EKONOMIJA
NOVI VLADIN PAKET MJERA PODRŠKE PRIVREDI
Penzionerima i nezaposlenima računi za struju manji za 40 odsto
„U dogovoru sa Elektoprivredom (EPCG), računi za april, maj i jun biće umanjeni“, najavio je premijer

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić je na današnjem presu povodom predstavljanja novih mjere podrške privredi i građanima za II kvartal tekuće godine najavio da će, u dogovoru sa Elektoprivredom (EPCG), 40 odsto računa za april, maj i jun biti umanjeno za 40 odsto, odnosno za sve one kategorije penzionera koje imaju manju penziju od 222 eura, kao i za one koji se nalaze na Zavodu za zapošljavanje (ZZZ).
„Nastavljamo sa aktivnostima koje smo započeli, a to je da pomažemo privredi građanima, i ako ekonomska situacija nije na zavidnom nivou“, rekao je Krivokapić.
Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Božović je objasnila da građani neće imati nikakvu obavezu prilikom zahtjeva za podnošenja smanjenja računa, već da je Vlada zadužila ZZZ i fond PIO da dostave EPCG podatke o navedenim korisnicima
Ona je kazala da će ova mjera posebno biti korisna za kategorije ranjivog stanovništva. Ona je rekla da je ključna novina u novom paketu mjera dodatna potreba za kreditnim sredstvima, zbog problema sa likvodnošću privrede.
„Model se sastoji iz četiri faze. Prva faza je već započeta posredstvom Investicionog razvojnog fonda (IRF) gdje će privredi, a posebno mikro, malim i srednjim preduzećima biti opredijeljeno 20 miliona eura sredstava, putem četiri kreditne linije. Radi se o kreditima u iznosu od 10 do maksimalnih 150 hiljada eura, sa kamatnom stopom koja varira od 1,5 do 3,5 odsto od zavisnosti kreditne linije. Novina je da će krediti do 20 hiljada eura kredita imati ‘meka’ sredstva obezbjeđenja za mikro i mala preduzeća, što je bio problem prije“, rekla je Lipovina Božović.
Lipovina Božović je navela da se drugi važan segment, čija realizacija je u pripremi, odnosi na 40 miliona sredstava kreditne podrške koje je Vlada obezbijedila kroz kreditni aranžma sa CEB-om, razvojnom bankom Savjeta Evrope.
„Novac će biti usmjeren ka poslovnim bankama gdje namjeravamo da u partnerstvu sa poslovnim bankama u Crnoj Gori, koristeći njihove kapacitete, omogućimo privredi dodatnih 40 miliona sredstava. Finansiraće se projekti za investicije u obrtna sredstva i direktne investicije. Banke će učestvovati sa 50 odsto sredstava, a CEB će učestvovati sa drugih 50 odsto. Očekujemo da će ukupni efekat biti 80 miliona eura“, rekla je Lipovina Božović.
Treća faza koja se očekuje u trećem kvartalu godine, kako je objasnila Lipovina Božović, odnosi se na pregovore IRF-a sa Evropskom Investicionom bankom o kreditnom aranžmanu od 150 miliona eura.
„Očekujemo da prva tranša od 50 miliona eura bude opredijeljena za podršku likvodnosti malih i srednjih preduzeća“, rekla je ona.
Ona je navela da se četvrta faza tiče pokretanja kreditnog garantnog fonda, u saradnji Crne Gore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, „koja će podstaći i omogućiti lakši pristup finansijama segmentima mikro i malih preduzeća, gdje će država garantovati za određena sredstva“.
Novi način za obračun subvencija zarada
Lipovina Božović je kazala da se nastavlja sa programom subvencionisanja zarada, ali na novi način.
„Po prvi put ćemo svakog privrednog subjekta identifikovati pojedinačno. To znači da neće biti važno kojoj djelatnosti privredni subjekat pripada, već će biti važno da li je ukupan prihod tog subjekta tokom 2020. godine opao preko 50 odsto…To je u ovom trenutku preko 250 različitih djelatnosti. Gotovo da ne postoji djelatnost koja nije zastupljena ovim modelom“, rekla je državna sekretarka.
Ona je dodala da se nastavljalju subvencije za plaćeno odsustvo, za roditelje djece od šest do 11 godina, za zaposlene u karantinu ili izolaciji, gdje je podrška 50 odsto od ukupne minimalne zarade.
„Program subvencionisanja traje godinu dana i zaključno sa izdacima koje će Vlada imati u drugom kvartalu to će biti nekih 100 miliona eura koje je Vlada opredijelila za ovaj program“, navela je ona.
Kazala je i da je povećan limit za kovid podršku sa 800 hiljada eura na 1,2 miliona eura i da je produžen rok realizacije mjera predviđenim Covid pravilnikom do kraja godine.
„Ova mjera će omogućiti onim privrednim subjektima koji su u prethodnom periodu koristeći odgovorajuće mjere podrške dostigle limit od 800 hiljada eura da u drugom kvartalu apliciraju za neku od ovih mjera“, kazala je Lipovina Božović.
Još jedna mjera koja će pomoći povećanju likvidnosti privrednicima je, kako je navela Lipovina Božović, odlaganje carinskog duga koji je do sada bio 30 dana, a novom mjerom je produžen na 60 dana.
Odović: Jednokratne pomoći za uspostavljanje sistema elektronske fiskalizacije, autoprevoznike, turističke vodiče
Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović najavio je jednokratnu pomoć od 50 eura svakom poreskom obvezniku koji obavlja privrednu djelatnost za uspostavljanje sistema elektronske fiskalizacije.
„Takođe, poreski obveznik koji ostvaruje promet putem samo naplatnih uređaja, tj. putem automata, a koji nisu u obavezi da izdaju račune takođe imaju pravo da dobiju 50 eura“, rekao je Odović.
Jednokratnu podršku će, prema njegovim riječima, dobiti prevoznici koji obavljaju javni prevoz u drumskom saobraćaju i to po 500 eura po licenciranoj voznoj jedinici, što je posebno važno, kako je istakao, zbog buduće turističke sezone.
„Vlada je odlučila da autoprevoznicima omogući povraćaj dijela plaćene akcize za preduzetnike koje su registrovani i koji obavljaju djelatnost vanrednog prevoza putnika u kopnenom saobraćaju, čarter prevoza putnika i putnika prema aerodromu. Ova mjera će omogućiti povraćaj povraćaj djela plaćene akcize po navedenoj mjeri biće moguće ostvariti do sedam odsto ostvareno prometa po ovom osnovu“, rekao je Odović.
On je dodao da će svi licencirani turistički vodiči, koji su u prethodnom periodu ostali bez posla, dobiti jednokratnu pomoć od 300 eura.
Odović je kazao da je Vlada pripremila nekoliko novih zakona koji se sada nalaze u parlamentu, a koji se odnose na mjeru olakšanog zabošljavanja.
„Pripremljene su izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i mnogo drugih sa tim povezanih zakona. Vlada je dostavila parlementu i izmjene Zakona o PDV-u kojim se skraćuje rok povraćaja za PDV. Takođe, povećava se limit ostvarenog prometa sa 18 hiljada na 30 hiljada eura, kao uslov za ulazak u PDV sistem“, rekao je Odović.
Produžava se rok za korišćenje turističkih vaučera
Odović je kazao da je Vlada odlučila da se turistički vaučeri za prosvjetne i zdravstvene radnike produže do kraja ove godine, a ne do prvog jula kako je prvobitno planirano.
On je u ime Vlade uputio preporuke lokalnim samoupravama – da razmotre mogućnost oslobađanja privrednika plaćanja lokalnih komunalnih taksi za 2021. godinu; da u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama razmotre mogućnost oslobađanja članskog doprinosa turustičkim organizacijama; da se oslobodi ili umanji porez na nepokretnosti ukoliko je bilo zabranjeno obavljanje privrednih djelatnosti; da se smanji cijeni zakupa za pogođenje djelatnosti ako su u svojini lokalnih samouprava…
EKONOMIJA
„Nema posla“ i „nema kadra“: Paradoks sjevera Crne Gore
„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi“, poručuje predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana, Nikola Lakušić

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.
Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.
„Nema posla.“
„Nema kadra.“
Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?
Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.
Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.
„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.
Ali znamo li koliko imamo znanja?
Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.
Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?
I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.
Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.
„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.
Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.
Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:
„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:
Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?
Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.
Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.
EKONOMIJA
Predlažu da se dječji dodatak poveća na 60 eura
„Cijene rastu, a dječji dodatak je pet godina na istom nivou, predložićemo povećanje“, poručuju iz URE

Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.
Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.
Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.
„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.
U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.
EKONOMIJA
Joković: Glasao sam za „Euro model“ u vožnji, kao ministar podržavam, kao poslodavac bih promijenio mišljenje
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je ministar. Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori“

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da kao ministar podržava „Euro model“ koji je najavio premijer Milojko Spajić, a kojim je, između ostalog, predviđeno povećanje minimalnih zarada.
Kaže, ipak, da je kao poslodavac vrlo zabrinut za kompanije.
Joković je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti rekao da, kao poslodavac koji zapošljava 40 osoba, u ovom trenutku taj model ne bi podržao, jer nije siguran u opstanak kompanije, i pojasnio da mu po novom modelu treba dodatnih 200.000 eura da bi isplatio zaposlene.
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je on.
Na pitanje šta ako se pokaže da model nije održiv, rekao je: „Da vidimo na šta će to da izađe.“
Joković je rekao da je, na elektronskoj sjednici Vlade, glasao za „Euro model“ dok je bio u vožnji.
„Ja sam glasao, bilo je tu puno zakona, bio sam u vožnji, glasao sam za taj predlog“, kazao je i ocijenio da je neminovno povećanje cijena.
„Građani treba da prime veće plate, ali bi to trebalo da bude proizvod rasta ili prihoda poslodavaca“, rekao je ministar, a na pitanje zašto je onda dao podršku dodao:
„Kad su analize, glasao sam negdje po inerciji, dao sam podršku da građani primaju, ali mislim da će se možda, povećanjem plate, povećati i prometi i prihodi kompanija, i da će moći to da isplate.“
Kaže da bi promijenio mišljenje o podršci predloženom modelu, kada govori kao poslodavac.
Na pitanje znači li to da je brzopleto dao podršku, Joković je rekao da postoje države u regionu i Evropi gdje se „na vladi ne komentariše ništa“. „To komisije odrade, prođe, i donose se odluke… Vjerujem u kolege i stručna lica koja donose uredbe, zakone i pravilnike, nemam šta da ulazim u njihove nadležnosti“.
Siguran je, kaže, kako će to biti dobro za građane, „pa makar primili jednu platu“. „Ako imate sad 800, 850 eura platu, ako primite jednu platu, pa se vratite, vi ste u plusu, primili ste 600 eura više, niste u gubitku.“
Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori.“
Rekao je da bi bio „presrećan“ ako se „Euro model“ pokaže održivim, a „kako ćemo mi kao poslodavci moći to da iznesemo, to ćemo vidjeti.“
„Ne bi bilo dobro da se mnoge firme, posebno na sjeveru, srednje, veće i male, ugase“, poručio je Joković.
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA7 сати ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
DRUŠTVO11 сати ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
POLITIKA2 дана ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
















