Connect with us

DRUŠTVO

UKOLIKO DRITANOVA VLADA NE REAGUJE, ŽALIĆE SE SUDU U STRAZBURU

Porodice žrtava NATO bombardovanja u Murini još čekaju da ih država obešteti

„Posebno nas, sve ove 23 godine, boli ravnodušan odnos države Crne Gore prema murinskim žrtvama i njihovim porodicama“, istakao je Milan Mirković, predsjednik Udruženja NATO žrtava

Spomenik žrtvama NATO bombardovanja u Murini

Porodice žrtava stradalih u NATO bombardovanju Murina 30. aprila 1999. godine smatraju da bi Vlada Crne Gore konačno trebalo da donese uredbu na osnovu koje bi vansudskim poravnanjem ostvarili pravo na nadoknadu štete od države. Ranije je nezvanično pominjano da bi porodicama trebalo da se isplati oko pola miliona eura na ime pretrpljenih duševnih bolova, piše Dan.

Porodice podsjećaju da su ranije tužile državu jer kobnog dana 1999. niko u Murinu nije bio upozoren na opasnost od bombardovanja, iako je NATO unaprijed obavještavao nadležne o svim ciljevima koje će gađati. Postupak protiv države za naknadu štete vodile su porodice šestoro poginulih i dvoje povrijeđenih, ali su njihovi tužbeni zahtjevi odbačeni kao zastarjeli.

Foto: Arhiva

„Posebno nas, sve ove 23 godine, boli ravnodušan odnos države Crne Gore prema murinskim žrtvama i njihovim porodicama, kao i prema porodicama povrijeđenih. Obeštećenje porodica za sve što su doživjele i preživjele ostalo je kao moralna obaveza države, koju bi trebalo da ispuni dobrovoljno. Ovdje su stradala djeca i nedužni građani, koje država, koja je tvrdila da nije u ratu, nije ni pokušala da zaštiti. Prava je sramota da nadležni to ni do današnjeg dana nijesu ozbiljno uzeli u obzir. Pomoć Murinu i Murinjanima i neka vrsta moralne satisfakcije potpuno su izostali, iako su pretrpjeli pravi pogrom, od koga se ni do današnjih dana nijesu oporavili. Krajnje je vrijeme da se ta velika nepravda ispravi i da se vansudskim poravnanjem obeštete porodice stradalih i ranjenih“ kazao je za „Dan“ Milan Mirković, predsjednik Udruženja NATO žrtva iz 1999. godine.

Porodica Manojla Komatine, stradalog u NATO bombardovanju, jedina je uspjela prije sedam godina, presudama Osnovnog suda i Višeg suda, da ostvari nadoknadu na ime nematerijalne štete, i to u viisini od 69.000 eura.

Međutim, nakon što je porodici isplaćena navedena suma, Vrhovni sud Crne Gore je naložio da taj novac vrate i da nadoknade troškove parničnog postupka u iznosi od oko 5.000 eura.

Unuk stradalog Bojan Komatina ističe da porodica nije izvršila povraćaj naznačenog novca jer, kako je kazao, to od nje nakon donošenja konačne presude niko nije ni tražio.

„Poslije svega, porodica je bila spremna da dobijeni novac vrati državi, ali nakon što je to naložio Vrhovni sud niko to od nas nije zvanično tražio. Sve to stvara jedan bolan i ružan osjećaj, jer prosto dobijamo utisak da se država cijelo vrijeme poigravala murinskim žrtvama i njihovim porodicama. Poručio bih aktuelnom premijeru Dritanu Abazoviću da sa pozicije na kojoj se nalazi prije svega ljudski sagleda cijelu ovu situaciju i založi se da sve oštećene porodice budu obeštećene na jedan pristojan i prihvatljiv način. Tako bi država konačno sa svog obraza skinula ljagu koja traje više id dvije decenije i koja vrijeđa ne samo naše porodice, već i sve dobronamjerne ljude“, naglasio je Komatina.

On je istakao da sudovi u Crnoj Gori donose presude za nadoknadu štete za neke obične uvrede, a da to nije slučaj kad su u pitanju ljudski životi.

„Svjedoci smo da se donose presude na osnovu kojih se pojedincima, među kojima ima i visokih crnogorskih zvaničnika, isplaćuju desetine hiljada eura na ime pretrpljenih duševnih bolova. Sa druge strane, nema obeštećenja za one koji su pretrpjeli nemjerljivi bol i koji su poslije bombardovanja kupili djelove tijela svojih najbližih na Murinskom mostu. Velika je nepravda u pitanju, a na primjeru naše porodice ostali su prosto demotivisane da idu u dalje postupke, jer, između ostalog, svi ti postupci bude ta bolna sjećanja, a nepravda boli li boli“, kazao je Komatina.

U NATO bombardovanju Murina 30. aprila 1999. godine poginuli su Manojlo Komatina, Miroslav Knežević, Milka Kočanović, Vukić Vuletić, Julija Brudar i Olivera Maksimović.

Tom prilikom ranjeni su Korina Milović iz Murina, Svetlana Zečević iz Andrijevice, Željko Bjelanović iz Velike, Darko Mijović iz Podgorice, Mirko Šoškić iz Ulotine, Slavko Mirković iz Gračanice, Vasko Čejović iz Berana i Danilo Jokić iz Velike.

Ukoliko Dritanova vlada ne reaguje, žaliće se Strazburu

Komatina kaže da čekaju odgovor aktuelne crnogorske vlade po pitanju obeštećenja porodica čiji su članovi stradali i ranjeni u bombardovanju Murina i najavljuje da će pravdu potražiti pred Međunarodnim sudom u Strazburu ukoliko on bude negativan.

„Pravni stručnjaci koje smo angažovali jasno su kazali da postoji uvjeravanje da je tragedija u Murinu mogla da se izbjegne. Prilikom bombardovanja nije bilo sirena, niti bilo kakvog obavještavanja građana o nadolazećoj opasnosti, iako se zna da država Crna Gpora ima ustavnu obavezu da štiti živote i imovinu svojih građana, da kontroliše vanredne situacije i da nadoknadi štetu ako do nje dođe. Međutim, najviše domaće sudske instance to nijesu uzele u obzir, tako da ćemo, ukoliko se Vlada ne izjasni u našu korist, uz pomoć ljudi dobre volje pokušati da pravdu zadovoljimo pred Međunarodnim sudom u Strazburu“, rekao je Komatina.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije