Connect with us

EKONOMIJA

PODACI IZ MINISTARSTVA FINANSIJA

Ogromna izdvajanja o trošku građana za bivše funkcionere: Za njih 189 mjesečno po preko 1.300 eura, za oktobar isplaćeno više od 250.000 eura

Na spisku ministarstva za isplatu novca po prestanku funkcije nalaze se, između ostalih, bivši ministri, ambasadori, sudije, tužioci, direktori, kao i savjetnici bivšeg premijera Duška Markovića…

Prema podacima Ministarstva finansija i socijalnog staranja u oktobru su za 189 bivših javnih funkcionera isplaćena 250.328,33 eura na ime zarada po prestanku funkcije. To znači da su bivši nosioci javnih funkcija u prosjeku mjesečno dobijali oko 1.322 eura, piše Dan.

U tom resoru, na čijem je čelu Milojko Spajić, kazali su da su imali obračun zarada za 9.829 zaposlenih, te shodno tome, spisak koji su nam dostavili ne sadrži podatke koji se odnose na potrošačke jedinice: Fond PIO, Fond za zdravstveno osiguranje, Fond rada, Zavod za zapošljavanje te resore odbrane i unutrašnjih poslova.

Podsjećaju da su zarade godinu nakon prestanka mandata omogućene Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a to pravo iskoristili su bivši ministri Osman Nurković, koji mjesečno prima 1.729 eura, Kemal Purišić 1.811, Mehmed Zenka 1.577, Darko Radunović 1.770, Budimir Šegrt 1.130, Aleksandar Bogdanović 1.580, Kenan Hrapović 1.716, Vladimir Leposavić 1.475 i bivša ministarka bez portfelja Marija Vučinović i to 1.770 eura. Zatim poslanici Džavid Šabović sa platom od 1.797, Ljiljana Đurašković 1.811, Marina Jočić 1.838, Valentina Minić 1.229. Na spisku je i aktuelni poslanik Genci Nimanbegu sa zaradom od 1.604 eura iako je on i dalje u poslaničkoj klupi.

Zarade nakon prestanka funkcije imaju i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i to 2.114 eura, te nekadašnje sudije te institucije Svetlana Vujanović 1.811, Dušanka Radović 1.865, Petar Stojanović 1.851, Vesna Begović 1.838, Snežana Aleksić 1.756, Natalija Filipović 1.811, Stanka Vučinić 2.161, Branimir Femić 1.824, Rada Kovačević 1.838, Dragica Milačić 1.851, Ranka Vuković 1.784 i Lidija Ivanović 1.851 euro.

Na spisku su i sudije drugih sudova Apelacionog, Privrednog, osnovnih, Upravog, kao i za prekršaje, a u pitanju su: Zoran Smolović sa zaradom od 1.795, Vesna Pavišić 1.266, Radojka Marjanović 1.200, Zahit Camić 1.584, Milica Popović 1.561, Senada Hasanagić 1.561, Nataša Sekulić 1.550, Marina Đurović 1.538, Branka Pantović 1.050, Koviljka Đačić 1.319, Svetlana Budisavljević 1.607, Bisera Bukvić 1.631, Marijana Milić 1.619, Branka Lakočević 1.743, Jokan Varagić 1.493, Jadranka Ćulafić 1.596, Radivoje Zeković 1.447, Dragica Vuković 1.712, Miljana Pavlićević 1.470, Verica Sekulić 1.515, Vesna Jovetić 1.538, Branka Bošković 1.504, Radomir Ivanović 1.650, Vjera Šljivančanin 1.561, Vesna Ćetković 1.348, Dragica Kovačević 1.339 i Dragica Stojanović 1.329.

Od tužilaca zaradu po isteku mandata primaju: Vesna Šćepanović 1.561, Nada Pavlović 1.504, Stevo Sekarić 1.561, Vesna Krivokapić 1.573, Gorica Golubović 1.573, Erdan Feratović 1.556, Ljiljana Klikovac 1.538, Ljubinka Bašović 1.643, Petar Kapući 1.838 i Stojanka Radović 1.851.

U Generalnom sekretarijatu Vlade platu po isteku mandata primaju: Admir Adrović 1.041, Vera Mijatović 1.238, Svetlana Mitrović 1.294, Sabdra Veličković 1.116, Dragoljub Janković 1.276, Mirsad Nurković 1.125, Ljiljana Radonjić 1.341, Mirsad Azemović 1.022, Đina Popović 1.018, Alen Nikezić 1.041, Vatroslav Belan 1.069, Miodrag Kankaraš 1.125 i Božo Milonjić 1.365. Od bivših funkcionera u kabinetima bivšeg premijera Duška Markovića i sadašnjeg Zdravka Krivokapića, zarade se isplaćuju za Andrijanu Đordan 1.200 eura, Srećka Crnogorca 1.200, Gordanu Radović 1.323, Željka Savovića 1.607, Radula Raonića 1.332, Slavka Stojanovića 1.573, Merimu Rebronju 1.272, Mirjanu Bošković 1.272, kao i Srđana Kusovca 1.263 eura.

Na spisku za isplate plata iako nisu na funkciji su još i: Ivana Glisević Đurović (1.346), Radmila Mujović (1.276), Anka Vučinić (624), Milan Krsmanović (1.355), Hidajeta Kalač (1.080), Milan Popadić (942), Ratka Knežević (1.005), Ismet Skenderović (1.130), Danilo Jovanović (936), Gordana Pejović (1.147), Vladan Joković (1.245), Ana Raičević (980), Milena Savović Baptista (1.226), Mila Martinović (1.088), Lidija Mijović (1.172), Elvira Bektesi (988), Said Čikić (980), Ivan Jovović (980), Dražen Blažić (1.319), Sandra Đurbuzović (1.355), Saša Ivanović (1.355), Aleksandar Pavićević (1.076), Veljko Tomić (1.076), Arijana Nikolić Vučinić (1.116), Dukaj Maraš (1.055), Darko Petrupić (1.172), Omer Mehmedović (1.069), Mubera Kurpejović (1.069), Igor Vučinić (1.097), Dragica Milić (1.247), Željko Rutović (1.210), Smiljana Prelević (1.257), Tanja Bogdanović (530), Mlađen Perišić (1.005), Božidar Božović (1.089), Nenad Koprivica (1.069), Dušan Radonjić (1.097), Olivera Brajović (1.229), Ćazim Hodzić (1.048), Mila Armend (1.027), Zoran Ratković (1.257), Ratka Strugar (1.200), Branka Žižić (1.069), Radosav Babić (1.027), Jovo Rabrenović (1.107, Vanja Asanović (1.265), Muamer Hajdarpašić (1.337), Angelina Zeković (1.391), Emina Mujević (1.048), Adis Pepić (1.022), Maja Milić (1.062), Zoran Kostić (1.294), Darko Konjević (1.083), Milovan Vujović (1.427), Ivana Vojinović (1.076), Esef Husić (1.257), Dragan Vuković (1.266), Marko Čanović (1.048), Aleksandar Dajković (1.034), Zoran Tomić (1.247), Damir Davidović (1.382), Dušan Polović (1.083), Vesna Ćalović (1.219), Goran Jovetić (1.364), Admir Sahmanović (1.034), Jadranka Vukčević (1.191) i Zdenka Perović (1.574).

Pajoviću 988 eura, Zekoviću 1.328

Na spisku funkcionera koji primaju naknadu poprestanku mandata su i ambasadori i to: Budimir Šegrt 1.130 eura, Miodrag Vlahović 1.105, Vera Kuliš 1.005, Nebojša Kaluđerović 1.147, Dušanka Jeknić 1.047, Obrad Stanišić 1.155, Darko Pajović 988, Sanja Vlahović 1.038 i Aleksandar Eraković 1.155. Zaradu po prestanku funkcije ostvaruje i bivši predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović i to 1.524 eura, bivši državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandar Saša Zeković 1.328, kao i još niz bivših funkcionera sadašnjeg Ministarstva pravde i ljudskih prava i to: Leon Đokaj 1.090, Ognjen Mitrović 1.018, Mirjana Laković Drašković 1.116, Nada Stanišić 1.276, Darko Kovačević 1.062, Valon Dašarami 1.003, Ismet Latić 1.018 i Ivan Vukićević 1.301. Od bivših funkcionera u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja naknade ostvaruju: Goran Petrović 1.182, Mila Kasalica 1.403, Nemanja Katnić 1.301, Bojana Bošković 1.076, Goran Kuševija 1.116, Dragan Darmanović 1.076 i Ana Krsmanović 1.116 eura.

Ne štede novac poreskih obveznika

Bivša direktorica Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vesna Daković kada je podnijela ostavku na tu funkciju kazala je da to čini da bi „sačuvala reputaciju Crne Gore u međunarodnim krugovima“. Prema podacima ministarstva, njoj je na ime plate u oktobru kao bivšoj direktorici isplaćeno 1.176 eura. Ona nije jedini bivši direktor koji je iskoristio pravo da prima platu nakon prestanka mandata već su, između ostalih, na spisku i nekadašnji čelnici Uprave za kadrove Svetlana Vuković sa platom od 1.374 eura, Hidrometeorološkog zavoda Luka Mitrović (1.305), Agencije za zaštitu životne sredine Nikola Medenica (1.082), Direkcije javnih radova Rešad Nuhodzić (1.285), Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević (1.216), Uprave za dijasporu Predrag Mitrović (1.196), Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Dragana Đuranović (1.675), Agencije za investicije Dejan Medojević (1.412), Uprave za imovinu Blažo Šaranović (1.305), Uprave za igre na sreću Vladan Joković (1.245), kao i njegova bivša pomoćnica Vukica Jelić (1.097).

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije