Connect with us

EKONOMIJA

PODACI IZ MINISTARSTVA FINANSIJA

Ogromna izdvajanja o trošku građana za bivše funkcionere: Za njih 189 mjesečno po preko 1.300 eura, za oktobar isplaćeno više od 250.000 eura

Na spisku ministarstva za isplatu novca po prestanku funkcije nalaze se, između ostalih, bivši ministri, ambasadori, sudije, tužioci, direktori, kao i savjetnici bivšeg premijera Duška Markovića…

Prema podacima Ministarstva finansija i socijalnog staranja u oktobru su za 189 bivših javnih funkcionera isplaćena 250.328,33 eura na ime zarada po prestanku funkcije. To znači da su bivši nosioci javnih funkcija u prosjeku mjesečno dobijali oko 1.322 eura, piše Dan.

U tom resoru, na čijem je čelu Milojko Spajić, kazali su da su imali obračun zarada za 9.829 zaposlenih, te shodno tome, spisak koji su nam dostavili ne sadrži podatke koji se odnose na potrošačke jedinice: Fond PIO, Fond za zdravstveno osiguranje, Fond rada, Zavod za zapošljavanje te resore odbrane i unutrašnjih poslova.

Podsjećaju da su zarade godinu nakon prestanka mandata omogućene Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a to pravo iskoristili su bivši ministri Osman Nurković, koji mjesečno prima 1.729 eura, Kemal Purišić 1.811, Mehmed Zenka 1.577, Darko Radunović 1.770, Budimir Šegrt 1.130, Aleksandar Bogdanović 1.580, Kenan Hrapović 1.716, Vladimir Leposavić 1.475 i bivša ministarka bez portfelja Marija Vučinović i to 1.770 eura. Zatim poslanici Džavid Šabović sa platom od 1.797, Ljiljana Đurašković 1.811, Marina Jočić 1.838, Valentina Minić 1.229. Na spisku je i aktuelni poslanik Genci Nimanbegu sa zaradom od 1.604 eura iako je on i dalje u poslaničkoj klupi.

Zarade nakon prestanka funkcije imaju i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i to 2.114 eura, te nekadašnje sudije te institucije Svetlana Vujanović 1.811, Dušanka Radović 1.865, Petar Stojanović 1.851, Vesna Begović 1.838, Snežana Aleksić 1.756, Natalija Filipović 1.811, Stanka Vučinić 2.161, Branimir Femić 1.824, Rada Kovačević 1.838, Dragica Milačić 1.851, Ranka Vuković 1.784 i Lidija Ivanović 1.851 euro.

Na spisku su i sudije drugih sudova Apelacionog, Privrednog, osnovnih, Upravog, kao i za prekršaje, a u pitanju su: Zoran Smolović sa zaradom od 1.795, Vesna Pavišić 1.266, Radojka Marjanović 1.200, Zahit Camić 1.584, Milica Popović 1.561, Senada Hasanagić 1.561, Nataša Sekulić 1.550, Marina Đurović 1.538, Branka Pantović 1.050, Koviljka Đačić 1.319, Svetlana Budisavljević 1.607, Bisera Bukvić 1.631, Marijana Milić 1.619, Branka Lakočević 1.743, Jokan Varagić 1.493, Jadranka Ćulafić 1.596, Radivoje Zeković 1.447, Dragica Vuković 1.712, Miljana Pavlićević 1.470, Verica Sekulić 1.515, Vesna Jovetić 1.538, Branka Bošković 1.504, Radomir Ivanović 1.650, Vjera Šljivančanin 1.561, Vesna Ćetković 1.348, Dragica Kovačević 1.339 i Dragica Stojanović 1.329.

Od tužilaca zaradu po isteku mandata primaju: Vesna Šćepanović 1.561, Nada Pavlović 1.504, Stevo Sekarić 1.561, Vesna Krivokapić 1.573, Gorica Golubović 1.573, Erdan Feratović 1.556, Ljiljana Klikovac 1.538, Ljubinka Bašović 1.643, Petar Kapući 1.838 i Stojanka Radović 1.851.

U Generalnom sekretarijatu Vlade platu po isteku mandata primaju: Admir Adrović 1.041, Vera Mijatović 1.238, Svetlana Mitrović 1.294, Sabdra Veličković 1.116, Dragoljub Janković 1.276, Mirsad Nurković 1.125, Ljiljana Radonjić 1.341, Mirsad Azemović 1.022, Đina Popović 1.018, Alen Nikezić 1.041, Vatroslav Belan 1.069, Miodrag Kankaraš 1.125 i Božo Milonjić 1.365. Od bivših funkcionera u kabinetima bivšeg premijera Duška Markovića i sadašnjeg Zdravka Krivokapića, zarade se isplaćuju za Andrijanu Đordan 1.200 eura, Srećka Crnogorca 1.200, Gordanu Radović 1.323, Željka Savovića 1.607, Radula Raonića 1.332, Slavka Stojanovića 1.573, Merimu Rebronju 1.272, Mirjanu Bošković 1.272, kao i Srđana Kusovca 1.263 eura.

Na spisku za isplate plata iako nisu na funkciji su još i: Ivana Glisević Đurović (1.346), Radmila Mujović (1.276), Anka Vučinić (624), Milan Krsmanović (1.355), Hidajeta Kalač (1.080), Milan Popadić (942), Ratka Knežević (1.005), Ismet Skenderović (1.130), Danilo Jovanović (936), Gordana Pejović (1.147), Vladan Joković (1.245), Ana Raičević (980), Milena Savović Baptista (1.226), Mila Martinović (1.088), Lidija Mijović (1.172), Elvira Bektesi (988), Said Čikić (980), Ivan Jovović (980), Dražen Blažić (1.319), Sandra Đurbuzović (1.355), Saša Ivanović (1.355), Aleksandar Pavićević (1.076), Veljko Tomić (1.076), Arijana Nikolić Vučinić (1.116), Dukaj Maraš (1.055), Darko Petrupić (1.172), Omer Mehmedović (1.069), Mubera Kurpejović (1.069), Igor Vučinić (1.097), Dragica Milić (1.247), Željko Rutović (1.210), Smiljana Prelević (1.257), Tanja Bogdanović (530), Mlađen Perišić (1.005), Božidar Božović (1.089), Nenad Koprivica (1.069), Dušan Radonjić (1.097), Olivera Brajović (1.229), Ćazim Hodzić (1.048), Mila Armend (1.027), Zoran Ratković (1.257), Ratka Strugar (1.200), Branka Žižić (1.069), Radosav Babić (1.027), Jovo Rabrenović (1.107, Vanja Asanović (1.265), Muamer Hajdarpašić (1.337), Angelina Zeković (1.391), Emina Mujević (1.048), Adis Pepić (1.022), Maja Milić (1.062), Zoran Kostić (1.294), Darko Konjević (1.083), Milovan Vujović (1.427), Ivana Vojinović (1.076), Esef Husić (1.257), Dragan Vuković (1.266), Marko Čanović (1.048), Aleksandar Dajković (1.034), Zoran Tomić (1.247), Damir Davidović (1.382), Dušan Polović (1.083), Vesna Ćalović (1.219), Goran Jovetić (1.364), Admir Sahmanović (1.034), Jadranka Vukčević (1.191) i Zdenka Perović (1.574).

Pajoviću 988 eura, Zekoviću 1.328

Na spisku funkcionera koji primaju naknadu poprestanku mandata su i ambasadori i to: Budimir Šegrt 1.130 eura, Miodrag Vlahović 1.105, Vera Kuliš 1.005, Nebojša Kaluđerović 1.147, Dušanka Jeknić 1.047, Obrad Stanišić 1.155, Darko Pajović 988, Sanja Vlahović 1.038 i Aleksandar Eraković 1.155. Zaradu po prestanku funkcije ostvaruje i bivši predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović i to 1.524 eura, bivši državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandar Saša Zeković 1.328, kao i još niz bivših funkcionera sadašnjeg Ministarstva pravde i ljudskih prava i to: Leon Đokaj 1.090, Ognjen Mitrović 1.018, Mirjana Laković Drašković 1.116, Nada Stanišić 1.276, Darko Kovačević 1.062, Valon Dašarami 1.003, Ismet Latić 1.018 i Ivan Vukićević 1.301. Od bivših funkcionera u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja naknade ostvaruju: Goran Petrović 1.182, Mila Kasalica 1.403, Nemanja Katnić 1.301, Bojana Bošković 1.076, Goran Kuševija 1.116, Dragan Darmanović 1.076 i Ana Krsmanović 1.116 eura.

Ne štede novac poreskih obveznika

Bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković kada je podnijela ostavku na tu funkciju kazala je da to čini da bi „sačuvala reputaciju Crne Gore u međunarodnim krugovima“. Prema podacima ministarstva, njoj je na ime plate u oktobru kao bivšoj direktorici isplaćeno 1.176 eura. Ona nije jedini bivši direktor koji je iskoristio pravo da prima platu nakon prestanka mandata već su, između ostalih, na spisku i nekadašnji čelnici Uprave za kadrove Svetlana Vuković sa platom od 1.374 eura, Hidrometeorološkog zavoda Luka Mitrović (1.305), Agencije za zaštitu životne sredine Nikola Medenica (1.082), Direkcije javnih radova Rešad Nuhodzić (1.285), Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević (1.216), Uprave za dijasporu Predrag Mitrović (1.196), Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Dragana Đuranović (1.675), Agencije za investicije Dejan Medojević (1.412), Uprave za imovinu Blažo Šaranović (1.305), Uprave za igre na sreću Vladan Joković (1.245), kao i njegova bivša pomoćnica Vukica Jelić (1.097).

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije