Connect with us

DRUŠTVO

UKOLIKO DRITANOVA VLADA NE REAGUJE, ŽALIĆE SE SUDU U STRAZBURU

Porodice žrtava NATO bombardovanja u Murini još čekaju da ih država obešteti

„Posebno nas, sve ove 23 godine, boli ravnodušan odnos države Crne Gore prema murinskim žrtvama i njihovim porodicama“, istakao je Milan Mirković, predsjednik Udruženja NATO žrtava

Spomenik žrtvama NATO bombardovanja u Murini

Porodice žrtava stradalih u NATO bombardovanju Murina 30. aprila 1999. godine smatraju da bi Vlada Crne Gore konačno trebalo da donese uredbu na osnovu koje bi vansudskim poravnanjem ostvarili pravo na nadoknadu štete od države. Ranije je nezvanično pominjano da bi porodicama trebalo da se isplati oko pola miliona eura na ime pretrpljenih duševnih bolova, piše Dan.

Porodice podsjećaju da su ranije tužile državu jer kobnog dana 1999. niko u Murinu nije bio upozoren na opasnost od bombardovanja, iako je NATO unaprijed obavještavao nadležne o svim ciljevima koje će gađati. Postupak protiv države za naknadu štete vodile su porodice šestoro poginulih i dvoje povrijeđenih, ali su njihovi tužbeni zahtjevi odbačeni kao zastarjeli.

Foto: Arhiva

„Posebno nas, sve ove 23 godine, boli ravnodušan odnos države Crne Gore prema murinskim žrtvama i njihovim porodicama, kao i prema porodicama povrijeđenih. Obeštećenje porodica za sve što su doživjele i preživjele ostalo je kao moralna obaveza države, koju bi trebalo da ispuni dobrovoljno. Ovdje su stradala djeca i nedužni građani, koje država, koja je tvrdila da nije u ratu, nije ni pokušala da zaštiti. Prava je sramota da nadležni to ni do današnjeg dana nijesu ozbiljno uzeli u obzir. Pomoć Murinu i Murinjanima i neka vrsta moralne satisfakcije potpuno su izostali, iako su pretrpjeli pravi pogrom, od koga se ni do današnjih dana nijesu oporavili. Krajnje je vrijeme da se ta velika nepravda ispravi i da se vansudskim poravnanjem obeštete porodice stradalih i ranjenih“ kazao je za „Dan“ Milan Mirković, predsjednik Udruženja NATO žrtva iz 1999. godine.

Porodica Manojla Komatine, stradalog u NATO bombardovanju, jedina je uspjela prije sedam godina, presudama Osnovnog suda i Višeg suda, da ostvari nadoknadu na ime nematerijalne štete, i to u viisini od 69.000 eura.

Međutim, nakon što je porodici isplaćena navedena suma, Vrhovni sud Crne Gore je naložio da taj novac vrate i da nadoknade troškove parničnog postupka u iznosi od oko 5.000 eura.

Unuk stradalog Bojan Komatina ističe da porodica nije izvršila povraćaj naznačenog novca jer, kako je kazao, to od nje nakon donošenja konačne presude niko nije ni tražio.

„Poslije svega, porodica je bila spremna da dobijeni novac vrati državi, ali nakon što je to naložio Vrhovni sud niko to od nas nije zvanično tražio. Sve to stvara jedan bolan i ružan osjećaj, jer prosto dobijamo utisak da se država cijelo vrijeme poigravala murinskim žrtvama i njihovim porodicama. Poručio bih aktuelnom premijeru Dritanu Abazoviću da sa pozicije na kojoj se nalazi prije svega ljudski sagleda cijelu ovu situaciju i založi se da sve oštećene porodice budu obeštećene na jedan pristojan i prihvatljiv način. Tako bi država konačno sa svog obraza skinula ljagu koja traje više id dvije decenije i koja vrijeđa ne samo naše porodice, već i sve dobronamjerne ljude“, naglasio je Komatina.

On je istakao da sudovi u Crnoj Gori donose presude za nadoknadu štete za neke obične uvrede, a da to nije slučaj kad su u pitanju ljudski životi.

„Svjedoci smo da se donose presude na osnovu kojih se pojedincima, među kojima ima i visokih crnogorskih zvaničnika, isplaćuju desetine hiljada eura na ime pretrpljenih duševnih bolova. Sa druge strane, nema obeštećenja za one koji su pretrpjeli nemjerljivi bol i koji su poslije bombardovanja kupili djelove tijela svojih najbližih na Murinskom mostu. Velika je nepravda u pitanju, a na primjeru naše porodice ostali su prosto demotivisane da idu u dalje postupke, jer, između ostalog, svi ti postupci bude ta bolna sjećanja, a nepravda boli li boli“, kazao je Komatina.

U NATO bombardovanju Murina 30. aprila 1999. godine poginuli su Manojlo Komatina, Miroslav Knežević, Milka Kočanović, Vukić Vuletić, Julija Brudar i Olivera Maksimović.

Tom prilikom ranjeni su Korina Milović iz Murina, Svetlana Zečević iz Andrijevice, Željko Bjelanović iz Velike, Darko Mijović iz Podgorice, Mirko Šoškić iz Ulotine, Slavko Mirković iz Gračanice, Vasko Čejović iz Berana i Danilo Jokić iz Velike.

Ukoliko Dritanova vlada ne reaguje, žaliće se Strazburu

Komatina kaže da čekaju odgovor aktuelne crnogorske vlade po pitanju obeštećenja porodica čiji su članovi stradali i ranjeni u bombardovanju Murina i najavljuje da će pravdu potražiti pred Međunarodnim sudom u Strazburu ukoliko on bude negativan.

„Pravni stručnjaci koje smo angažovali jasno su kazali da postoji uvjeravanje da je tragedija u Murinu mogla da se izbjegne. Prilikom bombardovanja nije bilo sirena, niti bilo kakvog obavještavanja građana o nadolazećoj opasnosti, iako se zna da država Crna Gpora ima ustavnu obavezu da štiti živote i imovinu svojih građana, da kontroliše vanredne situacije i da nadoknadi štetu ako do nje dođe. Međutim, najviše domaće sudske instance to nijesu uzele u obzir, tako da ćemo, ukoliko se Vlada ne izjasni u našu korist, uz pomoć ljudi dobre volje pokušati da pravdu zadovoljimo pred Međunarodnim sudom u Strazburu“, rekao je Komatina.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Za vozače koji koriste mobilne telefone tokom vožnje kazna do 400 eura

Trenutno kazne za ove prekršaje iznose od 90 do 250 eura

Izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja, koji se nalazi na javnoj raspravi predviđeno je da kazna za telefoniranje u toku vožnje iznosi do 400 eura.

“Novčanim iznosima od 150 do 400 eura kazniće se za prekršaj vozač koji telefonira za vrijeme vožnje, kao i onaj u čijem se motornom vozilu na prednjem sjedištu prevozi dijete mlađe od 12 godina”, piše u Nacrtu.

Trenutno kazne za ove prekršaje iznose od 90 do 250 eura.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšić: Zemljotres 3,3 stepena kod Grahova

Ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području, procjenjuju iz ZHMS

Foto: ZHMS

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registovao je zemljotres manje jačine sa epicentrom na 7 km istočno od Grahova.

Potres je registrovan u u 11 sati i 51 minut.

„Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3.3 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 18 km“, navodi se u saopštenju.

Ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području, procjenjuju iz ZHMS.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Neće biti priznate diplome iz Tutina

Više od 60 obrazovnih isprava neće biti priznato

Privatna ustanova iz Tutina, kojoj je 2019. zabranjen rad zbog nezakonitosti, nudila jednogodišnju prekvalifikaciju čak i u obrazovne profile iz sektora zdravstva za 1.400 eura

Sa Fejsbuk profila škole u Tutinu (ilustracija)foto: Fejsbuk/Srednja škola quot;Tutinquot;

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija neće priznati nijednu diplomu privatne Srednje škole “Tutin” u Tutinu koja je stečena od 2019. godine, kada je toj ustanovi zabranjen rad zbog nezakonitosti.

“Vijestima” je iz resora Anđele Jakšić-Stojanović potvrđeno da se radi o više od 60 takvih diploma.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apelovalo je na poslodavce da izvrše dodatne provjere obrazovnih isprava svojih zaposlenih koji su obrazovanje stekli van Crne Gore.

“Ovo je i upozorenje da je nezakonito zapošljavanje bez prethodno donijetog rješenja o priznavanju od strane ovog Ministarstva”, poručili su iz tog resora.

Anđela Jakšić Stojanović, Foto: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

Prosvjetne vlasti u Srbiji zabranile su rad Srednjoj školi “Tutin” polovinom 2019. godine, nakon prijave da se za oko 1.400 eura za jednu školsku godinu osobe mogu prekvalifikovati u medicinske sestre i tehničare, tehničare u drumskom saobraćaju, medicinske radnike u vrtićima…

“Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je, u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija i Zakonom o upravnom postupku, prekinulo postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava za 64 lica, koja su stekla obrazovanje u Srednjoj školi ‘Tutin’ u Tutinu, Republika Srbija, jer je navedenoj školi zabranjen rad u Republici Srbiji”, precizirali su iz MPNI.

Podsjećaju na to da je Ministarstvo prosvjete Republike Srbije 16. jula 2019. godine, toj Srednjoj škola “Tutin” u Tutinu, zabranilo rad zbog nezakonitosti u radu.

“Zbog toga nadležna inspekcija Republike Srbije nije u mogućnosti da na upit Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore izvrši provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih u navedenoj školi, odnosno ne može se utvrditi da li su predmetne diplome stečene na zakonit način. Od dana zabrane rada Srednje škole ‘Tutin’ u Tutinu, odnosno od 2019. godine, Ministarstvo nije priznalo nijednu diplomu izdatu u navedenoj školi”, odgovorili su redakciji iz MPNI.

Upitani da li u Crnoj Gori ima osoba koji sa diplomom te škole rade, posebno u državnoj upravi, iz resora Jakšić-Stojanović kažu da “MPNI nije u saznanju da li neko lice sa diplomom Srednje škole ‘Tutin’ iz Tutina, ima zasnovan radni odnos u javnom ili realnom sektoru”.

“…Upravo iz razloga što bez rješenja o priznavanju inostrane obrazovne isprave niko ne može zasnovati radni odnos sa stečenom kvalifikacijom u inostranstvu. Dakle, lice kome nije donijeto rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave ne može ostvarivati pravo na rad i po osnovu rada u Crnoj Gori”, zaključuju iz MPNI.

Vlada je, na predlog resora prosvjete, krajem prošle godine donijela odluku da Crna Gora neće priznavati diplome sa šest privatnih ustanova iz Bosne i Hercegovine sve dok tamošnji sudovi ne donesu presudu u predmetu “Klaster”, u kojem se čelni ljudi tih fakulteta i univerziteta terete za trgovinu diplomama uglavnom ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, kao i menadžmenta.

Ministarstvo je do presude bosanskih sudova obustavilo postupke priznavanja obrazovnih isprava koje su u prethodnom periodu stigle sa Nezavisnog univerziteta za političke i društvene nauke, Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment “PIM”, kao i Visoke škola za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke, Univerziteta “Victoria International University” i Visoke škole “Union” iz Mostara i Internacionalnog univerziteta Brčko.

Optužnicom je, stoji na sajtu Tužilaštva BiH, pored šest ustanova, obuhvaćeno 15 osoba, uglavnom rektora, dekana i profesora na tim univerzitetima i fakultetima.

Oni se terete za trgovinu najmanje 49 visokoškolskih diploma: ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, menadžmenta…

“Prema prikupljenim dokazima, izdato je najmanje 49 visokoškolskih diploma čije će se poništenje tražiti u zakonom predviđenom postupku. Tužilaštvo BiH i SIPA su prikupili dokaze da osobe koje su nezakonito kupovale diplome, u vrlo malom obimu ili čak nikako, nisu sudjelovale u procesu školovanja na visokoškolskim ustanovama, a za kupovanje nezakonitih diploma najčešće su plaćali iznose od nekoliko hiljada eura”, stoji u potvrđenoj optužnici.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije