Connect with us

EKONOMIJA

PODACI IZ MINISTARSTVA FINANSIJA

Ogromna izdvajanja o trošku građana za bivše funkcionere: Za njih 189 mjesečno po preko 1.300 eura, za oktobar isplaćeno više od 250.000 eura

Na spisku ministarstva za isplatu novca po prestanku funkcije nalaze se, između ostalih, bivši ministri, ambasadori, sudije, tužioci, direktori, kao i savjetnici bivšeg premijera Duška Markovića…

Prema podacima Ministarstva finansija i socijalnog staranja u oktobru su za 189 bivših javnih funkcionera isplaćena 250.328,33 eura na ime zarada po prestanku funkcije. To znači da su bivši nosioci javnih funkcija u prosjeku mjesečno dobijali oko 1.322 eura, piše Dan.

U tom resoru, na čijem je čelu Milojko Spajić, kazali su da su imali obračun zarada za 9.829 zaposlenih, te shodno tome, spisak koji su nam dostavili ne sadrži podatke koji se odnose na potrošačke jedinice: Fond PIO, Fond za zdravstveno osiguranje, Fond rada, Zavod za zapošljavanje te resore odbrane i unutrašnjih poslova.

Podsjećaju da su zarade godinu nakon prestanka mandata omogućene Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a to pravo iskoristili su bivši ministri Osman Nurković, koji mjesečno prima 1.729 eura, Kemal Purišić 1.811, Mehmed Zenka 1.577, Darko Radunović 1.770, Budimir Šegrt 1.130, Aleksandar Bogdanović 1.580, Kenan Hrapović 1.716, Vladimir Leposavić 1.475 i bivša ministarka bez portfelja Marija Vučinović i to 1.770 eura. Zatim poslanici Džavid Šabović sa platom od 1.797, Ljiljana Đurašković 1.811, Marina Jočić 1.838, Valentina Minić 1.229. Na spisku je i aktuelni poslanik Genci Nimanbegu sa zaradom od 1.604 eura iako je on i dalje u poslaničkoj klupi.

Zarade nakon prestanka funkcije imaju i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i to 2.114 eura, te nekadašnje sudije te institucije Svetlana Vujanović 1.811, Dušanka Radović 1.865, Petar Stojanović 1.851, Vesna Begović 1.838, Snežana Aleksić 1.756, Natalija Filipović 1.811, Stanka Vučinić 2.161, Branimir Femić 1.824, Rada Kovačević 1.838, Dragica Milačić 1.851, Ranka Vuković 1.784 i Lidija Ivanović 1.851 euro.

Na spisku su i sudije drugih sudova Apelacionog, Privrednog, osnovnih, Upravog, kao i za prekršaje, a u pitanju su: Zoran Smolović sa zaradom od 1.795, Vesna Pavišić 1.266, Radojka Marjanović 1.200, Zahit Camić 1.584, Milica Popović 1.561, Senada Hasanagić 1.561, Nataša Sekulić 1.550, Marina Đurović 1.538, Branka Pantović 1.050, Koviljka Đačić 1.319, Svetlana Budisavljević 1.607, Bisera Bukvić 1.631, Marijana Milić 1.619, Branka Lakočević 1.743, Jokan Varagić 1.493, Jadranka Ćulafić 1.596, Radivoje Zeković 1.447, Dragica Vuković 1.712, Miljana Pavlićević 1.470, Verica Sekulić 1.515, Vesna Jovetić 1.538, Branka Bošković 1.504, Radomir Ivanović 1.650, Vjera Šljivančanin 1.561, Vesna Ćetković 1.348, Dragica Kovačević 1.339 i Dragica Stojanović 1.329.

Od tužilaca zaradu po isteku mandata primaju: Vesna Šćepanović 1.561, Nada Pavlović 1.504, Stevo Sekarić 1.561, Vesna Krivokapić 1.573, Gorica Golubović 1.573, Erdan Feratović 1.556, Ljiljana Klikovac 1.538, Ljubinka Bašović 1.643, Petar Kapući 1.838 i Stojanka Radović 1.851.

U Generalnom sekretarijatu Vlade platu po isteku mandata primaju: Admir Adrović 1.041, Vera Mijatović 1.238, Svetlana Mitrović 1.294, Sabdra Veličković 1.116, Dragoljub Janković 1.276, Mirsad Nurković 1.125, Ljiljana Radonjić 1.341, Mirsad Azemović 1.022, Đina Popović 1.018, Alen Nikezić 1.041, Vatroslav Belan 1.069, Miodrag Kankaraš 1.125 i Božo Milonjić 1.365. Od bivših funkcionera u kabinetima bivšeg premijera Duška Markovića i sadašnjeg Zdravka Krivokapića, zarade se isplaćuju za Andrijanu Đordan 1.200 eura, Srećka Crnogorca 1.200, Gordanu Radović 1.323, Željka Savovića 1.607, Radula Raonića 1.332, Slavka Stojanovića 1.573, Merimu Rebronju 1.272, Mirjanu Bošković 1.272, kao i Srđana Kusovca 1.263 eura.

Na spisku za isplate plata iako nisu na funkciji su još i: Ivana Glisević Đurović (1.346), Radmila Mujović (1.276), Anka Vučinić (624), Milan Krsmanović (1.355), Hidajeta Kalač (1.080), Milan Popadić (942), Ratka Knežević (1.005), Ismet Skenderović (1.130), Danilo Jovanović (936), Gordana Pejović (1.147), Vladan Joković (1.245), Ana Raičević (980), Milena Savović Baptista (1.226), Mila Martinović (1.088), Lidija Mijović (1.172), Elvira Bektesi (988), Said Čikić (980), Ivan Jovović (980), Dražen Blažić (1.319), Sandra Đurbuzović (1.355), Saša Ivanović (1.355), Aleksandar Pavićević (1.076), Veljko Tomić (1.076), Arijana Nikolić Vučinić (1.116), Dukaj Maraš (1.055), Darko Petrupić (1.172), Omer Mehmedović (1.069), Mubera Kurpejović (1.069), Igor Vučinić (1.097), Dragica Milić (1.247), Željko Rutović (1.210), Smiljana Prelević (1.257), Tanja Bogdanović (530), Mlađen Perišić (1.005), Božidar Božović (1.089), Nenad Koprivica (1.069), Dušan Radonjić (1.097), Olivera Brajović (1.229), Ćazim Hodzić (1.048), Mila Armend (1.027), Zoran Ratković (1.257), Ratka Strugar (1.200), Branka Žižić (1.069), Radosav Babić (1.027), Jovo Rabrenović (1.107, Vanja Asanović (1.265), Muamer Hajdarpašić (1.337), Angelina Zeković (1.391), Emina Mujević (1.048), Adis Pepić (1.022), Maja Milić (1.062), Zoran Kostić (1.294), Darko Konjević (1.083), Milovan Vujović (1.427), Ivana Vojinović (1.076), Esef Husić (1.257), Dragan Vuković (1.266), Marko Čanović (1.048), Aleksandar Dajković (1.034), Zoran Tomić (1.247), Damir Davidović (1.382), Dušan Polović (1.083), Vesna Ćalović (1.219), Goran Jovetić (1.364), Admir Sahmanović (1.034), Jadranka Vukčević (1.191) i Zdenka Perović (1.574).

Pajoviću 988 eura, Zekoviću 1.328

Na spisku funkcionera koji primaju naknadu poprestanku mandata su i ambasadori i to: Budimir Šegrt 1.130 eura, Miodrag Vlahović 1.105, Vera Kuliš 1.005, Nebojša Kaluđerović 1.147, Dušanka Jeknić 1.047, Obrad Stanišić 1.155, Darko Pajović 988, Sanja Vlahović 1.038 i Aleksandar Eraković 1.155. Zaradu po prestanku funkcije ostvaruje i bivši predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović i to 1.524 eura, bivši državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandar Saša Zeković 1.328, kao i još niz bivših funkcionera sadašnjeg Ministarstva pravde i ljudskih prava i to: Leon Đokaj 1.090, Ognjen Mitrović 1.018, Mirjana Laković Drašković 1.116, Nada Stanišić 1.276, Darko Kovačević 1.062, Valon Dašarami 1.003, Ismet Latić 1.018 i Ivan Vukićević 1.301. Od bivših funkcionera u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja naknade ostvaruju: Goran Petrović 1.182, Mila Kasalica 1.403, Nemanja Katnić 1.301, Bojana Bošković 1.076, Goran Kuševija 1.116, Dragan Darmanović 1.076 i Ana Krsmanović 1.116 eura.

Ne štede novac poreskih obveznika

Bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković kada je podnijela ostavku na tu funkciju kazala je da to čini da bi „sačuvala reputaciju Crne Gore u međunarodnim krugovima“. Prema podacima ministarstva, njoj je na ime plate u oktobru kao bivšoj direktorici isplaćeno 1.176 eura. Ona nije jedini bivši direktor koji je iskoristio pravo da prima platu nakon prestanka mandata već su, između ostalih, na spisku i nekadašnji čelnici Uprave za kadrove Svetlana Vuković sa platom od 1.374 eura, Hidrometeorološkog zavoda Luka Mitrović (1.305), Agencije za zaštitu životne sredine Nikola Medenica (1.082), Direkcije javnih radova Rešad Nuhodzić (1.285), Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević (1.216), Uprave za dijasporu Predrag Mitrović (1.196), Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Dragana Đuranović (1.675), Agencije za investicije Dejan Medojević (1.412), Uprave za imovinu Blažo Šaranović (1.305), Uprave za igre na sreću Vladan Joković (1.245), kao i njegova bivša pomoćnica Vukica Jelić (1.097).

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije