EKONOMIJA
NOVI VLADIN PAKET MJERA PODRŠKE PRIVREDI
Penzionerima i nezaposlenima računi za struju manji za 40 odsto
„U dogovoru sa Elektoprivredom (EPCG), računi za april, maj i jun biće umanjeni“, najavio je premijer

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić je na današnjem presu povodom predstavljanja novih mjere podrške privredi i građanima za II kvartal tekuće godine najavio da će, u dogovoru sa Elektoprivredom (EPCG), 40 odsto računa za april, maj i jun biti umanjeno za 40 odsto, odnosno za sve one kategorije penzionera koje imaju manju penziju od 222 eura, kao i za one koji se nalaze na Zavodu za zapošljavanje (ZZZ).
„Nastavljamo sa aktivnostima koje smo započeli, a to je da pomažemo privredi građanima, i ako ekonomska situacija nije na zavidnom nivou“, rekao je Krivokapić.
Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Božović je objasnila da građani neće imati nikakvu obavezu prilikom zahtjeva za podnošenja smanjenja računa, već da je Vlada zadužila ZZZ i fond PIO da dostave EPCG podatke o navedenim korisnicima
Ona je kazala da će ova mjera posebno biti korisna za kategorije ranjivog stanovništva. Ona je rekla da je ključna novina u novom paketu mjera dodatna potreba za kreditnim sredstvima, zbog problema sa likvodnošću privrede.
„Model se sastoji iz četiri faze. Prva faza je već započeta posredstvom Investicionog razvojnog fonda (IRF) gdje će privredi, a posebno mikro, malim i srednjim preduzećima biti opredijeljeno 20 miliona eura sredstava, putem četiri kreditne linije. Radi se o kreditima u iznosu od 10 do maksimalnih 150 hiljada eura, sa kamatnom stopom koja varira od 1,5 do 3,5 odsto od zavisnosti kreditne linije. Novina je da će krediti do 20 hiljada eura kredita imati ‘meka’ sredstva obezbjeđenja za mikro i mala preduzeća, što je bio problem prije“, rekla je Lipovina Božović.
Lipovina Božović je navela da se drugi važan segment, čija realizacija je u pripremi, odnosi na 40 miliona sredstava kreditne podrške koje je Vlada obezbijedila kroz kreditni aranžma sa CEB-om, razvojnom bankom Savjeta Evrope.
„Novac će biti usmjeren ka poslovnim bankama gdje namjeravamo da u partnerstvu sa poslovnim bankama u Crnoj Gori, koristeći njihove kapacitete, omogućimo privredi dodatnih 40 miliona sredstava. Finansiraće se projekti za investicije u obrtna sredstva i direktne investicije. Banke će učestvovati sa 50 odsto sredstava, a CEB će učestvovati sa drugih 50 odsto. Očekujemo da će ukupni efekat biti 80 miliona eura“, rekla je Lipovina Božović.
Treća faza koja se očekuje u trećem kvartalu godine, kako je objasnila Lipovina Božović, odnosi se na pregovore IRF-a sa Evropskom Investicionom bankom o kreditnom aranžmanu od 150 miliona eura.
„Očekujemo da prva tranša od 50 miliona eura bude opredijeljena za podršku likvodnosti malih i srednjih preduzeća“, rekla je ona.
Ona je navela da se četvrta faza tiče pokretanja kreditnog garantnog fonda, u saradnji Crne Gore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, „koja će podstaći i omogućiti lakši pristup finansijama segmentima mikro i malih preduzeća, gdje će država garantovati za određena sredstva“.
Novi način za obračun subvencija zarada
Lipovina Božović je kazala da se nastavlja sa programom subvencionisanja zarada, ali na novi način.
„Po prvi put ćemo svakog privrednog subjekta identifikovati pojedinačno. To znači da neće biti važno kojoj djelatnosti privredni subjekat pripada, već će biti važno da li je ukupan prihod tog subjekta tokom 2020. godine opao preko 50 odsto…To je u ovom trenutku preko 250 različitih djelatnosti. Gotovo da ne postoji djelatnost koja nije zastupljena ovim modelom“, rekla je državna sekretarka.
Ona je dodala da se nastavljalju subvencije za plaćeno odsustvo, za roditelje djece od šest do 11 godina, za zaposlene u karantinu ili izolaciji, gdje je podrška 50 odsto od ukupne minimalne zarade.
„Program subvencionisanja traje godinu dana i zaključno sa izdacima koje će Vlada imati u drugom kvartalu to će biti nekih 100 miliona eura koje je Vlada opredijelila za ovaj program“, navela je ona.
Kazala je i da je povećan limit za kovid podršku sa 800 hiljada eura na 1,2 miliona eura i da je produžen rok realizacije mjera predviđenim Covid pravilnikom do kraja godine.
„Ova mjera će omogućiti onim privrednim subjektima koji su u prethodnom periodu koristeći odgovorajuće mjere podrške dostigle limit od 800 hiljada eura da u drugom kvartalu apliciraju za neku od ovih mjera“, kazala je Lipovina Božović.
Još jedna mjera koja će pomoći povećanju likvidnosti privrednicima je, kako je navela Lipovina Božović, odlaganje carinskog duga koji je do sada bio 30 dana, a novom mjerom je produžen na 60 dana.
Odović: Jednokratne pomoći za uspostavljanje sistema elektronske fiskalizacije, autoprevoznike, turističke vodiče
Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović najavio je jednokratnu pomoć od 50 eura svakom poreskom obvezniku koji obavlja privrednu djelatnost za uspostavljanje sistema elektronske fiskalizacije.
„Takođe, poreski obveznik koji ostvaruje promet putem samo naplatnih uređaja, tj. putem automata, a koji nisu u obavezi da izdaju račune takođe imaju pravo da dobiju 50 eura“, rekao je Odović.
Jednokratnu podršku će, prema njegovim riječima, dobiti prevoznici koji obavljaju javni prevoz u drumskom saobraćaju i to po 500 eura po licenciranoj voznoj jedinici, što je posebno važno, kako je istakao, zbog buduće turističke sezone.
„Vlada je odlučila da autoprevoznicima omogući povraćaj dijela plaćene akcize za preduzetnike koje su registrovani i koji obavljaju djelatnost vanrednog prevoza putnika u kopnenom saobraćaju, čarter prevoza putnika i putnika prema aerodromu. Ova mjera će omogućiti povraćaj povraćaj djela plaćene akcize po navedenoj mjeri biće moguće ostvariti do sedam odsto ostvareno prometa po ovom osnovu“, rekao je Odović.
On je dodao da će svi licencirani turistički vodiči, koji su u prethodnom periodu ostali bez posla, dobiti jednokratnu pomoć od 300 eura.
Odović je kazao da je Vlada pripremila nekoliko novih zakona koji se sada nalaze u parlamentu, a koji se odnose na mjeru olakšanog zabošljavanja.
„Pripremljene su izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i mnogo drugih sa tim povezanih zakona. Vlada je dostavila parlementu i izmjene Zakona o PDV-u kojim se skraćuje rok povraćaja za PDV. Takođe, povećava se limit ostvarenog prometa sa 18 hiljada na 30 hiljada eura, kao uslov za ulazak u PDV sistem“, rekao je Odović.
Produžava se rok za korišćenje turističkih vaučera
Odović je kazao da je Vlada odlučila da se turistički vaučeri za prosvjetne i zdravstvene radnike produže do kraja ove godine, a ne do prvog jula kako je prvobitno planirano.
On je u ime Vlade uputio preporuke lokalnim samoupravama – da razmotre mogućnost oslobađanja privrednika plaćanja lokalnih komunalnih taksi za 2021. godinu; da u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama razmotre mogućnost oslobađanja članskog doprinosa turustičkim organizacijama; da se oslobodi ili umanji porez na nepokretnosti ukoliko je bilo zabranjeno obavljanje privrednih djelatnosti; da se smanji cijeni zakupa za pogođenje djelatnosti ako su u svojini lokalnih samouprava…
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen nastavnik iz Kolašina zbog seksualnog uznemiravanja učenika
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu


















