Connect with us

EKONOMIJA

NOVI VLADIN PAKET MJERA PODRŠKE PRIVREDI

Penzionerima i nezaposlenima računi za struju manji za 40 odsto

„U dogovoru sa Elektoprivredom (EPCG), računi za april, maj i jun biće umanjeni“, najavio je premijer

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić je na današnjem presu povodom predstavljanja novih mjere podrške privredi i građanima za II kvartal tekuće godine najavio da će, u dogovoru sa Elektoprivredom (EPCG), 40 odsto računa za april, maj i jun biti umanjeno za 40 odsto, odnosno za sve one kategorije penzionera koje imaju manju penziju od 222 eura, kao i za one koji se nalaze na Zavodu za zapošljavanje (ZZZ).

„Nastavljamo sa aktivnostima koje smo započeli, a to je da pomažemo privredi građanima, i ako ekonomska situacija nije na zavidnom nivou“, rekao je Krivokapić.

Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Božović je objasnila da građani neće imati nikakvu obavezu prilikom zahtjeva za podnošenja smanjenja računa, već da je Vlada zadužila ZZZ i fond PIO da dostave EPCG podatke o navedenim korisnicima

Ona je kazala da će ova mjera posebno biti korisna za kategorije ranjivog stanovništva. Ona je rekla da je ključna novina u novom paketu mjera dodatna potreba za kreditnim sredstvima, zbog problema sa likvodnošću privrede.

„Model se sastoji iz četiri faze. Prva faza je već započeta posredstvom Investicionog razvojnog fonda (IRF) gdje će privredi, a posebno mikro, malim i srednjim preduzećima biti opredijeljeno 20 miliona eura sredstava, putem četiri kreditne linije. Radi se o kreditima u iznosu od 10 do maksimalnih 150 hiljada eura, sa kamatnom stopom koja varira od 1,5 do 3,5 odsto od zavisnosti kreditne linije. Novina je da će krediti do 20 hiljada eura kredita imati ‘meka’ sredstva obezbjeđenja za mikro i mala preduzeća, što je bio problem prije“, rekla je Lipovina Božović.

Lipovina Božović je navela da se drugi važan segment, čija realizacija je u pripremi, odnosi na 40 miliona sredstava kreditne podrške koje je Vlada obezbijedila kroz kreditni aranžma sa CEB-om, razvojnom bankom Savjeta Evrope.

„Novac će biti usmjeren ka poslovnim bankama gdje namjeravamo da u partnerstvu sa poslovnim bankama u Crnoj Gori, koristeći njihove kapacitete, omogućimo privredi dodatnih 40 miliona sredstava. Finansiraće se projekti za investicije u obrtna sredstva i direktne investicije. Banke će učestvovati sa 50 odsto sredstava, a CEB će učestvovati sa drugih 50 odsto. Očekujemo da će ukupni efekat biti 80 miliona eura“, rekla je Lipovina Božović.

Treća faza koja se očekuje u trećem kvartalu godine, kako je objasnila Lipovina Božović, odnosi se na pregovore IRF-a sa Evropskom Investicionom bankom o kreditnom aranžmanu od 150 miliona eura.

„Očekujemo da prva tranša od 50 miliona eura bude opredijeljena za podršku likvodnosti malih i srednjih preduzeća“, rekla je ona.

Ona je navela da se četvrta faza tiče pokretanja kreditnog garantnog fonda, u saradnji Crne Gore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, „koja će podstaći i omogućiti lakši pristup finansijama segmentima mikro i malih        preduzeća, gdje će država garantovati za određena sredstva“.

Novi način za obračun subvencija zarada

Lipovina Božović je kazala da se nastavlja sa programom subvencionisanja zarada, ali na novi način.

„Po prvi put ćemo svakog privrednog subjekta identifikovati pojedinačno. To znači da neće biti važno kojoj djelatnosti privredni subjekat pripada, već će biti važno da li je ukupan prihod tog subjekta tokom 2020. godine opao preko 50 odsto…To je u ovom trenutku preko 250 različitih djelatnosti. Gotovo da ne postoji djelatnost koja nije zastupljena ovim modelom“, rekla je državna sekretarka.

Ona je dodala da se nastavljalju subvencije za plaćeno odsustvo, za roditelje djece od šest do 11 godina, za zaposlene u karantinu ili izolaciji, gdje je podrška 50 odsto od ukupne minimalne zarade.

„Program subvencionisanja traje godinu dana i zaključno sa izdacima koje će Vlada imati u drugom kvartalu to će biti nekih 100 miliona eura koje je Vlada opredijelila za ovaj program“, navela je ona.

Kazala je i da je povećan limit za kovid podršku sa 800 hiljada eura na 1,2 miliona eura i da je produžen rok realizacije mjera predviđenim Covid pravilnikom do kraja godine.

„Ova mjera će omogućiti onim privrednim subjektima koji su u prethodnom periodu koristeći odgovorajuće mjere podrške dostigle limit od 800 hiljada eura da u drugom kvartalu apliciraju za neku od ovih mjera“, kazala je Lipovina Božović.

Još jedna mjera koja će pomoći povećanju likvidnosti privrednicima je, kako je navela Lipovina Božović, odlaganje carinskog duga koji je do sada bio 30 dana, a novom mjerom je produžen na 60 dana.

Odović: Jednokratne pomoći za uspostavljanje sistema elektronske fiskalizacije, autoprevoznike, turističke vodiče

Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović najavio je jednokratnu pomoć od 50 eura svakom poreskom obvezniku koji obavlja privrednu djelatnost za uspostavljanje sistema elektronske fiskalizacije.

„Takođe, poreski obveznik koji ostvaruje promet putem samo naplatnih uređaja, tj. putem automata, a koji nisu u obavezi da izdaju račune takođe imaju pravo da dobiju 50 eura“, rekao je Odović.

Jednokratnu podršku će, prema njegovim riječima, dobiti prevoznici koji obavljaju javni prevoz u drumskom saobraćaju i to po 500 eura po licenciranoj voznoj jedinici, što je posebno važno, kako je istakao, zbog buduće turističke sezone.

„Vlada je odlučila da autoprevoznicima omogući povraćaj dijela plaćene akcize za preduzetnike koje su registrovani i koji obavljaju djelatnost vanrednog prevoza putnika u kopnenom saobraćaju, čarter prevoza putnika i putnika prema aerodromu. Ova mjera će omogućiti povraćaj povraćaj djela plaćene akcize po navedenoj mjeri biće moguće ostvariti do sedam odsto ostvareno prometa po ovom osnovu“, rekao je Odović.

On je dodao da će svi licencirani turistički vodiči, koji su u prethodnom periodu ostali bez posla, dobiti jednokratnu pomoć od 300 eura.

Odović je kazao da je Vlada pripremila nekoliko novih zakona koji se sada nalaze u parlamentu, a koji se odnose na mjeru olakšanog zabošljavanja.

„Pripremljene su izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i mnogo drugih sa tim povezanih zakona. Vlada je dostavila parlementu i izmjene Zakona o PDV-u kojim se skraćuje rok povraćaja za PDV. Takođe, povećava se limit ostvarenog prometa sa 18 hiljada na 30 hiljada eura, kao uslov za ulazak u PDV sistem“, rekao je Odović.

Produžava se rok za korišćenje turističkih vaučera

Odović je kazao da je Vlada odlučila da se turistički vaučeri za prosvjetne i zdravstvene radnike produže do kraja ove godine, a ne do prvog jula kako je prvobitno planirano.

On je u ime Vlade uputio preporuke lokalnim samoupravama – da razmotre mogućnost oslobađanja privrednika plaćanja lokalnih komunalnih taksi za 2021. godinu; da u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama razmotre mogućnost oslobađanja članskog doprinosa turustičkim organizacijama; da se oslobodi ili umanji porez na nepokretnosti ukoliko je bilo zabranjeno obavljanje privrednih djelatnosti; da se smanji cijeni zakupa za pogođenje djelatnosti ako su u svojini lokalnih samouprava…

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije