Connect with us

DRUŠTVO

NESTALA POČETKOM 2000-TIH

Pronađena skulptura “Kupačica” koja je nestala iz Hotela „Berane“

Skulptura kupačica djelo je akademskog vajara Dragana Mitrovića i pravljena je specijalno za hotel „Berane“

Skulptura "Kupačica"

Čuvena skulptura “Kupačica” koja je početkom dvijehiljaditih godina nestala iz hotela „Berane“, gdje je od njegove izgradnje šest decenija krasila fontanu na terasi ovog poznatog ugostiteljskog objekta, pronađena je prije ovih dana i vraćena u hotel. To je Portalu RTCG potvrdilo više sagovornika, ali potpunu informaciju u vezi sa tim nismo mogli dobiti i od sadašnjeg vlasnika hotela, Nenada Đekovića, koji je u inostranstvu.

Prema saznanjima našeg portala, vlasniku je anonimno dojavljeno da se “Kupačica” nalazi na nekom mjestu u blizini grada, gdje je on potom zaista i pronašao. Tako je “Kupačica” ponovo “doplivala“ u svoju luku, odnosno na svoje mjesto, gdje bi trebalo da bude opet postavljena.

Skulptura kupačica djelo je akademskog vajara Dragana Mitrovića i pravljena je specijalno za hotel „Berane“, dok se njen drugi odlivak nalazi na plaži Ričardova glava u Budvi.

Hotel “Berane“ je do 2003. godine bio najznačajniji objekat hotelsko turističkog preduzeća u ovom gradu. Ta godina je početak pljačke i početak kraja. Tada je ovu ugostiteljsko turističku kompaniju privatizovala nepoznata firma Euroturist GMBH. Kola su brzo krenula niz brdo.Za društvo okupljeno oko „Euroturista“ problemi su počeli već krajem 2004. Ponestajalo je obrtnih sredstava, sve manje se radilo, a plate zaposlenima nijesu isplaćivane. Tinjalo je nezadovoljstvo, počeli štrajkovi.Šlag na tortu bio je neizmireni kredit kod „Atlasmont banke“, zbog kojeg je ova banka HTP-u 2005. godine zaplijenila hotel „Berane“.

Hotel Berane

Ovaj hotel površine hiljadu kvadrata u osnovi, puta tri sprata, sa 17 hiljada metara kvadratnih zemljišta nad obalom Lima, Atlasmont banka je cijenila 700 hiljada eura, a prodala tek iz trećeg puta za svega 200 hiljada. Navodno, istim vlasnicima pod drugim imenom.

Izvor iz filijale „Atlasmont banke“ u Beranama rekao je tada da je ova filijala zaplijenila samo objekte i zemljište, ali ne i inventar. Vrata hotela su plombirana, ali je plomba brzo oštećena, a inventar i dalje nestajao.

„Nijesmo postali vlasnici inventara, i nijesmo bili u posjedu popisa sredstava, tako da nam nije poznata sudbina umjetničkih djela. Ne znam zbog čega, ali ključevi od hotela su završili u Podgorici, a ne kod nas“, kazao je jedan bankarski službenik.

Drugi odlivak na Ričardovog glavi u Budvi (Foto: Privatna arhiva
U Podgorici je obavljena i prodaja, koju je u ime banke potpisao generalni direktor Mihailo Banjević, a u ime kupca, preduzeća „Monte invest“, čiji je vlasnik na papiru bio Slovenac Matjaž Trtnik, izvjesna Snežana Perović.Kupci se nikada nijesu pojavili u Beranama, ali je Slovenac navodno ovlastio „Monte nekretnine“ Berane, kao firmu kćerku, da preuzme ključeve.

Vjeruje se da je upravo u ovom periodu došlo do nestanka najvećeg broja umjetničkih slika i drugih umjetničkih djela i predmeta neprocjenjive vrijednosti. Tada je nestao i triptih Uroša Toškovića, ulje na platnu Aleksandara Aca Prijića veličine četiri puta tri metra, zatim nekoliko slika beogradskog umjetnika Zorana Radovića, veliki broj slika drugih umjetnika, unutrašnjih skulptura od drveta i bronze.

Baš u to vrijeme iz fontane na terasi hotela nestala je statua “Kupačica”. “Kupačica” je razmontirana vrlo stručno, što ukazivalo na to da je neko „radio“ mirno i bez straha.

Na veliku žalost, u potpunosti su uništene i dvije drvene zidne instalacije, takođe značajne vrijednosti, djelo izvjesnog beogradskog umjetnika, koji ih je svojevremeno izrađivao na licu mjesta, živeći u hotelu.

Lopovi su ih skunuli sa zida, ali nijesu uspjeli da ih u komadu iznesu. Ostale su kao obična gomila drveta ispod zidova na kojima su se nalazile decenijama.Više nije imalo šta da se ukrade. Tu je bio kraj pljačke umjetnina nekadašnjeg hotelsko-turističkog preduzeća Berane, koje su iz ruke u ruku stigle ko zna dokle.

“Hotel Berane” je tada tri puta gorio i potpuno je uništen, i tek kada ga je, sa najboljim i iskrenim namjerama, kupio sadašnji vlasnik, krenula je njegova rekonstrukcija, kojom je zadržan prvobitni izgled, sa terasom nad Limom, najljepšom u kontinentalnom dijelu Crne Gore.

Ovaj hotel je jedna od prepoznatljivosti Berana, a sve dobronamjerne stanovnike ovog grada obradovaće vijest da je skluptura “Kupačica” pronađena i da bi ponovo trebalo da bude postavljena na svoje mjesto.

Kulturni poslenici u Beranama insistiraju da policija intenzivira potragu i za drugim umjetničkim djelima koja su nestala iz ovog hotela, a koja su prestavljala bogatstvo ne samo hotela, već grada i države.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije