gdje je Kijev priznao „djelimični uspjeh“ Rusa posljednjih dana.

Rojters piše da je Ukrajina posljednjih osam godina utvrđivala odbrambene položaje u selu Piski, koje smatra tampon zonom protiv proruskih snaga koje kontrolišu grad Donjeck oko 10 kilometara jugoistočno.

General Aleksij Gromov rekao je na konferenciji za novinare da su ukrajinske snage ponovo zauzele dva sela oko istočnog grada Slavjansk, ali da su potisnute nazad u predgrađe Avdijevke nakon što su bile prisiljene da napuste rudnik uglja koji se smatra ključnom odbrambenom pozicijom.

Rusko ministarstvo odbrane je potvrdilo ofanzivu svojih snaga i saopštilo da su zadale velike gubitke Ukrajincima oko Avdijevke i još dvije lokacije u Donjeckoj oblasti, primoravajući ukrajinske mehanizovane pješadijske jedinice da se povuku.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

U Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura

Cijena paklice od 20 cigareta, koja sada u prosjeku iznosi nešto više od osam eura, porašće do 2030. godine na nešto manje od 12 eura, piše dpa

Foto: Michael Bihlmayer/CHROMORANGE/picture alliance Oglas

Cigarete će u Njemačkoj narednih godina znatno poskupjeti. Bundestag je u noći između četvrtka i petka usvojio izmjene zakona kojima se postepeno povećava porez na duvan.

Cijena paklice od 20 cigareta, koja sada u prosjeku iznosi nešto više od osam eura, porašće do 2030. godine na nešto manje od 12 eura, piše dpa.

Cigarete poznatih marki tada bi mogle koštati i do 14 eura. Zbog izmjene zakona znatno će poskupjeti i rezani duvan za ručno motanje cigareta.

Rastu i poreske stope na prodaju cigara, cigarilosa, duvana za nargile i tečnosti za elektronske cigarete.


Vlada očekuje dodatne poreske prihode od oko 12 milijardi eura za četiri godine. Za 2027. prognozira dodatnih 1,5 milijardi eura, a za 2030. čak 4,5 milijardi.

Prošle godine je vlada od poreza na duvan prihodovala 17,6 milijardi eura.

Duvanska industrija, međutim, sumnja u prognozirani rast poreskih prihoda. Strahuje da će se pušači okrenuti crnom tržištu, a da će legalni trgovci pretrpjeti gubitke.

Duvanska industrija naišla je na razumijevanje pojedinih poslanika Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Poslanik Karsten Brodeser založio se za umjereno povećanje poreza jer će potrošači, kako je rekao, odlaziti u druge zemlje Evropske unije da kupuju cigarete ili će ih tražiti na crnom tržištu.

„Na kraju se ne postiže ni željeni fiskalni rezultat niti stabilizacija legalnog tržišta duvana“, upozorio je Brodeser.

Zakon služi i konsolidaciji budžeta, rekao je tokom rasprave u Bundestagu poslanik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Ingo Fogel.

„Istovremeno želimo da cijenama pošaljemo signal u korist zaštite zdravlja, tako što ćemo početak konzumiranja nikotina učiniti manje privlačnim“, rekao je Fogel.

Dobro je i to što porezi na cigare i cigarilose neće porasti onoliko koliko je prvobitno bilo planirano, rekao je Fogel. Porez na tečnosti za elektronske cigarete, međutim, povećava se nešto više.

O e-cigaretama

Fogel je obrazložio da e-cigarete stvaraju pušačke navike kod mladih.

Alternativa za Njemačku (AfD) glasala je protiv izmjena zakona.

Vladajuća koalicija povećanje poreza s jedne strane obrazlaže zaštitom zdravlja, a s druge računa na rast poreskih prihoda, što nije dosljedno, rekao je Kristijan Daglas iz AfD-a.

Izmjena zakona, prema njegovim riječima, služi „isključivo za popunjavanje rupa u budžetu“.

Zeleni načelno podržavaju povećanje poreza. Time se „cijenama šalje signal u oblasti zdravstvene politike“, rekao je poslanik Saša Miler.

Međutim, smatra da je taj signal preslab. Miler je kritikovao to što je poresko opterećenje rezanog duvana premalo.

Pored Zelenih i AfD-a, protiv izmjene zakona glasala je i stranka Ljevica (Die Linke).

U Njemačkoj cigarete puše milioni ljudi. Mikrocenzus iz 2025. godine pokazao je da među stanovnicima starijim od 15 godina ima 19 odsto pušača.

Prema sopstvenim navodima, 14 odsto puši redovno, a pet odsto povremeno.

U Njemačkoj je 2023. godine oko 131.000 ljudi umrlo od posljedica bolesti povezanih s duvanom, prema podacima Njemačkog centra za istraživanje raka.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Oteta 16-godišnja djevojčica u Novom Pazaru: Osumnjičeni krenuo sa njom za Beograd, uhapšen kod Mladenovca

Kako je i zašto djevojčica oteta, za sada nije zvanično poznato

Policija je uhapsila muškarca koji se sumnjiči da je u Novom Pazaru oteo šesnaestogodišnju djevojčicu, a potom sa njom krenuo u pravcu Beograda, prenijela je agencija RINA.

„Osumnjičeni za otmicu maloljetnice lociran je i uhapšen na području Mladenovca“, potvrđeno je za agenciju RINA u Policijskoj upravi Novi Pazar.

Pripadnici Odjeljenja kriminalističke policije su brzo su reagovali i ušli u trag osumnjičenom.

Kako je i zašto djevojčica oteta, za sada nije zvanično poznato, kao ni detalji policijske akcije.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Požar na Kopaoniku: Izgorio poznati hotel „Club A“

Uzrok izbijanja požara za sada nije poznat. Povrijeđenih osoba nema

Foto: 192.rs

Dan nakon požara koji je sinoć nakon 22 časa izbio u hotelu „Club A“ na Kopaoniku pokazuje razmjere buktinje. Od hotela nije ostalo ništa, a prizor je sablastan, piše Direktno.rs.

Vatra je sinoć neposredno nakon 22 časa zahvatila hotel „Club A“ na Kopaoniku koji je bio u završnoj fazi renoviranja, nakon čega je uslijedila hitna i brza reakcija vatrogasaca. Prema najnovijim informacijama, požar još nije ugašen, ali je pod kontrolom, saznaje Telegraf.rs.

Pričinjena je velika materijalna šteta, čiji će tačan obim biti utvrđen naknadno. Uzrok izbijanja požara za sada nije poznat. Povrijeđenih osoba nema.

Kako se vidi na fotografijama koje je objavila stranica 192_rs, ogroman plamen je gutao zgradu od koje je ostala samo konstrukcija. Urušio se čitav krov.

Kako saznaje portal Direktno.rs, na objektu se zapalio dii krova, a intervenciju su izvršili pripadnici VSЈ Kopaonik i Kraljevo as 24 vatrogasaca-spasilaca i šest vozila.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije