EKONOMIJA
PODACI IZ MINISTARSTVA FINANSIJA
Ogromna izdvajanja o trošku građana za bivše funkcionere: Za njih 189 mjesečno po preko 1.300 eura, za oktobar isplaćeno više od 250.000 eura
Na spisku ministarstva za isplatu novca po prestanku funkcije nalaze se, između ostalih, bivši ministri, ambasadori, sudije, tužioci, direktori, kao i savjetnici bivšeg premijera Duška Markovića…
Prema podacima Ministarstva finansija i socijalnog staranja u oktobru su za 189 bivših javnih funkcionera isplaćena 250.328,33 eura na ime zarada po prestanku funkcije. To znači da su bivši nosioci javnih funkcija u prosjeku mjesečno dobijali oko 1.322 eura, piše Dan.
U tom resoru, na čijem je čelu Milojko Spajić, kazali su da su imali obračun zarada za 9.829 zaposlenih, te shodno tome, spisak koji su nam dostavili ne sadrži podatke koji se odnose na potrošačke jedinice: Fond PIO, Fond za zdravstveno osiguranje, Fond rada, Zavod za zapošljavanje te resore odbrane i unutrašnjih poslova.
Podsjećaju da su zarade godinu nakon prestanka mandata omogućene Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a to pravo iskoristili su bivši ministri Osman Nurković, koji mjesečno prima 1.729 eura, Kemal Purišić 1.811, Mehmed Zenka 1.577, Darko Radunović 1.770, Budimir Šegrt 1.130, Aleksandar Bogdanović 1.580, Kenan Hrapović 1.716, Vladimir Leposavić 1.475 i bivša ministarka bez portfelja Marija Vučinović i to 1.770 eura. Zatim poslanici Džavid Šabović sa platom od 1.797, Ljiljana Đurašković 1.811, Marina Jočić 1.838, Valentina Minić 1.229. Na spisku je i aktuelni poslanik Genci Nimanbegu sa zaradom od 1.604 eura iako je on i dalje u poslaničkoj klupi.
Zarade nakon prestanka funkcije imaju i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i to 2.114 eura, te nekadašnje sudije te institucije Svetlana Vujanović 1.811, Dušanka Radović 1.865, Petar Stojanović 1.851, Vesna Begović 1.838, Snežana Aleksić 1.756, Natalija Filipović 1.811, Stanka Vučinić 2.161, Branimir Femić 1.824, Rada Kovačević 1.838, Dragica Milačić 1.851, Ranka Vuković 1.784 i Lidija Ivanović 1.851 euro.
Na spisku su i sudije drugih sudova Apelacionog, Privrednog, osnovnih, Upravog, kao i za prekršaje, a u pitanju su: Zoran Smolović sa zaradom od 1.795, Vesna Pavišić 1.266, Radojka Marjanović 1.200, Zahit Camić 1.584, Milica Popović 1.561, Senada Hasanagić 1.561, Nataša Sekulić 1.550, Marina Đurović 1.538, Branka Pantović 1.050, Koviljka Đačić 1.319, Svetlana Budisavljević 1.607, Bisera Bukvić 1.631, Marijana Milić 1.619, Branka Lakočević 1.743, Jokan Varagić 1.493, Jadranka Ćulafić 1.596, Radivoje Zeković 1.447, Dragica Vuković 1.712, Miljana Pavlićević 1.470, Verica Sekulić 1.515, Vesna Jovetić 1.538, Branka Bošković 1.504, Radomir Ivanović 1.650, Vjera Šljivančanin 1.561, Vesna Ćetković 1.348, Dragica Kovačević 1.339 i Dragica Stojanović 1.329.
Od tužilaca zaradu po isteku mandata primaju: Vesna Šćepanović 1.561, Nada Pavlović 1.504, Stevo Sekarić 1.561, Vesna Krivokapić 1.573, Gorica Golubović 1.573, Erdan Feratović 1.556, Ljiljana Klikovac 1.538, Ljubinka Bašović 1.643, Petar Kapući 1.838 i Stojanka Radović 1.851.
U Generalnom sekretarijatu Vlade platu po isteku mandata primaju: Admir Adrović 1.041, Vera Mijatović 1.238, Svetlana Mitrović 1.294, Sabdra Veličković 1.116, Dragoljub Janković 1.276, Mirsad Nurković 1.125, Ljiljana Radonjić 1.341, Mirsad Azemović 1.022, Đina Popović 1.018, Alen Nikezić 1.041, Vatroslav Belan 1.069, Miodrag Kankaraš 1.125 i Božo Milonjić 1.365. Od bivših funkcionera u kabinetima bivšeg premijera Duška Markovića i sadašnjeg Zdravka Krivokapića, zarade se isplaćuju za Andrijanu Đordan 1.200 eura, Srećka Crnogorca 1.200, Gordanu Radović 1.323, Željka Savovića 1.607, Radula Raonića 1.332, Slavka Stojanovića 1.573, Merimu Rebronju 1.272, Mirjanu Bošković 1.272, kao i Srđana Kusovca 1.263 eura.
Na spisku za isplate plata iako nisu na funkciji su još i: Ivana Glisević Đurović (1.346), Radmila Mujović (1.276), Anka Vučinić (624), Milan Krsmanović (1.355), Hidajeta Kalač (1.080), Milan Popadić (942), Ratka Knežević (1.005), Ismet Skenderović (1.130), Danilo Jovanović (936), Gordana Pejović (1.147), Vladan Joković (1.245), Ana Raičević (980), Milena Savović Baptista (1.226), Mila Martinović (1.088), Lidija Mijović (1.172), Elvira Bektesi (988), Said Čikić (980), Ivan Jovović (980), Dražen Blažić (1.319), Sandra Đurbuzović (1.355), Saša Ivanović (1.355), Aleksandar Pavićević (1.076), Veljko Tomić (1.076), Arijana Nikolić Vučinić (1.116), Dukaj Maraš (1.055), Darko Petrupić (1.172), Omer Mehmedović (1.069), Mubera Kurpejović (1.069), Igor Vučinić (1.097), Dragica Milić (1.247), Željko Rutović (1.210), Smiljana Prelević (1.257), Tanja Bogdanović (530), Mlađen Perišić (1.005), Božidar Božović (1.089), Nenad Koprivica (1.069), Dušan Radonjić (1.097), Olivera Brajović (1.229), Ćazim Hodzić (1.048), Mila Armend (1.027), Zoran Ratković (1.257), Ratka Strugar (1.200), Branka Žižić (1.069), Radosav Babić (1.027), Jovo Rabrenović (1.107, Vanja Asanović (1.265), Muamer Hajdarpašić (1.337), Angelina Zeković (1.391), Emina Mujević (1.048), Adis Pepić (1.022), Maja Milić (1.062), Zoran Kostić (1.294), Darko Konjević (1.083), Milovan Vujović (1.427), Ivana Vojinović (1.076), Esef Husić (1.257), Dragan Vuković (1.266), Marko Čanović (1.048), Aleksandar Dajković (1.034), Zoran Tomić (1.247), Damir Davidović (1.382), Dušan Polović (1.083), Vesna Ćalović (1.219), Goran Jovetić (1.364), Admir Sahmanović (1.034), Jadranka Vukčević (1.191) i Zdenka Perović (1.574).
Pajoviću 988 eura, Zekoviću 1.328
Na spisku funkcionera koji primaju naknadu poprestanku mandata su i ambasadori i to: Budimir Šegrt 1.130 eura, Miodrag Vlahović 1.105, Vera Kuliš 1.005, Nebojša Kaluđerović 1.147, Dušanka Jeknić 1.047, Obrad Stanišić 1.155, Darko Pajović 988, Sanja Vlahović 1.038 i Aleksandar Eraković 1.155. Zaradu po prestanku funkcije ostvaruje i bivši predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović i to 1.524 eura, bivši državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandar Saša Zeković 1.328, kao i još niz bivših funkcionera sadašnjeg Ministarstva pravde i ljudskih prava i to: Leon Đokaj 1.090, Ognjen Mitrović 1.018, Mirjana Laković Drašković 1.116, Nada Stanišić 1.276, Darko Kovačević 1.062, Valon Dašarami 1.003, Ismet Latić 1.018 i Ivan Vukićević 1.301. Od bivših funkcionera u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja naknade ostvaruju: Goran Petrović 1.182, Mila Kasalica 1.403, Nemanja Katnić 1.301, Bojana Bošković 1.076, Goran Kuševija 1.116, Dragan Darmanović 1.076 i Ana Krsmanović 1.116 eura.
Ne štede novac poreskih obveznika
Bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković kada je podnijela ostavku na tu funkciju kazala je da to čini da bi „sačuvala reputaciju Crne Gore u međunarodnim krugovima“. Prema podacima ministarstva, njoj je na ime plate u oktobru kao bivšoj direktorici isplaćeno 1.176 eura. Ona nije jedini bivši direktor koji je iskoristio pravo da prima platu nakon prestanka mandata već su, između ostalih, na spisku i nekadašnji čelnici Uprave za kadrove Svetlana Vuković sa platom od 1.374 eura, Hidrometeorološkog zavoda Luka Mitrović (1.305), Agencije za zaštitu životne sredine Nikola Medenica (1.082), Direkcije javnih radova Rešad Nuhodzić (1.285), Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević (1.216), Uprave za dijasporu Predrag Mitrović (1.196), Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Dragana Đuranović (1.675), Agencije za investicije Dejan Medojević (1.412), Uprave za imovinu Blažo Šaranović (1.305), Uprave za igre na sreću Vladan Joković (1.245), kao i njegova bivša pomoćnica Vukica Jelić (1.097).
EKONOMIJA
„Nema posla“ i „nema kadra“: Paradoks sjevera Crne Gore
„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi“, poručuje predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana, Nikola Lakušić
„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.
Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.
„Nema posla.“
„Nema kadra.“
Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?
Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.
Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.
„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.
Ali znamo li koliko imamo znanja?
Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.
Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?
I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.
Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.
„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.
Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.
Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:
„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:
Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?
Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.
Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.
EKONOMIJA
Predlažu da se dječji dodatak poveća na 60 eura
„Cijene rastu, a dječji dodatak je pet godina na istom nivou, predložićemo povećanje“, poručuju iz URE
Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.
Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.
Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.
„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.
U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.
EKONOMIJA
Joković: Glasao sam za „Euro model“ u vožnji, kao ministar podržavam, kao poslodavac bih promijenio mišljenje
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je ministar. Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori“
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da kao ministar podržava „Euro model“ koji je najavio premijer Milojko Spajić, a kojim je, između ostalog, predviđeno povećanje minimalnih zarada.
Kaže, ipak, da je kao poslodavac vrlo zabrinut za kompanije.
Joković je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti rekao da, kao poslodavac koji zapošljava 40 osoba, u ovom trenutku taj model ne bi podržao, jer nije siguran u opstanak kompanije, i pojasnio da mu po novom modelu treba dodatnih 200.000 eura da bi isplatio zaposlene.
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je on.
Na pitanje šta ako se pokaže da model nije održiv, rekao je: „Da vidimo na šta će to da izađe.“
Joković je rekao da je, na elektronskoj sjednici Vlade, glasao za „Euro model“ dok je bio u vožnji.
„Ja sam glasao, bilo je tu puno zakona, bio sam u vožnji, glasao sam za taj predlog“, kazao je i ocijenio da je neminovno povećanje cijena.
„Građani treba da prime veće plate, ali bi to trebalo da bude proizvod rasta ili prihoda poslodavaca“, rekao je ministar, a na pitanje zašto je onda dao podršku dodao:
„Kad su analize, glasao sam negdje po inerciji, dao sam podršku da građani primaju, ali mislim da će se možda, povećanjem plate, povećati i prometi i prihodi kompanija, i da će moći to da isplate.“
Kaže da bi promijenio mišljenje o podršci predloženom modelu, kada govori kao poslodavac.
Na pitanje znači li to da je brzopleto dao podršku, Joković je rekao da postoje države u regionu i Evropi gdje se „na vladi ne komentariše ništa“. „To komisije odrade, prođe, i donose se odluke… Vjerujem u kolege i stručna lica koja donose uredbe, zakone i pravilnike, nemam šta da ulazim u njihove nadležnosti“.
Siguran je, kaže, kako će to biti dobro za građane, „pa makar primili jednu platu“. „Ako imate sad 800, 850 eura platu, ako primite jednu platu, pa se vratite, vi ste u plusu, primili ste 600 eura više, niste u gubitku.“
Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori.“
Rekao je da bi bio „presrećan“ ako se „Euro model“ pokaže održivim, a „kako ćemo mi kao poslodavci moći to da iznesemo, to ćemo vidjeti.“
„Ne bi bilo dobro da se mnoge firme, posebno na sjeveru, srednje, veće i male, ugase“, poručio je Joković.
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ministarstvo sporta predložiće da se bazen u Kotoru nazove po Njegošu
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
Tragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
Zatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
Poginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
U Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru