Connect with us

EKONOMIJA

PODACI IZ MINISTARSTVA FINANSIJA

Ogromna izdvajanja o trošku građana za bivše funkcionere: Za njih 189 mjesečno po preko 1.300 eura, za oktobar isplaćeno više od 250.000 eura

Na spisku ministarstva za isplatu novca po prestanku funkcije nalaze se, između ostalih, bivši ministri, ambasadori, sudije, tužioci, direktori, kao i savjetnici bivšeg premijera Duška Markovića…

Prema podacima Ministarstva finansija i socijalnog staranja u oktobru su za 189 bivših javnih funkcionera isplaćena 250.328,33 eura na ime zarada po prestanku funkcije. To znači da su bivši nosioci javnih funkcija u prosjeku mjesečno dobijali oko 1.322 eura, piše Dan.

U tom resoru, na čijem je čelu Milojko Spajić, kazali su da su imali obračun zarada za 9.829 zaposlenih, te shodno tome, spisak koji su nam dostavili ne sadrži podatke koji se odnose na potrošačke jedinice: Fond PIO, Fond za zdravstveno osiguranje, Fond rada, Zavod za zapošljavanje te resore odbrane i unutrašnjih poslova.

Podsjećaju da su zarade godinu nakon prestanka mandata omogućene Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a to pravo iskoristili su bivši ministri Osman Nurković, koji mjesečno prima 1.729 eura, Kemal Purišić 1.811, Mehmed Zenka 1.577, Darko Radunović 1.770, Budimir Šegrt 1.130, Aleksandar Bogdanović 1.580, Kenan Hrapović 1.716, Vladimir Leposavić 1.475 i bivša ministarka bez portfelja Marija Vučinović i to 1.770 eura. Zatim poslanici Džavid Šabović sa platom od 1.797, Ljiljana Đurašković 1.811, Marina Jočić 1.838, Valentina Minić 1.229. Na spisku je i aktuelni poslanik Genci Nimanbegu sa zaradom od 1.604 eura iako je on i dalje u poslaničkoj klupi.

Zarade nakon prestanka funkcije imaju i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i to 2.114 eura, te nekadašnje sudije te institucije Svetlana Vujanović 1.811, Dušanka Radović 1.865, Petar Stojanović 1.851, Vesna Begović 1.838, Snežana Aleksić 1.756, Natalija Filipović 1.811, Stanka Vučinić 2.161, Branimir Femić 1.824, Rada Kovačević 1.838, Dragica Milačić 1.851, Ranka Vuković 1.784 i Lidija Ivanović 1.851 euro.

Na spisku su i sudije drugih sudova Apelacionog, Privrednog, osnovnih, Upravog, kao i za prekršaje, a u pitanju su: Zoran Smolović sa zaradom od 1.795, Vesna Pavišić 1.266, Radojka Marjanović 1.200, Zahit Camić 1.584, Milica Popović 1.561, Senada Hasanagić 1.561, Nataša Sekulić 1.550, Marina Đurović 1.538, Branka Pantović 1.050, Koviljka Đačić 1.319, Svetlana Budisavljević 1.607, Bisera Bukvić 1.631, Marijana Milić 1.619, Branka Lakočević 1.743, Jokan Varagić 1.493, Jadranka Ćulafić 1.596, Radivoje Zeković 1.447, Dragica Vuković 1.712, Miljana Pavlićević 1.470, Verica Sekulić 1.515, Vesna Jovetić 1.538, Branka Bošković 1.504, Radomir Ivanović 1.650, Vjera Šljivančanin 1.561, Vesna Ćetković 1.348, Dragica Kovačević 1.339 i Dragica Stojanović 1.329.

Od tužilaca zaradu po isteku mandata primaju: Vesna Šćepanović 1.561, Nada Pavlović 1.504, Stevo Sekarić 1.561, Vesna Krivokapić 1.573, Gorica Golubović 1.573, Erdan Feratović 1.556, Ljiljana Klikovac 1.538, Ljubinka Bašović 1.643, Petar Kapući 1.838 i Stojanka Radović 1.851.

U Generalnom sekretarijatu Vlade platu po isteku mandata primaju: Admir Adrović 1.041, Vera Mijatović 1.238, Svetlana Mitrović 1.294, Sabdra Veličković 1.116, Dragoljub Janković 1.276, Mirsad Nurković 1.125, Ljiljana Radonjić 1.341, Mirsad Azemović 1.022, Đina Popović 1.018, Alen Nikezić 1.041, Vatroslav Belan 1.069, Miodrag Kankaraš 1.125 i Božo Milonjić 1.365. Od bivših funkcionera u kabinetima bivšeg premijera Duška Markovića i sadašnjeg Zdravka Krivokapića, zarade se isplaćuju za Andrijanu Đordan 1.200 eura, Srećka Crnogorca 1.200, Gordanu Radović 1.323, Željka Savovića 1.607, Radula Raonića 1.332, Slavka Stojanovića 1.573, Merimu Rebronju 1.272, Mirjanu Bošković 1.272, kao i Srđana Kusovca 1.263 eura.

Na spisku za isplate plata iako nisu na funkciji su još i: Ivana Glisević Đurović (1.346), Radmila Mujović (1.276), Anka Vučinić (624), Milan Krsmanović (1.355), Hidajeta Kalač (1.080), Milan Popadić (942), Ratka Knežević (1.005), Ismet Skenderović (1.130), Danilo Jovanović (936), Gordana Pejović (1.147), Vladan Joković (1.245), Ana Raičević (980), Milena Savović Baptista (1.226), Mila Martinović (1.088), Lidija Mijović (1.172), Elvira Bektesi (988), Said Čikić (980), Ivan Jovović (980), Dražen Blažić (1.319), Sandra Đurbuzović (1.355), Saša Ivanović (1.355), Aleksandar Pavićević (1.076), Veljko Tomić (1.076), Arijana Nikolić Vučinić (1.116), Dukaj Maraš (1.055), Darko Petrupić (1.172), Omer Mehmedović (1.069), Mubera Kurpejović (1.069), Igor Vučinić (1.097), Dragica Milić (1.247), Željko Rutović (1.210), Smiljana Prelević (1.257), Tanja Bogdanović (530), Mlađen Perišić (1.005), Božidar Božović (1.089), Nenad Koprivica (1.069), Dušan Radonjić (1.097), Olivera Brajović (1.229), Ćazim Hodzić (1.048), Mila Armend (1.027), Zoran Ratković (1.257), Ratka Strugar (1.200), Branka Žižić (1.069), Radosav Babić (1.027), Jovo Rabrenović (1.107, Vanja Asanović (1.265), Muamer Hajdarpašić (1.337), Angelina Zeković (1.391), Emina Mujević (1.048), Adis Pepić (1.022), Maja Milić (1.062), Zoran Kostić (1.294), Darko Konjević (1.083), Milovan Vujović (1.427), Ivana Vojinović (1.076), Esef Husić (1.257), Dragan Vuković (1.266), Marko Čanović (1.048), Aleksandar Dajković (1.034), Zoran Tomić (1.247), Damir Davidović (1.382), Dušan Polović (1.083), Vesna Ćalović (1.219), Goran Jovetić (1.364), Admir Sahmanović (1.034), Jadranka Vukčević (1.191) i Zdenka Perović (1.574).

Pajoviću 988 eura, Zekoviću 1.328

Na spisku funkcionera koji primaju naknadu poprestanku mandata su i ambasadori i to: Budimir Šegrt 1.130 eura, Miodrag Vlahović 1.105, Vera Kuliš 1.005, Nebojša Kaluđerović 1.147, Dušanka Jeknić 1.047, Obrad Stanišić 1.155, Darko Pajović 988, Sanja Vlahović 1.038 i Aleksandar Eraković 1.155. Zaradu po prestanku funkcije ostvaruje i bivši predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović i to 1.524 eura, bivši državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandar Saša Zeković 1.328, kao i još niz bivših funkcionera sadašnjeg Ministarstva pravde i ljudskih prava i to: Leon Đokaj 1.090, Ognjen Mitrović 1.018, Mirjana Laković Drašković 1.116, Nada Stanišić 1.276, Darko Kovačević 1.062, Valon Dašarami 1.003, Ismet Latić 1.018 i Ivan Vukićević 1.301. Od bivših funkcionera u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja naknade ostvaruju: Goran Petrović 1.182, Mila Kasalica 1.403, Nemanja Katnić 1.301, Bojana Bošković 1.076, Goran Kuševija 1.116, Dragan Darmanović 1.076 i Ana Krsmanović 1.116 eura.

Ne štede novac poreskih obveznika

Bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković kada je podnijela ostavku na tu funkciju kazala je da to čini da bi „sačuvala reputaciju Crne Gore u međunarodnim krugovima“. Prema podacima ministarstva, njoj je na ime plate u oktobru kao bivšoj direktorici isplaćeno 1.176 eura. Ona nije jedini bivši direktor koji je iskoristio pravo da prima platu nakon prestanka mandata već su, između ostalih, na spisku i nekadašnji čelnici Uprave za kadrove Svetlana Vuković sa platom od 1.374 eura, Hidrometeorološkog zavoda Luka Mitrović (1.305), Agencije za zaštitu životne sredine Nikola Medenica (1.082), Direkcije javnih radova Rešad Nuhodzić (1.285), Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević (1.216), Uprave za dijasporu Predrag Mitrović (1.196), Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Dragana Đuranović (1.675), Agencije za investicije Dejan Medojević (1.412), Uprave za imovinu Blažo Šaranović (1.305), Uprave za igre na sreću Vladan Joković (1.245), kao i njegova bivša pomoćnica Vukica Jelić (1.097).

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Neće biti poskupljenja struje

„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer

Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.

„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.

Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.

„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Od januara skuplja struja u Crnoj Gori

Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori

Foto: Shutterstock

Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).

U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.

Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.

Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.

„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.

Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-

1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.

„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.

„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.

Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:

0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!

„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…

Foto: Luka Zeković

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.

Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.

Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.

foto: Luka Zeković

„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.

On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.

„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.

Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.

„Saldo više neće biti nula“

Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.

Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…

„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.

Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.

„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.

On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.

Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.

Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije