Connect with us

DRUŠTVO

RADOVI POČELI PRIJE DVIJE GODINE

Probijen tunel kroz Bjelasicu, put od Berana do Kolašina kraći za 40 kilometara

Završetkom tunela na saobraćajnici Jezerine-Lubnice, od Berana do Kolašina stizaće se za 40 minuta

Probijanje tunela kroz Bjelasicu, kojim će put od Kolašina do Berana biti kraći za 40 minuta, završeno je danas, saznaje Berane online iz više izvora.

Završetkom tunela na saobraćajnici Jezerine-Lubnice, u dužini od 2.814 metara, put od Berana do Kolašina biće kraći za oko 40 kilometara.

Sada se od Kolašina do Berana stiže za oko sat i po.

Berane se zahvaljujući novom putu približilo i glavnom gradu nakon izgradnje prioritetne dionice crnogorskog autoputa Smokovca-Uvač-Mateševo.

Tunel Klisura je najkompleksniji i najzahtjevniji građevinsko-saobraćajni objekat na izgradnji puta od Berana do Kolašina, preko planine Bjelasice, saopšteno je ranije iz Direkcije javnih radova.

“Upravo izgradnjom, odnosno probijanjem tunela Klisura dobijaju se preduslovi za glavne benefite koje donosi ova saobraćajnica znatno skraćenje sadašnje saobraćajne razdaljine između Berana i Kolašina”, kazao je tim povodom predsjednik Opštine Kolašin, Milosav Bulatović.

Izvođač radova, preduzeće Euroasfalt, imalo je dosta problema sa vodom koja se pojavila prilikom probijanja tunela, što je, kako ističe Bulatović, usporilo radove.

Završetak kompletnih radova, prema najavama investitora, izvođača radova i samog Bulatovića očekivao se u decembru ove godine.

Iz Direkcije za saobraćaj su ranije saopštili da je završetak radova planiran za 6. novembar 2020.

Prema ugovoru sa firmom “Euro asfalt” rok za završetak je 36 mjeseci, rečeno je tada.

Radovi se izvodili na četiri dionice

Radovi na putu Jezerine-Lubnice izvode se na ukupnoj dužini 14,44 kilometra i podijeljeni su na četiri dionice, saopšteno je ranije iz Direkcije javnih radova.

Odgovorili su da na prvoj dionici Lubnice rade rekonstrukciju puta u dužini od 6,61 kilometar i izgradnju galerije duge 80 metara.

Na drugoj dionici Jelovica rekonstruisaće put od oko tri kilometra, a na četvrtoj put dužine manje od jednog kilometra.

Iz Direkcije su kazali da će na trećoj dionici Klisura rekonstruisati put od 3,87 kilometara i izgraditi tunel dužine 2.814 metara.

Voda usporila radove

Fotografija iz tunela od prije 10-tak dana

Radovi na izgradnji tunela Klisura nedavno su opet bili zaustavljeni usled pojave obimne količine podzemne vode, dotoka i do 200 litara u sekundi.

Fotografije koje svjedoče o tome, tačnije o još jednoj poplavi u tunelu, objavio je nedavno na svom fejsbuk-profilu Boris Raonić iz Građanske alijanse.

„Radovi je trebalo da budu završeni prije pola godine, a da se potom, sa završetkom puta gradi žičara koja povezuje ski-centre „Kolašin 1450“ i „Kolašin 1600″. Ali, niko se nije sjetio da ispita teren, posao je prihvatila firma iz BiH. Kada su počeli da rade, vidjeli su da ima podzemnih voda dotoka 200 litara u sekundi“, napisao je Raonić tada, koji navodi da je pad tunela promijenjen da bi išao prema planiranoj mHE, čitav projekat će stajati više od 50 miliona.

Raonić ističe da je izvođač radova blizak jednoj partiji u BiH, koja ima sestrinsku firmu u Crnoj Gori. Riječ je o kompaniji „Euro-asfalt“ iz Sarajeva, čiji je vlasnik Hamid Ramić, jedan od finansijera SDA. U Crnoj Gori se „šuška“ da je Ramić donator i Bošnjačke stranke, čiji je kadar Osman Nurković, doskorašnji ministar saobraćaja i pomorstva, u vreme čijeg mandata je „Euro asfalt“ u Crnoj Gori dobio poslove vrijedne čak 60 miliona evra!

Izvođač radova traži još novca

Radovi na ovom putu, svečano ozvaničeni u maju 2017. godine, zaustavljeni su nakon nepune godine, kada je tokom probijanja tunela ispod planine Bjelasice pronađena velika količina vode.

Kako je nedavno objavljeno, stručnjaci „Euro-asfalta“ izračunali su da im treba platiti dodatnih 15,85 miliona eura troškova da bi konačno završili ovaj put!

Rekonstrukcija puta Lubnice – Jezerine, sa probijanjem tunela kroz Bjelasicu, ugovorena je za cijenu od 41 milion eura, sa uračunatim porezom na dodatu vrednost.

Posao je trebalo da bude okončan u maju 2020. godine.

Piše: Berane online 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Crnogorski doktor potvrdio: Izliječen prvi pacijent ruskom vakcinom protiv raka, ovo je velika stvar

Boljević je kazao da bi pacijentkinja iz Srbije već u januaru trebalo da počne da dobija ovu terapiju

Copyright Tanjug/AP/Lindsey Wasson

Profesor sa Sečenovskog fakulteta u Moskvi, Sergej Boljević, specijalista patofiziologije i pulmologije porijeklom iz Crne Gore, rekao je da ruska vakcina protiva raka već daje prve rezultate.

Kaže da je izliječen prvi pacijent koji je završio terapiju protiv melanoma i primio rusku personalizovanu vakcinu protiv raka.

Dodao je da pacijent trenutno nema otkrivene metastaze i ocijenio da je to veoma ohrabrujuće, jer potvrđuje da je ova terapija pokazala efikasnost.

On je dodao da se dolazak prve pacijentkinje iz Srbije očekuje u januaru, kada bi i ona trebalo da počne da dobija ovu terapiju.

“Ovo je stvarno velika, ogromna stvar. Ne radi se samo o tome da se pacijent sada dobro osjeća, što jeste slučaj, i da nema metastaza. Mi znamo mehanizam djelovanja i zato ćemo sačekati da se to potvrdi. Tri do pet godina treba sačekati, to je tako u onkologiji. Ovaj tumor je kod njega izliječen, ali sačekaćemo da to bude i zvanično potvrđeno”, naveo je on.

Boljević je rekao da je pacijentu melanom dijagnostikovan 2021. godine, a tokom 2025. utvrđeno je širenje bolesti na limfne čvorove i dodao da je personalizovanu vakcinu počeo da prima u aprilu 2026. godine, dok je posljednju dozu dobio u septembru.

Govoreći o načinu djelovanja vakcine, Boljević je objasnio da tumor ima neku vrstu kišobrana kojim se brani, zbog čega organizam ne može da ga prepozna, istakavši da ljekari ovom terapijom skidaju taj kišobran i sopstvene ćelije organizma uče kako da se bore protiv tumora koji pacijent ima.

Prema njegovim riječima, melanom je izabran za početnu primjenu ove tehnologije zbog velikog broja mutacija i neoantigena, koje savremene metode, pomoću vještačke inteligencije, mogu da identifikuju.

Boljević je naglasio da se s primjenom nove terapije napreduje oprezno i da se broj pacijenata postepeno povećava, istakavši da je do kraja godine planirano 20 pacijenata, a naredne još 100.

“Mi idemo vrlo oprezno. Jedan pacijent je dobio tu terapiju. Donijeta je odluka da se ide na veći broj bolesnika. Do kraja godine biće 20 pacijenata, a tokom sljedeće godine 100. To se odnosi na melanom, ali radimo i na tome da ovu tehnologiju proširimo na tumore drugih organa”, izjavio je on.

Dodao je da se tokom naredne godine planira proširenje istraživanja i primjene terapije na pojedine tumore pluća, bubrega, mokraćne bešike, dojke i pankreasa.

Kada je riječ o neželjenim efektima, profesor je istakao da kod prvog pacijenta nisu zabilježene ozbiljne neželjene reakcije, ali da je neophodan dalji oprez.

“Za sada nisu registrovani ozbiljni neželjeni efekti. Moguće su određene lokalne reakcije, poput crvenila na mjestu primljene vakcine. Međutim, mi još ne znamo šta će biti dalje. Ukoliko se neželjeni efekti pojave, moraćemo da se bavimo njima”, objasnio je on.

Govoreći o pacijentkinji iz Srbije Jovani Aleksić, za koju se priprema personalizovana vakcina, Boljević je rekao da je njen dolazak u Rusiju bio odložen zbog administrativnih i drugih poteškoća, ali da očekuje početak terapije u januaru 2027. godine.

“Važno je da je ona primljena, da se vakcina za nju pravi i da će poslije Nove godine doći. Negdje oko sredine januara, poslije praznika, trebalo bi da dobije prvu dozu, a zatim će nastaviti liječenje prema predviđenoj šemi. Nadamo se i uvjereni smo da će rezultat biti dobar”, poručio je profesor.

Izvor: Adria/Euronews

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Skupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim

Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je parlamentu, a potpisivanje je otvoreno do 15. januara

Skupštini Crne Gore podnijeta je peticija kojom se traži da se srpski jezik, kao jezik kojim govori 43,18 odsto stanovnistva, izjednači sa drugim po zastupljenosti jezikom – crnogorskim, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je parlamentu, a potpisivanje je otvoreno do 15. januara.

Inicijativom koja se odnosi na ravnopravnost srpskog jezika u Crnoj Gori i u procesu pristupanja Evropskoj uniji predlaže se da Skupština preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se status tog jezika uredio u skladu sa njegovom zastupljenošću među građanima.

U obrazloženju inicijative navodi se da je srpski jezik maternji za 43,18 odsto stanovnika Crne Gore i da je najzastupljeniji jezik u državi, dok je Ustavom Crne Gore, u članu 13, definisan kao jezik u službenoj upotrebi.

Predlagači smatraju da bi srpski jezik trebalo izjednačiti sa drugim po zastupljenosti jezikom u zemlji, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji.

U inicijativi se ukazuje i na značaj Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji, kojim će, između ostalog, biti uređeno na kojim jezicima će građani Crne Gore biti zastupljeni u radu institucija EU. Kao pravni osnov za uključivanje Skupštine u ovaj proces navodi se član 15 Ustava Crne Gore, koji se odnosi na način pristupanja Evropskoj uniji.

Predlagači ocjenjuju da bi peticija doprinijela afirmaciji jednakosti, jezičkog i demokratskog pluralizma, kao i procesu evropskih integracija. Kao primjere država članica EU koje imaju više službenih jezika navode Belgiju, Finsku, Irsku i Maltu.

U obrazloženju se ističe da bi odnos Crne Gore prema jezičkim pravima građana bio pokazatelj demokratske zrelosti države i njenog odnosa prema evropskim vrijednostima.

Najavljeno je i da će sa sadržajem peticije biti upoznat predsjednik Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Crnogorci preplavili Trebinje tokom „Njegoševih dana“: Podgoričani, Beranci, Novljani, Nikšićani… proveli praznik u ovom gradu, nije bilo slobodnog smještaja, rafovi u prodavnicama prazni

Iako se ovih dana po društvenim mrežama i uz kafu zbijaju šale na račun gužve i komšija, Trebinjci vole ovakve posjete, navodi RTRS

Trebinje je, osim kao turističko, poznato i kao šoping odredište, za ljude iz Crne Gore. Vikendi su im rezrvisani za kupovinu po povljnijim cijenama, šetnju i odmor, a posebno za praznike, prenosi Radio televizija Republike Srpske (RTRS).

U Crnoj Gori su dok su trajali „Njegoševi dani“ Novljani, Podgoričani, Beranci, Nikšićani, ali i oni iz drugih mjesta sa sjevera Crne Gore i ostalih primorskih gradova, praznični, produženi vikend proveli u Trebinju.

Ni loše vrijeme nije moglo pokvariti planove da praznični mini odmor potroše na šoping, ili kafu pod Platanima.

Crnogorci uglavnom „okupiraju“ trgovine sa robom široke potrošnje, ali i one trgovinske lance, koji ne postoje u našoj zemlji, piše RTRS.

I ove subote za sobom su ostavili prazne rafove, navodi ovaj medij.

Za mnoge Crnogorce izgleda da je Trebinje bilo dobar izbor za produženi vikend, pa su i apartmani u gradu popunjeni.

Iako se ovih dana po društvenim mrežama i uz kafu zbijaju šale na račun gužve i komšija, Trebinjci vole ovakve posjete, navodi RTRS.

Trgovci i ugostielji posebno, jer su ponedjeljak dočekali sa punijom kasom.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije