Connect with us

DRUŠTVO

DUŽNA DA ČUVA I ČLANOVE NJIHOVIH PORODICA

Policija u velikom problemu: Nema dovoljno čuvara za sve iz Vlade

Policija je za sada pratnju dodijelila premijeru Milojku Spajiću, potpredsjedniku Aleksi Bečiću, ministru policije Danilu Šaranoviću, ministru pravde Andreju Miloviću, kao i predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću

Uprava policije u protekla dva dana našla se u velikom problemu da obezbijedi dovoljan broj automobila i službenika Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnosti, koji treba da prate i čuvaju nove članove izvršne i zakonodavne vlasti koji imaju pravo na policijsku zaštitu.

Policija je za sada pratnju dodijelila premijeru Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksi Bečiću, ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, ministru pravde Andreju Miloviću, kao i predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću.

Članom 3 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, određen je spisak ličnosti čija se bezbjednost štiti i njihovo obezbjeđivanje, kako se navodi, počinje samim izborom na funkciju.

Kako je u Odluci, koja je mijenjana u januaru 2021. godine, dodat novi član prema kojem pravo na policijsku pratnju imaju i potpredsjednici Vlade, sada je nastao dodatni problem za UP jer Vlada Milojka Spajića ima pet potpredsjedničkih mjesta.

Uprava policije zbog manjka službenika, ali i službenih automobila još nije odredila plan i obim pratnje za potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivicu, potpredsjednika za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđana Pavićevića, potpredsjednika za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i potpredsjednika Vlade za demografiju i mlade i ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića…

Novog ministra odbrane Dragana Krapovića, kako je planirano, čuvaće pripadnici Vojske Crne Gore i MO, dok UP mora da smisli plan i obim obezbjeđenja za novog ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića, koji prema Odluci ima pravo na policijsku zaštitu.

Prema Odluci o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije policijsku pratnju funkcioneri iz bivše garniture izvršne vlasti imaju tri mjeseca nakon odlaska sa funkcije, a ta privilegija im se može produžiti ukoliko procjena bezbjednosti, koju radi Agencija za nacionalnu bezbjednost, nalaže da se zaštita produži.

Izvor “Vijesti” navode da se bivši premijer Dritan Abazović ni njegovi ministri, koji su imali pravo na policijsku pratnju, za sada nijesu odrekli da ih u naredna tri mjeseca čuvaju službenici Uprave policije.

Shodno članu 3 Vladine Odluke, policijski službenici Odsjeka za obezbjeđivanje domaćih štićenih ličnosti prate i čuvaju predsjednika države, predsjednika Skupštine, premijera, ministra unutrašnjih poslova, ministra vanjskih poslova, ministra pravde, vrhovnog državnog tužioca, glavnog specijalnog tužioca, predsjednika Vrhovnog suda, direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, direktora Uprave policije.

Policija ima dužnost da čuva i uže članove porodice premijera Milojka Spajića, predsjednika države Jakova Milatovića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

Policija je dužna da čuva i članove njihovih familija: Mandić i Spajić, foto: Boris Pejović

Pratnju UP već imaju v.d. VDT-a Tatjana Begović, GST Vladimir Novović, v.d. predsjednica Vrhovnog suda Vesna Vučković, direktor tajne službe Boris Milić i vršilac dužnosti direktora policije Nikola Terzić.

Članom 6 stav 2 Vladine Odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije, propisano je da ako bezbjednosna procjena stepena ugroženosti ukazuje na postojanje razloga bezbjednosti, zaštita se može produžiti i nakon isteka roka od tri mjeseca, za vrijeme dok postoje razlozi da je bezbjednost ugrožena.

Po tom osnovu policijska zaštita, a nakon procjene ANB-a, više puta je produžavana bivšem GST-u Milivoju Katniću i smijenjenom direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu.

Članom 10 odluke propisano je da Vlada može, na predlog MUP-a, da odredi da se obezbijede i druge ličnosti, objekti i prostori ako na to ukazuje bezbjednosna procjena stepena ugroženosti, kao i drugi podaci i saznanja iz nadležnosti policije. Shodno tom članu policija štiti bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića.

Policija štiti i dvije novinarke Oliveru Lakić i Jelenu Jovanović ali i načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića.

Tajna broj auta i službenika

Uprava policije zbog tajnosti podataka ne može da saopšti koliko je službenika angažovano, kao i koliko službenih automobila imaju na raspolaganju tokom obezbjeđivanja štićenih ličnosti.

Shodno Zakonu o tajnosti podataka, podaci o tome određeni su stepenom tajnosti, a tajna su i informacije o sadržaju mjera i stepenima zaštite ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Proslavljen praznik Svetog Simeona Mirotočivog u Podgorici: Liturgiju služio mitropolit Joanikije

Praznik je proslavljen liturgijom u Sabornom Hramu, prazničnom litijom i rezanjem slavskog kolača

TV Hram

Praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog – Stefana Nemanje, svetitelja koji je rođen u Ribnici, proslavljen je danas u Podgorici.

Praznik je proslavljen liturgijom u Sabornom Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, prazničnom litijom i rezanjem slavskog kolača.

Liturgiju je služio Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije sa više arhijereja naše Crkve u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Izabran novi odbor direktora Elektroprivrede

Novi Odbor direktora čine Jovica Milanović, Vladimir Katić, Zoran Miljanić, Milutin Đukanović, Tahir Đonbaljaj, Neven Gošović i Simo Jokić

Foto: Svetlana Mandić

Većinom glasova izabran je večeras novi Odbor direktora.

Novi Odbor direktora čine Jovica Milanović, Vladimir Katić, Zoran Miljanić, Milutin Đukanović, Tahir Đonbaljaj, Neven Gošović i Simo Jokić.

Prethodno je Skupština akcionara EPCG razriješila dosadašnji Odbor direktor.

Taj Odbor direktora činili su Milutin Đukanovića (Nova srpska demokratija), Ivan Šaranović (GP URA), Tahir Đonbaljaj (Albanska alternativa), Goran Šućur (GP URA), Martin Ćalasan (GP URA), Mijuško Bajagić (Socijalistička narodna partija) i Emir Strujić (Bošnjačka stranka).

Skupština akcionara koja je bila zakazana za danas u 12 časova, počela je oko 23 časa – manjinski akcionari i novinari 11 sati su u sali čelaki da počne skupština.

Akcionar Golub Bojanić je pitao da li svi kandidati ispunjavaju uslove i da im se objasni današnja situacija. Pitao je zbog čega nije predložen u Odbor neko od manjinskih akcionara da bude kontrolni član i nezavisnim i političkim kandidatima. Istakao je da je ono što se danas dešavalo zastiđe za državu.

Pitao je da mu objasne kako se za članove Odbora „pitaju odbornici, odnosno zakonodavna vlast, a ne izvršna“. Prekrižio je glasalki listić na kome se nalaze imena kandidata za članove Odbora i kazao da je to njegov glas.

Akcionarka Nataša Backović kazala je da akcionari smatraju nekorektnim da se na sjednici Skupštine čitaju biografije novih članova odbora direktora.

„Nije tačno da smo dobili imena članova odbora i biografije. Sve što kazem odnosi se na članove Vlade“, poručila je ona.

I ona je pitala zbog čega jedan od kandidata za člana Odbora nije predstavnik manjinskih akcionara, kao i kako se među kandidatima nije našao univerzitetski profesor Luka Vučinić koji je, kako je istakla, stručnjak priznat u svijetu, univerzitetski profesor, nagrađivan.

Poručila je da država nije vlasništvo političkih partija i izrazila negodovanje predlogom nezavisnih kandidata koji, prema njenim riječima, nijesu nezavisni jer su svi u „vezi sa ministrom Sašom Mujovićem“.

Bojanić je predložio da EPCG treba pod hitno da se djelimično privatizuje, da se ugledaju na CGES i „otmu iz političkog plijena“.

„Vlada je današnjim ponašanjem sebe ponizila“, poručio je Bojanić.

On je pitao i kako Đonbaljaj može biti član Odbora EPCG jer je, kako je kazao, pravosnažno osuđen zbog „primanja mita“, sudi se sa EPCG zbog računa za struju, a EPCG u njegovom nelegalnom objektu otvara jednu od svojih poslovnica.

„Tražimo da Vlada provjeri sve te sumnje i da nas izvijesti o tome“, rekao je Bojanić.

Manjinski akcionari su tražili da ih upoznaju sa CV-a predloženih članova i pitali su da li Simo Jokić ispunjava uslove. Kako je v.d. sekretara Skupštine akcionara EPCG Predrag Krivokapić kazao Jokić ima završen VII/1 stepen i ispunjava uslove.

Zbog imenovanja u Odbor direktora EPCG u Pokretu Evropa sad danas je izbio sukob.

Jokić je treći predlog PES-a nakon što su se poslanici te partije iz Nikšića Vladimir Bakrač i Uglješa Urošević danas pobunili protiv jučerašnjeg predloga Vlade da u ime PES-a u Odboru direktora bude elektroinženjer Bojana Savić.

Prvobitno rješenje PES-a bio je Radovan Bijelić..

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Preporuka Ministarstva direktorima škola: Da se nadoknadi propušteno gradivo radnim danima, a ne subotama

„Smatramo da je ovo najbolje rješenje i za učenika i za prosvjetne radnike i roditelje“, naveli su iz Ministarstva

Foto: Kurir/T.I.

U cilju nadoknade obrazovno-vaspitnog rada za period od 19. do 22. februara, kada nastava nije realizovana zbog štrajka prosvjetnih radnika, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) u saradnji sa Zavodom za školstvom uputilo je preporuke direktorima škola.

„U skladu sa opštim dijelom javno važećeg obrazovnog programa za osnovno obrazovanje i vaspitanje, osnovne škole mogu realizovati radne, nenastavne dane (obavezne aktivnosti) ili slobodne aktivnosti (prošireni dio). U srednjim školama se mogu realizovati obavezni izborni sadržaji u gimnazijama ili slobodne aktivnosti u srednjim stručnim školama, navodi se u preporukama Ministarstva“, prenosi portal roditelji.me.

Predlažu, kako se ističe, da škole izvrše zamjenu termina za realizaciju nastavnih i nenastavnih dana, tako što će propuštene radne dane da realizuju u toku petodnevne radne sedmice, a nenastavne dane da realizuju subotom.

„Smatramo da je ovo najbolje rješenje i za učenika i za prosvjetne radnike i roditelje, naveli su iz Ministarstva, uz podsjećanje da je zakonska obaveza minimum 180 radnih dana u toku nastavne godine, odnosno 165 dana za učenike završnih razreda“.

Direktor škole je, kako su naveli u dopisu upućenom školama, pedagoški rukovodilac u čijoj nadležnosti je da planira, organizuje i rukovodi radom ustanove, kao i da organizuje racionalno i efikasno izvođenje obrazovnog programa. Preporuke se odnose na škole koje su učestvovale u štrajku.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije