Connect with us

BALKAN I SVIJET

JOŠ NIJE POZNAT UZROK NESREĆE

Poginuo predsjednik Irana u helikopterskoj nesreći

U helikopteru je bio i šef diplomatije Azerbejdžana. Njihove smrti potvrdila je iranska državna televizija

Foto: Ebrahim Noroozi/AP Photo/picture alliance

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi poginuo je u helikopterskoj nesreći zajedno sa šefom diplomatije Azerbejdžana Hoseinom Amiromabdolahijanom, javila je iranska državna televizija, a prenosi Gardijan. Njihove smrti su potvrđene nakon pada helikoptera u istočnom Azerbejdžanu, javlja Press TV, ne citirajući izvor. Još nije poznat uzrok nesreće.

Helikopter u kojem su bili predsjednik Raisi i Amirabdolahijan srušio se dok je letio iznad planinskog predjela, kroz gustu maglu, vraćajući se iz posjete granici s Azerbejdžanom, prenosi Rojters, navodeći da im je to kazao jedan iranski zvaničnik.

Iranska Tasnim agencija objavila je da je u helikopteru bilo devet putnika. Među poginulima su i ministar spoljnih poslova Azerbejdžana Hosein Amirabdolahian (60), guverner Istočnog Azerbejdžana Malek Rahmati i major general Sejed Mehdi Musavi, šef obezbjeđenja iranskog predsjednika.

Iranski državni mediji su javili da Raisijev kabinet održava hitan sastanak. Prema iranskom zakonu, ako predsjednik premine, vlast se prenosi na prvog potpredsjednika, a to je u ovom trenutku Muhamed Mokber. Njegovo imenovanje mora da potvrdi vrhovni vođa, čija riječ je posljednja u svim državnim poslovima Irana.

Vijeće koje se sastoji od predsjednika parlamenta, čelnika pravosuđa i prvog potpredsjednika mora organizovati izbor novog predsjednika u roku od 50 dana, prenosi Rojters.

Raisi je izabran za predsjednika 2021. i po regularnom rasporedu sljedeći predsjednički izbori bi se desili 2025. Sada se, na osnovu iranskog Ustava, mogu očekivati početkom jula.

Olupina Raisijevog helikoptera na mjestu pada, foto: REUTERS

Novinska agencija IRNA je objavila da je identifikovana tačna lokacija na kojoj je došlo do nesreće. Kako su naveli juče, u toku je bila potraga u blizini oblasti Varzakan, koja pripada iranskoj provinciji Istočni Azarbejdžan, ali su akciju otežavali mrak i loši vremenski uslovi.

Rojters je prethodno prenio kako je državna televizija objavila da je helikopter pronađen, ali i da je iranski Crveni polumjesec negirao te navode.

foto: Reuters

Iranski zvaničnik, čiju izjavu su prenijeli juče popodne, kazao je da su životi Raisija i Amirabdolahijana u opasnosti. „I dalje se nadamo, ali informacije sa lica mjesta su veoma zabrinjavajuće“, rekao je taj zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.

IRNA je, ipak, sinoć objavila kako je zamjenik predsjednika za izvršna pitanja Mohsen Mansuri kazao da su dva putnika komunicirala sa spasiocima, što znači da nezgoda vjerovatno nije bila ozbiljna. Još jedna obećavajuća tačka je, dodaje se, to što je Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija identifikovalo mjesto incidenta u radijusu od dva kilometra.

foto: Reuters

Rojters je takođe prenio kako je jedan iranski zvaničnik rekao za državnu televiziju da su u nekoliko navrata stupili u kontakt sa jednim od putnika i jednim od članova posade helikoptera u kojem je bio Raisi.

U potragu se uključila i vojska.

„Mračno je i počela je kiša, ali se potraga nastavlja. Spasilački timovi su došli do područja… ali, zbog kiše se stvorilo blato, što otežava potragu“, rekao je ranije danas lokalni reporter za državnu televiziju.

Helikopter u kojem je bio Raisi nakon polijetanja, foto: Reuters

Iranska državna televizija je juče javila da su vremenski uslovi bili uzrok pada helikoptera, ali da se ne može potvrditi da li je neko stradao, prenio je Rojters.

IRNA ja objavila da je Raisi letio u helikopteru Bell 212 američke proizvodnje.

Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei izjavio je juče da narod ne treba da brine, ni da bude uznemiren. „Neće biti potresa u iranskim državnim poslovima“, rekao je Hamnei, kako piše Rojters.

Građani u Teheranu prate vijesti o incidentu, foto: Reuters

Iranska državna televizija prvobitno je objavila da prvi izvještaji pokazuju da je helikopter imao grubo prizemljenje. Državna novinska agencija IRNA je javila da su u helikopteru, osim Raisija i ministra, bili i lokalni zvaničnici.

Iranski ministar unutrašnjih poslova ranije juče je potvrdio da je jedan od tri helikoptera u konvoju u kojem je bio Raisi imao grubo prizemljenje. Naveo je i da je spasilačkim ekipama loše vrijeme otežalo put do lica mjesta.

Objavljen je i video iz područja gdje je došlo do incidenta.

Više od dvadeset potpuno opremljenih timova za potragu i spasavanje, uključujući dronove i pse tragače, poslato je u područje gdje je došlo do incidenta. Iranske oružane snage su takođe rasporedile jedinice komandosa i specijalne snage da pomognu u potrazi, prenosi IRNA.

Zbog neravnog terena u regionu i teških vremenskih uslova, posebno guste magle u tom području, operacija potrage i spasavanja mogla bi da potraje, rekao je reporter te novinske agencije.

Državna televizija je objavila snimke vjernika koji se mole za zdravlje Raisija nakon izvještaja o incidentu.

Raisi je bio na granici sa Azerbejdžanom kako bi otvorio branu Kiz-Kalasi, zajednički projekat. Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev, koji se sastao sa Raisijem na tom događaju, ponudio je pomoć u spasavanju, prenio je Rojters.

Raisi i Alijev danas na granici Azerbejdžana i Irana, foto: Reuters

Susjedne zemlje su izrazile zabrinutost i ponudile pomoć u akciji spasavanja. Bijela kuća je saopštila da je predsjednik SAD Džo Bajden obaviješten o izvještajima o nesreći.

Evropska unija je na molbu iranskih vlasti aktivirala uslugu satelitskog mapiranja, izjavio je evropski komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčič.

Služba za upravljanje vanrednim situacijama Kopernikus obezbjeđuje usluge mapiranja zasnovane na satelitskim snimcima.

„Želim da prenesem najbolje želje našem susjedu, prijatelju i bratskom iranskom narodu i vladi, i nadam se da ću uskoro dobiti dobre vijesti od gospodina Raisija i njegove delegacije,“ objavio je turski predsjednik Tajip Erdogan na platformi X.

Turska šalje opremu za potragu i spasavanje kako bi pomogla u pronalaženju iranskog predsjednika i ministra spoljnih poslova, prenosi „Gardijan“.

Saudijska Arabija i Katar su takođe objavili saopštenja nudeći pomoć Iranu.

„Rusija je spremna da pruži svu neophodnu pomoć u potrazi za nestalim helikopterom i istrazi o razlozima incidenta“, napisala je portparolka ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova na Telegramu.

Iračka vlada je u saopštenju navela da je naložila svom ministarstvu unutrašnjih poslova, Crvenom polumjesecu i drugim relevantnim organima da ponude pomoć Iranu u misiji potrage.

Ujedinjene nacije su saopštile da generalni sekretar Antonio Gutereš „sa zabrinutošću prati izvještaje o incidentu sa avionom iranskog predsjednika Raisija. On se nada da su predsjednik i njegova pratnja bezbjedni“.

Raisi, foto: REUTERS

Prema članu 131 ustava Islamske Republike, u slučaju smrti predsjednika, dužnost preuzima prvi potpredsjednik, uz potvrdu vrhovnog vođe. Savjet koji čine prvi potpredsjednik, predsjednik parlamenta i šef pravosuđa mora da organizuje izbore za novog predsjednika u roku ne dužem od 50 dana.

Prema sadašnjem rasporedu, predsjednički izbori su planirani za 2025. godinu.

Nesreća se dogodila u trenutku sve većeg nezadovoljstva u Iranu zbog niza političkih, društvenih i ekonomskih kriza, piše Rojters. Iranski klerikalni vladari suočavaju se sa međunarodnim pritiskom zbog spornog nuklearnog programa Teherana i sve dubljih vojnih veza s Rusijom tokom rata u Ukrajini.

Ko je Mohamad Mokber, za kojeg se očekuje da će postati privremeni predsjednik Irana?

Mohamed Mokber, foto: REUTERS

Iranski potpredsjednk Mohamad Mokber postaće privremeni predsjednik zemlje koji će pomoći u organizaciji predsjedničkih izbora koji bi trebalo dase održe u roku od 50 dana od smrti predsjednika.

Rođen 1. septembra 1955. Mokber se, kao i Raisi, smatra bliskim vrhovnom vođi Aliju Hamneiju. Mokber je postao prvi potpredsjednik 2021. kada je Raisi izabran za predsjednika. Mokber je bio dio tima iranskih zvaničnika koji su posjetili Moskvu u oktobru i pristali da ruskoj vojsci isporuče rakete zemlja-zemlja i više dronova, rekli su izvori Rojtersu u to vrijeme.

Mokber je ranije bio šef Setada, investicionog fonda povezanog sa vrhovnim liderom. Evropska unija je 2010. uključila Mokbera na listu pojedinaca i entiteta koje je sankcionisala zbog navodne umiješanosti u „aktivnosti nukleranih ili balističkih projektila“. Dvije godine kasnije skinula ga je sa liste.

Ministarstvo finansija SAD je 2013. dodalo Setad i 37 kompanija koje je on nadgledao na listu sankcionisanih subjekata, piše Gardijan. Setad je osnovan prema naredbi koju je izdao osnivač Islamske republike, Hameneijev prethodnik, ajatolah Ruholah Homeini. Naređivao je pomoćnicima da prodaju i upravljaju imovinom koja je navodno napuštena u haotičnim godinama nakon Islamske revolucije 1979. i većinu prihoda usmjerava u dobrotvorne svrhe.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Tramp: Amerika uvela carinu od 10 odsto na robu iz Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu

REUTERS/Leah Millis

Sjedinjene Države uvele su carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore.

To se može vidjeti na grafikonu koji je večeras objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.

Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu.

Tramp je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, pod nazivom „Dan oslobođenja“.

Tramp je na tom događaju prikazao tablu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od 10 odsto do 49 odsto.

https://twitter.com/WhiteHouse/status/1907533090559324204?t=ZHtnWx5e3zAClds6JJgVYA&s=19

Carine koje uvodi stupaju na snagu u ponoć.Evropskoj uniji Tramp je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji 10 odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a za Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu – 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.

Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.

Tramp je posegao za ovako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.

„Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina. Ali to se više događati neće!“, rekao je Tramp iz Bijele kuće.

Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.

Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.

Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nisu natjerali Trampovu administraciju da preispita svoju strategiju.

Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Piter Navaro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi dolara godišnje – i to će biti najveće dizanje američkih carina još od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.

Ministar trgovine Skot Besent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.

Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.

Premisa Trampove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.

Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja, prenosi agencija Beta.

Tramp uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.

Tramp je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nisu proizvele željeni efekat.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Dodik tvrdi da je i Crna Gora bila protiv da Interpol raspiše potjernicu za njim

Predsjednik RS kaže da ga je Aleksandar Vučić obavijestio da je uvažena žalba Srbije

Izvor: EPA-EFE/ANTON VAGANOV / POOL

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da se i Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njim i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.

Dodik je večeras objavio da ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao da mu saopšti da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda Bosne i Hercegovine za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za njim.

„Vučić me nazvao prije sat i rekao da je došla ta potvrda, da je uvažena žalba Srbije i da u tom pogledu neće biti te Interpolove crvene potjernice, jer se radi o politički motivisanom predmetu i da Interpol to ne radi, ni u funkciji tih majstora iz Sarajeva koji su naučili da im stalno neko ispunjava želje. Eto vidite, krenulo je da se ne ispunjavaju želje“, rekao je Dodik u gostovanju na RTRS-u.

Kaže da je u pitanju ispravna odluka, koju je očekivao.

Prvo je Srbija uputila prigovor Interpolu na zahtjev Suda BiH.

„Nazvale su me kasnije i neke druge zemlje, predsjednik Orban, Mađarska se isto angažovala u tom pogledu, Rusija, Crna Gora i neke druge zemlje. Saznaćemo ko su bili ti koji su inicirali i kako su se odnosili prema ovome i mi ćemo im biti veoma zahvalni. Ne zbog toga što oni spašavaju Milorada Dodika, Stevandića, nego zbog toga što nekako čuvaju vjeru u pravdu“, kazao je Dodik na RTRS-u.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Evo koliko je bogat Tramp: Njegova imovina vrijedi 5,1 milijardu dolara

Bogatstvo predsjednika Amerike

Foto: Alex Brandon / Tanjug/AP

Svako ima svoje mišljenje o bogatstvu Donalda Trampa (Donald Trump), piše Forbes i tvrde da imaju odgovor. Trampova imovina vrijedi 5,1 milijardu dolara, prema njihovom najnovijem proračunu, ažuriranom u martu.

„Popriličan je to povratak za predsjednika, koji je više nego udvostručio svoju neto vrijednost za godinu, iskoristivši svoje tvrdokorne sljedbenike. Prvo je Tramp prodao dionice svoje platforme društvenih medija koja je gubila novac, nakon čega mu je ostao udio vrijedan otprilike koliko i sve njegove nekretnine zajedno. Zatim je pogurao svoje kripto ponude, što je dodalo stotine miliona dolara likvidnosti. Isplati se biti kralj“, piše ovaj medij.

Opširnije na linku:

Evo koliko je bogat Donald Tramp

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije