Connect with us

DRUŠTVO

UKOLIKO DRITANOVA VLADA NE REAGUJE, ŽALIĆE SE SUDU U STRAZBURU

Porodice žrtava NATO bombardovanja u Murini još čekaju da ih država obešteti

„Posebno nas, sve ove 23 godine, boli ravnodušan odnos države Crne Gore prema murinskim žrtvama i njihovim porodicama“, istakao je Milan Mirković, predsjednik Udruženja NATO žrtava

Spomenik žrtvama NATO bombardovanja u Murini

Porodice žrtava stradalih u NATO bombardovanju Murina 30. aprila 1999. godine smatraju da bi Vlada Crne Gore konačno trebalo da donese uredbu na osnovu koje bi vansudskim poravnanjem ostvarili pravo na nadoknadu štete od države. Ranije je nezvanično pominjano da bi porodicama trebalo da se isplati oko pola miliona eura na ime pretrpljenih duševnih bolova, piše Dan.

Porodice podsjećaju da su ranije tužile državu jer kobnog dana 1999. niko u Murinu nije bio upozoren na opasnost od bombardovanja, iako je NATO unaprijed obavještavao nadležne o svim ciljevima koje će gađati. Postupak protiv države za naknadu štete vodile su porodice šestoro poginulih i dvoje povrijeđenih, ali su njihovi tužbeni zahtjevi odbačeni kao zastarjeli.

Foto: Arhiva

„Posebno nas, sve ove 23 godine, boli ravnodušan odnos države Crne Gore prema murinskim žrtvama i njihovim porodicama, kao i prema porodicama povrijeđenih. Obeštećenje porodica za sve što su doživjele i preživjele ostalo je kao moralna obaveza države, koju bi trebalo da ispuni dobrovoljno. Ovdje su stradala djeca i nedužni građani, koje država, koja je tvrdila da nije u ratu, nije ni pokušala da zaštiti. Prava je sramota da nadležni to ni do današnjeg dana nijesu ozbiljno uzeli u obzir. Pomoć Murinu i Murinjanima i neka vrsta moralne satisfakcije potpuno su izostali, iako su pretrpjeli pravi pogrom, od koga se ni do današnjih dana nijesu oporavili. Krajnje je vrijeme da se ta velika nepravda ispravi i da se vansudskim poravnanjem obeštete porodice stradalih i ranjenih“ kazao je za „Dan“ Milan Mirković, predsjednik Udruženja NATO žrtva iz 1999. godine.

Porodica Manojla Komatine, stradalog u NATO bombardovanju, jedina je uspjela prije sedam godina, presudama Osnovnog suda i Višeg suda, da ostvari nadoknadu na ime nematerijalne štete, i to u viisini od 69.000 eura.

Međutim, nakon što je porodici isplaćena navedena suma, Vrhovni sud Crne Gore je naložio da taj novac vrate i da nadoknade troškove parničnog postupka u iznosi od oko 5.000 eura.

Unuk stradalog Bojan Komatina ističe da porodica nije izvršila povraćaj naznačenog novca jer, kako je kazao, to od nje nakon donošenja konačne presude niko nije ni tražio.

„Poslije svega, porodica je bila spremna da dobijeni novac vrati državi, ali nakon što je to naložio Vrhovni sud niko to od nas nije zvanično tražio. Sve to stvara jedan bolan i ružan osjećaj, jer prosto dobijamo utisak da se država cijelo vrijeme poigravala murinskim žrtvama i njihovim porodicama. Poručio bih aktuelnom premijeru Dritanu Abazoviću da sa pozicije na kojoj se nalazi prije svega ljudski sagleda cijelu ovu situaciju i založi se da sve oštećene porodice budu obeštećene na jedan pristojan i prihvatljiv način. Tako bi država konačno sa svog obraza skinula ljagu koja traje više id dvije decenije i koja vrijeđa ne samo naše porodice, već i sve dobronamjerne ljude“, naglasio je Komatina.

On je istakao da sudovi u Crnoj Gori donose presude za nadoknadu štete za neke obične uvrede, a da to nije slučaj kad su u pitanju ljudski životi.

„Svjedoci smo da se donose presude na osnovu kojih se pojedincima, među kojima ima i visokih crnogorskih zvaničnika, isplaćuju desetine hiljada eura na ime pretrpljenih duševnih bolova. Sa druge strane, nema obeštećenja za one koji su pretrpjeli nemjerljivi bol i koji su poslije bombardovanja kupili djelove tijela svojih najbližih na Murinskom mostu. Velika je nepravda u pitanju, a na primjeru naše porodice ostali su prosto demotivisane da idu u dalje postupke, jer, između ostalog, svi ti postupci bude ta bolna sjećanja, a nepravda boli li boli“, kazao je Komatina.

U NATO bombardovanju Murina 30. aprila 1999. godine poginuli su Manojlo Komatina, Miroslav Knežević, Milka Kočanović, Vukić Vuletić, Julija Brudar i Olivera Maksimović.

Tom prilikom ranjeni su Korina Milović iz Murina, Svetlana Zečević iz Andrijevice, Željko Bjelanović iz Velike, Darko Mijović iz Podgorice, Mirko Šoškić iz Ulotine, Slavko Mirković iz Gračanice, Vasko Čejović iz Berana i Danilo Jokić iz Velike.

Ukoliko Dritanova vlada ne reaguje, žaliće se Strazburu

Komatina kaže da čekaju odgovor aktuelne crnogorske vlade po pitanju obeštećenja porodica čiji su članovi stradali i ranjeni u bombardovanju Murina i najavljuje da će pravdu potražiti pred Međunarodnim sudom u Strazburu ukoliko on bude negativan.

„Pravni stručnjaci koje smo angažovali jasno su kazali da postoji uvjeravanje da je tragedija u Murinu mogla da se izbjegne. Prilikom bombardovanja nije bilo sirena, niti bilo kakvog obavještavanja građana o nadolazećoj opasnosti, iako se zna da država Crna Gpora ima ustavnu obavezu da štiti živote i imovinu svojih građana, da kontroliše vanredne situacije i da nadoknadi štetu ako do nje dođe. Međutim, najviše domaće sudske instance to nijesu uzele u obzir, tako da ćemo, ukoliko se Vlada ne izjasni u našu korist, uz pomoć ljudi dobre volje pokušati da pravdu zadovoljimo pred Međunarodnim sudom u Strazburu“, rekao je Komatina.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Šef beranske policije: Šćepanović naredio dodatni oprez u Beranama jer postoji rizik od terorizma

„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane, Željko Babović

Policija u Beranama

Odgovarajući na pitanja odbornika u beranskom parlamentu, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane Željko Babović saopštio je da je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naredio dodatan oprez u tom gradu, jer postoji rizik od terorizma, piše RTCG. On je ovo izjavio u odgovoru na pitanja odbornika Vidoja Rmuša i Martina Kljajića, koje je interesovalo zašto policija u Beranama šeta naoružana puškama.

„To je nalog direktora Uprave policije, zato što postoje obavještajni podaci zbog krize na Bliskom istoku, da može doći do eskalacije radikalnih sukoba i moramo biti spremni. Ne možemo čekati da neko puca tu u centru grada ili vrši neki teroristički akt, da mi pođemo u policiju i uzmemo pušku“, istakao je on.

Najviše pažnje na sjednici posvećeno je informaciji o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti.

„Dogodilo se jedno teško ubistvo, izvršeno 70 krivičnih djela, 64 puta narušen je javni red i mir“, kaže Babović, i dodaje da ovaj povećani broj narušavanja nije odraz lošeg stanja javnog reda i mira, nego povećanog profesionalizma policijskih službenika.

„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Željko Babović.

Da li je tačno da je samo kod jednog lica tokom pretresa pronađeno 17 pušaka, zanimalo je odbornika Vidoja Rmuša.

„Ako imate dovoljno novca, mogli ste da se naoružate kao Rambo. I, bogami, me strah da ćete jedan dan vi prvo imati problem s Rambovima, a ne mi“, kaže Rmuš.

„Niko, dok sam ja načelnik, neće moći da dobije dozvolu, a da je operativno interesantno lice“, kaže Babović.

Policija je, rekao je, rasvijetlila slučaj bušenja guma na autima dva sveštenika eparhije Budimljansko-nikšićke.

„To bušenje guma je izvršilo lice S.M., 26 godina, sa kojim su sveštenici imali problem i koga su prijavil“, istakao je.

Da li se nešto radi po pitanju pustošenja šuma na sjeveru, interesuje odbornika Martina Kljajića.

Procjenjuje se da je Crna Gora u minuloj godini oštećena 100 miliona eura pustošenjem šuma, kaže Babović. Tri predmeta formirana su u Beranama, jedan u Rožajama.

Zato načelnik Babović poručuje.

„Ja ću ići, obećavam vam, na hapšenje u Upravi za šume u Beranama. Biće procesuiranja. Nećemo samo Upravu za šume, nego i ostale lokalne organe, jer oni ljudi koji misle da su došli na određene pozicije i da mogu da prave kombinacije, grdno su se prevarili“, istakao je on.

Uz zapošljavanje novih službenika u Odjeljenju bezbjednosti, i dalje nedostaje kadar cijeni načelnik.

„Ja bih najviše volio da imam u Berane, kao što je nekad bilo, 180 policajaca, a ja nemam. Ja imam 34 policajca manjka i 17 inspektora manjka“, kaže on.

Uz usvojenu informaciju o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti, na maratonskoj sjednici Skupštine opštine Berane prihvaćeni su finansijski izvještaji o radu brojnih lokalnih institucija i preduzeća.

Piše: Marija Barjaktarović (RTCG)

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dojave o bombama u više osnovnih škola lažne

Isti prijeteći mejl stigao je i osnovnim školama u Podgorici, Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori

OŠ "Radomir Mitrović" u Beranama (arhiva)

Zbog dojave o bombi, jutros je evakuisan veliki broj osnovnih škola u Beranama i u Crnoj Gori, saopšteno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.

Zbog dojave o postavljenoj bombi evakuisana je Osnovna škola “Radomir Mitrović” u Beranama, potvrdio je dopisnici RTCG Mariji Barjaktarević, direktor Aleksandar Vujović. Dojavu su, kaže, dobili mejlom u 7 i 25, policijske ekipe provjeravaju objekat. Nastave danas neće biti.

Kako nam je saopštio mejl je poslat na adrese još sedam škola u Beranama: OŠ “Vuk Karadžić”, “Vukašin Radunović”, u Donjoj Ržanici, Lubnicama, na Polici, kao i osnovnim školama “ Vladislav Rajko Korać” u Štitarima i “Vukajlo Kukalj” u Šekularu.

Portal RTCG je najprije dobio informaciju o dojavi o bombi u OŠ „Pavle Rovinski“ u Podgorici. Nakon toga su iz policije saznali da je cirkularni mejl stigao osnovnim školama u Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori. Dojave o postavljenim bombama stigle su u cetinjske osnovne škole „Njegoš“ i „Lovćanski partizanski odred“, javlja reporterka RTCG Milena Stanojević. Đaci i nastavnici su evakuisani i u toku je pretraga objekata.

Policija je na terenu i provjerava navode.

Uviđaj u toku…

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Aco Đukanović: Tužim državu treći put, ovaj predmet će se pamtiti kao Limenka

Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović

Foto: Boris Pejović

„Ovo će biti treći put da tužim državu. Ne znam ko je sudio predmet Limenka, ali kao što se on danas pominje svaki dan, tako će se za nekoliko godina pominjati i ovaj predmet kada budem tužio državu tako mi Boga i Svetoga Vasilija Ostroškog“, kazao je okrivljeni Aco Đukanović na kontroli optužnice u Osnovnom sudu u Nikšiću, gdje mu se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović.

U opširnom izlaganju posebno se zadržala na pitanju obezbjeđenja njenog brata, Milo Đukanović, osporavajući navode iz izvještaja državnih organa.

Kazala je da je Milo Đukanović od 1991. godine, kada je prvi put stupio na funkciju premijera, pa sve do 2023. godine, bez prekida bio štićena ličnost, uz obezbjeđenje koje je, kako je navela, bilo organizovano na više nivoa – vidljivo i prikriveno.

Prema njenim riječima, to obezbjeđenje uključivalo je kolone sa tri do četiri vozila, kao i pripadnike koji su djelovali diskretno, ali su bili stalno prisutni, naoružani dugim cijevima, uz pancire i kompletnu prateću opremu koja ide uz zaštitu najviših državnih funkcionera.

Navela je da su bezbjednosne procjene ukazivale na visok stepen ugroženosti, ističući da je njen brat imao čak sedam elemenata koji su ukazivali na potencijalnu prijetnju po njegov život, zbog čega je takav nivo obezbjeđenja bio kontinuiran i pojačan.

„U porodičnoj kući sam mnogo puta zaticala metke i kutije municije i sklanjala ih jer su djeca bila mala“, kazala je ona, dodajući da su pripadnici obezbjeđenja boravili ne samo u dvorištu, već i u samoj kući.Istakla je i da su se pripadnici obezbjeđenja nalazili u objektima u neposrednoj blizini kuće, uključujući i zgrade i prostor oko gimnazije koja se nalazi u blizini, gdje je, kako je navela, viđala naoružane ljude sa dugim cijevima.

„Koliko ih je bilo po dvorištu i po kući, o tome da i ne govorim“, rekla je.

Dodala je da su takve okolnosti bile svakodnevne i da je, kako tvrdi, svima bilo jasno da se radi o štićenoj ličnosti sa visokim nivoom bezbjednosnih mjera.

„Toliko o tome da Milo Đukanović nije imao zaštitu“, kazala je ona.Ona je na osnovu toga dovela u pitanje tačnost izvještaja Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost, ocjenjujući ih „potpuno obezvrijeđenim“ i navodeći da sadrže „ortodoksne neistine“, posebno u dijelu koji se odnosi na prisustvo oružja i municije u porodičnoj kući.

U nastavku izlaganja, Ana Đukanović je kazala da optužnica ne sadrži elemente propisane Zakonik o krivičnom postupku, navodeći da u njoj nema obrazloženja stanja stvari, dokaza kojima se činjenice utvrđuju, niti odnosa tužilaštva prema odbrani okrivljenog.

„Ništa od toga nema u optužnici“, rekla je ona, dodajući da tužiteljka kao strana u postupku mora poštovati ista pravila kao i odbrana i okrivljeni.

Posebno se osvrnula na pitanje umišljaja, ističući da je u optužnici, kako je kazala, samo prepisana zakonska formulacija bez konkretnog obrazloženja.

„Umišljaj je ključni element krivične odgovornosti, a tužiteljka se njime suštinski nije bavila“, navela je.

Ukazala je i na balistički nalaz, prema kojem municija potiče iz 1980-ih godina, iz vremena njihovog pokojnog oca, naglašavajući da tužilaštvo taj nalaz nije adekvatno analiziralo niti ga blagovremeno dostavilo odbrani.

Đukanović je u obraćanju sudu naveo da je službenik Centra bezbjednosti Nikšić Velibor Koprivica „17 godina držao predmet“ koji se odnosi na raniju prijavu krađe iz njegove kuće, te da je tek sada, kako tvrdi, taj predmet iskorišćen u ovom postupku.

Kazao je i da je druga provala u njegovu kuću bila prije šest i po godina, ali da ni tada, kako tvrdi, nije bilo konkretnih radnji.

„Tužilaštvo u Nikšiću za 28 dana podiže optužnicu, a za 17 godina ništa nije urađeno“, rekao je on.Istakao je da mu je zaprijećena kazna od šest godina zatvora, „da mu se djeca pate“, te da smatra nezakonitim korišćenje određenih informacija koje, kako tvrdi, nijesu dostavljene ni sudu ni odbrani, a korišćene su protiv njega.

Branilac okrivljenog Slobodan Stašević predložio je da se u spise predmeta uvrste zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje stana i pomoćnih objekata u Nikšiću, naredba za pretres stana u Podgorici, kao i krivična prijava predata Specijalnom državnom tužilaštvu.

Takođe je predložio da se izvrši uvid u dokaze koje tužilaštvo nije priložilo, a nalaze se u spisima, i to izvještaj o DNK vještačenju i izvještaj o daktiloskopskom vještačenju, kao i da se saslušaju svjedoci na okolnosti porijekla municije u kući: Zoran Radević, Radosav Lješković, Željko Vukčević, Veselin Pešić, Milan Kovačević i Mihajlo Vuksanović.

Predložio je i da se pribavi kompletna dokumentacija, te da se naloži policiji u Nikšiću da, u skladu sa aktom od 20. marta, dostavi sudu i tužilaštvu cjelokupan materijal kojim raspolaže u vezi sa predmetom iz 31. avgusta 2009. godine, kao i da se vlasniku vrate četiri ukradena pištolja, tri dozvole i jedna potvrda izdata od strane Ministarstva unutrašnjih poslova kojom se potvrđuje da je dobio na poklon četvrti revolver.

Sud je potom donio rješenje kojim se odbija predlog odbrane da se optuženom ukine mjera zabrane napuštanja stana, cijeneći da i dalje postoje razlozi za njeno trajanje, uz napomenu da će se svaka dva mjeseca vršiti kontrola izrečenih mjera.

Postupajući sudija Mirko Kojović kazao je da će odluka o kontroli optužnice biti dostavljena u zakonskom roku.

Aco Đukanović je novinarima nakon suđenja na pitanje novinarke hoće li danas davati izjave medijima prvo pitao odakle je, a kad je ona odgovorila „Vijesti“ on kazao „40 godina me ništa niste pitali, nemate ni moralno pravo za to, a svaki dan ste pisali o meni“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije