Connect with us

DRUŠTVO

UKOLIKO DRITANOVA VLADA NE REAGUJE, ŽALIĆE SE SUDU U STRAZBURU

Porodice žrtava NATO bombardovanja u Murini još čekaju da ih država obešteti

„Posebno nas, sve ove 23 godine, boli ravnodušan odnos države Crne Gore prema murinskim žrtvama i njihovim porodicama“, istakao je Milan Mirković, predsjednik Udruženja NATO žrtava

Spomenik žrtvama NATO bombardovanja u Murini

Porodice žrtava stradalih u NATO bombardovanju Murina 30. aprila 1999. godine smatraju da bi Vlada Crne Gore konačno trebalo da donese uredbu na osnovu koje bi vansudskim poravnanjem ostvarili pravo na nadoknadu štete od države. Ranije je nezvanično pominjano da bi porodicama trebalo da se isplati oko pola miliona eura na ime pretrpljenih duševnih bolova, piše Dan.

Porodice podsjećaju da su ranije tužile državu jer kobnog dana 1999. niko u Murinu nije bio upozoren na opasnost od bombardovanja, iako je NATO unaprijed obavještavao nadležne o svim ciljevima koje će gađati. Postupak protiv države za naknadu štete vodile su porodice šestoro poginulih i dvoje povrijeđenih, ali su njihovi tužbeni zahtjevi odbačeni kao zastarjeli.

Foto: Arhiva

„Posebno nas, sve ove 23 godine, boli ravnodušan odnos države Crne Gore prema murinskim žrtvama i njihovim porodicama, kao i prema porodicama povrijeđenih. Obeštećenje porodica za sve što su doživjele i preživjele ostalo je kao moralna obaveza države, koju bi trebalo da ispuni dobrovoljno. Ovdje su stradala djeca i nedužni građani, koje država, koja je tvrdila da nije u ratu, nije ni pokušala da zaštiti. Prava je sramota da nadležni to ni do današnjeg dana nijesu ozbiljno uzeli u obzir. Pomoć Murinu i Murinjanima i neka vrsta moralne satisfakcije potpuno su izostali, iako su pretrpjeli pravi pogrom, od koga se ni do današnjih dana nijesu oporavili. Krajnje je vrijeme da se ta velika nepravda ispravi i da se vansudskim poravnanjem obeštete porodice stradalih i ranjenih“ kazao je za „Dan“ Milan Mirković, predsjednik Udruženja NATO žrtva iz 1999. godine.

Porodica Manojla Komatine, stradalog u NATO bombardovanju, jedina je uspjela prije sedam godina, presudama Osnovnog suda i Višeg suda, da ostvari nadoknadu na ime nematerijalne štete, i to u viisini od 69.000 eura.

Međutim, nakon što je porodici isplaćena navedena suma, Vrhovni sud Crne Gore je naložio da taj novac vrate i da nadoknade troškove parničnog postupka u iznosi od oko 5.000 eura.

Unuk stradalog Bojan Komatina ističe da porodica nije izvršila povraćaj naznačenog novca jer, kako je kazao, to od nje nakon donošenja konačne presude niko nije ni tražio.

„Poslije svega, porodica je bila spremna da dobijeni novac vrati državi, ali nakon što je to naložio Vrhovni sud niko to od nas nije zvanično tražio. Sve to stvara jedan bolan i ružan osjećaj, jer prosto dobijamo utisak da se država cijelo vrijeme poigravala murinskim žrtvama i njihovim porodicama. Poručio bih aktuelnom premijeru Dritanu Abazoviću da sa pozicije na kojoj se nalazi prije svega ljudski sagleda cijelu ovu situaciju i založi se da sve oštećene porodice budu obeštećene na jedan pristojan i prihvatljiv način. Tako bi država konačno sa svog obraza skinula ljagu koja traje više id dvije decenije i koja vrijeđa ne samo naše porodice, već i sve dobronamjerne ljude“, naglasio je Komatina.

On je istakao da sudovi u Crnoj Gori donose presude za nadoknadu štete za neke obične uvrede, a da to nije slučaj kad su u pitanju ljudski životi.

„Svjedoci smo da se donose presude na osnovu kojih se pojedincima, među kojima ima i visokih crnogorskih zvaničnika, isplaćuju desetine hiljada eura na ime pretrpljenih duševnih bolova. Sa druge strane, nema obeštećenja za one koji su pretrpjeli nemjerljivi bol i koji su poslije bombardovanja kupili djelove tijela svojih najbližih na Murinskom mostu. Velika je nepravda u pitanju, a na primjeru naše porodice ostali su prosto demotivisane da idu u dalje postupke, jer, između ostalog, svi ti postupci bude ta bolna sjećanja, a nepravda boli li boli“, kazao je Komatina.

U NATO bombardovanju Murina 30. aprila 1999. godine poginuli su Manojlo Komatina, Miroslav Knežević, Milka Kočanović, Vukić Vuletić, Julija Brudar i Olivera Maksimović.

Tom prilikom ranjeni su Korina Milović iz Murina, Svetlana Zečević iz Andrijevice, Željko Bjelanović iz Velike, Darko Mijović iz Podgorice, Mirko Šoškić iz Ulotine, Slavko Mirković iz Gračanice, Vasko Čejović iz Berana i Danilo Jokić iz Velike.

Ukoliko Dritanova vlada ne reaguje, žaliće se Strazburu

Komatina kaže da čekaju odgovor aktuelne crnogorske vlade po pitanju obeštećenja porodica čiji su članovi stradali i ranjeni u bombardovanju Murina i najavljuje da će pravdu potražiti pred Međunarodnim sudom u Strazburu ukoliko on bude negativan.

„Pravni stručnjaci koje smo angažovali jasno su kazali da postoji uvjeravanje da je tragedija u Murinu mogla da se izbjegne. Prilikom bombardovanja nije bilo sirena, niti bilo kakvog obavještavanja građana o nadolazećoj opasnosti, iako se zna da država Crna Gpora ima ustavnu obavezu da štiti živote i imovinu svojih građana, da kontroliše vanredne situacije i da nadoknadi štetu ako do nje dođe. Međutim, najviše domaće sudske instance to nijesu uzele u obzir, tako da ćemo, ukoliko se Vlada ne izjasni u našu korist, uz pomoć ljudi dobre volje pokušati da pravdu zadovoljimo pred Međunarodnim sudom u Strazburu“, rekao je Komatina.

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije