DRUŠTVO
PRAZNIK KOJEG NEMA
Prvi maj ili praznik rada: U CG se dočekuje sa strahom od nemaštine zbog rasta cijena, radnici ne znaju hoće li i dalje primati plate po „Evropa sad“
Govoreći o programu „Evropa sad“ sedmostruki premijer, sadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je ranije da su njime budućoj vladi „na neki način vezani okovi“ i da će to biti „možda i najkrupniji izazov u funkcionisanju nove vlade, kako god se ona zvala“. Sad je vlada tu, pa ćemo vidjeti šta će sa okovima. Borba za radnička prava, za život dostojan čovjeka, ovdje je okovana odavno

Širom svijeta Prvog maja radnici izlaze na ulice i traže svoja prava. U Francuskoj je, tražeći socijalnu i ekonomsku pravdu, prošle godine marširalo preko 100.000 ljudi. Iz Italije, Njemačke, Belgije, Španije, Brazila, Indonezije, sa Filipina stizale su fotografije sa protesta, održanih uprkos pandemiji. Turska policija lani je privela preko 200 demonstranata nakon nereda na prvomajskim marševima koji su bili zabranjeni zbog korone…
Kod nas takvih problema nema. Već dugo, Prvi maj je tek prilika da se odmori, štogod pojede i popije. Imamo mi prečih briga od toga kako živimo: ko je Crnogorac, a ko Srbin i koliko posto; ko će i đe da ponese državu, a ko crkvu; ko šta pjeva i ima li dosta krša…
Za one koji su zaboravili: Prvi maj se slavi kao međunarodni praznik radničkog pokreta u znak sjećanja na stotine hiljada američkih radnika koji su na ovaj dan 1886. izašli na ulice Čikaga zahtijevajući osmosatno radno vrijeme. Na Prvom kongresu 2. Internacionale, održanom 1889. godine, odlučeno je da 1. maj postane zajednički praznik svih radnika svijeta. Za radnike i sindikaliste širom planete, on predstavlja dan solidarnosti i borbe za bolje uslove rada.
„Radim u privatnoj građevinskoj firmi. Preko banke primam platu od 450 eura, imam osiguranje. Nekvalifikovan sam, ali mogu da zaradim i do 700-800 eura, ako radim svaki dan. Dodatne pare nam isplaćuju na ruke – koliko si dana radio, toliko novca dobiješ, nema veze je li subota ili nedjelja i koliko dana nedjeljno radiš. Često se radi izvan Podgorice, pa na posao krenem rano, oko 6.30 ujutru, a vratim se poslije sedam uveče“, kaže za portal RTCG radnik čije ime je poznato ovoj redakciji.
Vrlo često rast cijena se kod nas gleda kroz cijenu ulja. Ovakav nam je standard: U Njemačkoj je prosječna plata 2.800 eura, ulje košta 3 eura, a Norvežani, istu prosječnu platu, ulje plaćaju 7 eura. Kod nas je prosječna plata 704, litar ulja dva eura. To znači da se za prosječnu platu u Njemačkoj može kupiti 933, u Norveškooj 400, a u Crnoj Gori 352 litra ulja
Slobodna je ovo zemlja, ali ljudi nikako ne vole da im se objavi ime i prezime. I ne pada im na pamet da se bune zbog dijela plate na koji gazde ne plaćaju poreze i doprinose. Odrasli su u zemlji u kojoj to nije običaj i u kojoj država više voli poslušne privrednike, nego prihode koji bi morali stići do budžeta.
„Prvi maj ili međunarodni praznik radničkog pokreta za građane Crne Gore je sve samo ne praznik. Ovaj datum je podsjetnik, na veoma lošu, demotivišuću, čak i ponižavajuću socioekonomsku situaciju u Crnoj Gori“, kaže Maksim Vučinić, predsjednik Radničke partije. Prema njegovim riječima, i ovaj Prvi maj „radnička klasa u Crnoj Gori dočekuje u raljama loše i socijalno ugrožavajuće politike bivšeg režima“.
Prema podacima Uprave za statistiku u Crnoj Gori ima 212.959 zaposlenih. Nezaposlenih je 53.409. Stopa nezaposlenosti je blizu 24 odsto.
Ubjedljivo najveći broj ljudi – preko 42.000 – radi u trgovini. Kad se saberu svi koji rade u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, rudarstvu, prizvodnji struje i sličnom, snabdijevanju vodom i građevinarstvu dobije se cifra od oko 40.000 radnika. Državna uprava, odbrana i obavezno socijalno osiguranje zapošljavaju blizu 23.000 ljudi. Usluge smještaja i ishrane pruža blizu 18.000 radika. U prosvjeti je oko 16.000, a u zdravstvu i socijalnoj zaštiti oko 14 hiljada zaposlenih.
I bez brojeva se zna: uslužne djelatnosti su izvor zarade za ogromnu većinu zaposlenih. Privreda nam zavisi od turizma i od toga koliko će pasti kiše, odnosno koliko ćemo struje proizvesti i pošto će biti ona koju uspijemo da izvezemo. Tako smo se u posljednjih 30 godina razvijali.

Zaposleni prema djelatnosti (Izvor: Monstat)
„Industrija u Crnoj Gori više gotovo da ne postoji. Primarna proizvodnja aluminijuma je svedena na eksperimentalni nivo, Željezara u Nikšiću ne radi već više od godinu dana, Metalac Termohem, takođe. Zakon o izmjeni zakona o PIO koji je usvojen na inicijativu Radničke partije u parlamentu obuhvatio je samo dio radnika koji mogućim gašenjem ovih preduzeća ostaju bez sredstava za egzistenciju. Osim što su nam mlade generacije bez posla, veliki udar na i onako loše socio-ekonomsko stanje u Crnoj Gori može biti ako u Nikšiću bez posla ostane skoro 300 radnika Željezare i Metalca“, objašnjava Maksim Vučinić.
Na prosto pitanje – može li čovjek u Crnoj Gori živjeti od svoga rada – odgovor je: u prosjeku – jedva. Prosječna plata u Crnoj Gori u martu je bila 704 eura, ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila je 715.5 eura.
Za 1.63 odsto, odnosno za 11,5 eura vrijednost minimalne potrošačke korpe je veća od neto zarade.
Kako bi se stvari sagledale realno, neophodno se vratiti nekoliko mjeseci unazad.
U decembru 2021. godine prosječna plata je bila 537 eura. Potrošačka korpa vrijedjela je 671.8 eura.
Da bi se, dakle, prema Monstatovoj računici, obezbijedile elementarne stvari za život, nekome ko prima prosječnu platu nedostajalo je 134,8 eura. Sasvim precizno, da bi se preživjelo, falilo je 25.1 odsto, to jest četvrtina prosječne plate.
Novi ministar rada i socijalnog staranja, Admir Adrović, čеstitao je radnicima u Crnoj Gori Mеđunarodni praznik rada: „Zadatak koji je pred svima nama je otvaranje novih radnih mjesta, bolji status radnika, veće plate i unapređenje zaštite prava zaposlenih. U tom smislu, i odluka 43. Vlade da ponovo formira Ministarstvo rada i socijalnog staranja pokazatelj je da ćemo odlučno raditi na planu poboljšanja standarda svih zaposlenih u Crnoj Gori“.
Šta god ko mislio o učincima vlade Zdravka Krivokapića, neporecivo je da su se stvari, nakon početka primjene programa „Evropa sad“, značajno popravile.
Prosječna plata u januaru 2022. godine u Crnoj Gori iznosila je 686 eura, dok je potrošačka korpa koštala 681.0 eura.
Za 0,7 odsto, odnosno za sedam eura prosječna zarada je bila veća od vrijednosti minimalne potrošačke korpe. To se u Crnoj Gori nije desilo decenijama. Uprkos svim sumnjama koje građani imaju u zvanične statističke podatke, posebno kada je riječ o onome što prikazuje minimalna potrošačka korpa – zabilježeno je da bi četvoročlana porodica mogla da živi od jedne plate.
Potrajalo je i u februaru – prosječna plata bila je 706 eura, potošačka korpa 693,7 eura. Za 1,77 % odnosno za 12,3 eura plata je nadmašivala korpu.
Onda je čak i statistika počela da pokazuje ono što svako ko ide u prodavnicu gleda svakodnevno. Cijene su podivljale, povećanje plata se ubrzano topi.
Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje u martu 2022. godine, u odnosu na februar u prosjeku su više za 3,4 odsto. U odnosu na mart prošle godine rast cijena iznosi 9,7 procenata. „Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama: hljeb i žitarice; gorivo i mazivo za motorna vozila; mlijeko, sir i jaja; meso; čvrsta goriva; odjeća; ulja i masti; prevoz putnika…“, nabrojao je Monstat. Praktično – sve od čega se živi.

Zarade u Crnoj Gori (Izvor: Monstat)
„Zbog rasta cijena, nemam osjećaj da mi se plata povećala, iako jeste. Ne znam kako bi izdržali ove cijene da plate nijesu porasle“, kaže sagovornica nešeg portala, zaposlena u državnoj firmi. Ona ima platu nešto iznad prosjeka. Kako je onima koji su ispod crte prosječne zarade, nije teško pretpostaviti.
Najbolje plaćeni u Crnoj Gori su oni koji rade u sektoru koji statistika zove „bankarske djelatnosti i djelatnosti osiguranja“. Njihova plata je u prosjeku 1.186 eura. Samo, zaposlenih u toj oblasti ima 4.291. Desetak puta manje nego u trgovini gdje je prosječna plata 587 eura.
Strah od nemaštine zbog vrtoglavog rasta cijena dodatno pojačava činjenica da radnici ne znaju hoće li i dalje primati plate kao u prethodnih nekoliko mjeseci. Govoreći o programu „Evropa sad“ sedmostruki premijer, sadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je ranije da su njime budućoj vladi „na neki način vezani okovi“ i da će to biti „možda i najkrupniji izazov u funkcionisanju nove vlade, kako god se ona zvala“. Sad je vlada tu, pa ćemo vidjeti šta će sa okovima.
Borba za radnička prava, za život dostojan čovjeka, ovdje je okovana odavno.
Autorka teksta: Nataša Novović
(Radio Crne Gore)
DRUŠTVO
Lutovac: Berane ponosno što će naš Maksim Đukić sa fudbalerima predstavljati Crnu Goru na Evropskom prvenstvu
„Ispunili veliki cilj i san brojnih generacija“, kazao je Lutovac

Predsjednik opštine, Đole Lutovac organizovao je prijem za Maksima Đukića, člana omladinske fudbalske reprezentacije Crne Gore koja se plasirala na Evropsko prvenstvo, a koje će se održati od 13. do 26. juna u Rumuniji, saopšteno je iz Opštine Berane.
Ovo je prva fudbalska selekcija naše države koja učestvuje na najprestižnijem takmičenju Starog kontinenta.
„Naš talentovani i perspektivni sugrađanin je član FK “Budućnost” iz Podgorice, sa kojim je potpisao ugovor na dvije godine. Ubrzo se očekuje i njegov debi za “plave” u Prvoj fudbalskoj ligi Crne Gore. Za njega je plasman na Evropsko prvenstvo jedinstven i očekivanja od ovog takmičenja su mu velika, jer je siguran da je ova ekipa stvorena za velika djela“, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Lutovac je izrazio zadovoljstvo što je naš sedamnaestogodišnji sugrađanin dio ove reprezentacije koja će predstavljati Crnu Goru. Kazao je da su Maksim i njegova ekipa ponos ne samo za Berane, nego za cijelu naciju i da su baš oni ispunili veliki cilj i san brojnih generacija.
DRUŠTVO
Uprava za saobraćaj naložila da se ukloni tabla u Murini na kojoj je Peć označen kao grad u Srbiji
„Zatražili smo izjašnjenje zbog table na kojoj je Peć označen kao grad u Srbiji“

Uprava za saobraćaj zatražila je hitno izjašnjenje od projektanta, revidenta, izvođača radova i nadzora zbog postavljanja table gdje je Peć označen kao grad u Srbiji, a ne na Kosovu, te naložila izvođaču da tablu ukloni, saopšteno je iz te institucije.
Kazali su da preduzimaju sve neophodne korake kako bi se okolnosti u vezi sa ovim slučajem u potpunosti razjasnile, kao i preduzele dalje aktivnosti ka utvrđivanju odgovornosti.
„Uprava za saobraćaj realizuje drugu fazu projekta ‘Unapređenje bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola na državnim putevima u Crnoj Gori’, koji obuhvata 10 osnovnih škola u državi. Cilj projekta je unapređenje uslova bezbjednog kretanja učenika i ostalih učesnika u saobraćaju u blizini školskih zona“, piše u saopštenju.
„Projekatnu dokumentaciju na osnovu koje se izvode radovi uradio je „VL Inženjering” DOO Budva, a koja je revidovana u maju 2024. godine od strane firme “Ding” DOO iz Podgorice. Radove izvodi Konzoreijum „Signal – Hill Construction – Geodeting- Via project“, a nadzor vrši “Projectman” DOO iz Podgorice“, rekli su iz Uprave za saobraćaj.
Navode da je projektom obuhvaćena i Osnovna škola „Petar Dedović“ u Murini (opština Plav), „na čijem je području prethodnih dana postavljen saobraćajni znak koji je izazvao uznemirenje javnosti.
DRUŠTVO
Protest u Ulcinju: „Spajiću, ovo nije tvoj emirat“
Ulcinj danas nije slavio Dan opštine već protestovao

U Ulcinju je danas na platou na Pristanu održan protest građana povodom namjere Vlade premijera Milojka Spajića da kompaniji iza koje stoji arapski kapital izda pod zakup Veliku plažu na 99 godina.
Ulcinj je danas trebalo da svečanom sjednicom Skupštine opštine(SO) obilježi Dan Opštine, prvu subotu u aprilu koja simbolizuje odlazak pomoraca na brodove, početak sezone i kraj berbe maslina ali je predsjednik Opštine Genci Nimanbegu poručio da nema razloga za slavlje.
Otkazane su sve svečanosti planirane povodom Dana Opštine, osim onih koji se tiču najmlađih.
Predsjednica Skupštine Opštine Ulcinja Ivana Jančić Popović kazala je da, umjesto svečane sjednice povodom dana Opštine, „danas otvara protest“.
„Imamo kvorum, tu su odbornici, vi ste ovdje, narod je ovdje. To je kvorum koji daje smisla svemu što radimo. Otvaram ovaj protest jer nema svečanosti tamo gdje se ignoriše volja građana. Nema svečanosti gdje se odluke donose mimo javnog interesa“, poručila je Jančić Popović.

Plato na Pristanu bio je ispunjen do poslednjeg mjesta a prisutni su nosili parole „Ulcinj nije tvoj emirat, Spajiću“, „Ulcinj nije na prodaju“, „Ovdje smo odrasli, ovdje će i naša djeca“, „Naša plaža, naš ponos“…
Predsjednica SO navela je da se odluke ne donose za druge, već zajedno sa drugim. Nijedan grad, dodala je ne postoji samo u sadašnjosti.
„Prošlost svakog grada je njegov temelj a budućnost obaveza. Glas građana mora se čuti, a odluke biti isključivo vođene javnim interesom“, kazala je Jančić Popović.
Predsjednik SDP Naser Resulbegović poručio je Spajiću da ne vrijeđa zdrav razum građana.
„Zaustavite se na vrijeme. Dosta nam je više onih koji su dobili mandat da štite interese građana ali umjesto toga, štite investitore i privatnike“, kazao je Resulbegović.
Predsjednik ulcinjskih Socijaldemokrata Ćazim Hodžić kazao je da da to što predlaže Spajić, nije razvoj.
„Umjesto da završavamo pripreme za sezonu, mi smo primorani da se borimo za slobodu i branimo naš identitet“, kazao je Hodžić.
Predsjednik i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović kazao je da Ulcinj danas ne slavi Dan opštine „jer je pod opsadom“.
„Poručujem prevarantu Spajiću – dalje ruke od Velike plaže. Ni zrno pijeska nećete ponijeti“, kazao je Abazović.Pozvao je manjinske partije koje podržavaju i učestvuju u Vladi da odluče na koju će stranu i rekao da ne mogu sjedjeti na dvije stolice.
„Ili ste sa Ulcinjem i građanima, ili ste sa lopovima. Nema sjedenja na dve stolice“, kazao je Abazović.
Predsjednik DUA Mehmed Zenka kazao je da se Ulcinj nalazi pred provalijom zbog jednog čovjeka.
„On zamišlja Ulcinj kao da smo na berzi ia da na brzinu može da proda i rasproda sve što može“, kazao je Zenka. Naveo je da Spajić nije svjestan da je Velika plaža život Ulcinja i njegov opstanak.
Poručio je Spajiću da su Ulcinjani sve naslijedili od svojih predaka.
„Ne moj nas ćеrati do krajnje granice izdržljivosti. Znaćemo da branimо ovaj grad, makar nas to i života koštalo“, kazao je Zenka.
Predsjednik Opštine Genci Nimanbegu ocijenio je da se Ulcinj nalazi pred najvećim izazovom u istoriji.
„Neko želi da otuđi našu imovinu i da ustupi nekom investitoru na 90 godina. Mi to ne dozvoljavamo“, kazao je Nimanbegu.
Kazao je da je odluka koju je donio da umjesto slavljeničkog obiležavanja, bude održan protest iznuđena jer grad nikad nije bio ugroženijiu istoriji.
„I zbog toga ovaj skup je samo jedan od primjera na koji način ćemo braniti ono što nam pripada, ono što su nam ostavili preci, ono što moramo ostaviti našim pokolenjima. Ovaj grad ćemo odbraniti ma koliko nas to bude koštalo“, kazao je Nimanbegu.
Ponovio je da Spajić manipuliše sa zaključcima SO Ulcinj.
„Usvojili su dio zaključaka. Zaključke koji govore da ne prihvatamo megaprojekat u opštini Ulcinj, nijesu ni razmatrali. O zaključcima koji govore da ne prihvatamo da se daje naša zemlja nekom drugom, nisu ni raspravljali. Stoga, pozivam političare u Podgorici da konačno svate. Spajić je uspio okrenuti čitav jedan grad protiv sebe. Ali poruka odavde ide. Ulcinj je jedinstven. Ulcinj danas nije sam. Svi Crnogorci su uz nas. Ovo treba da stigne do političara koji žele odlučiti bez stručne javnosti, bez analize, bez toga da mi imamo pravo na odlučivanje“, kazao je Nimanbegu.
Na skupu su govorili još predsjednik OO Demokratske partije socijalista Arjan Ljamović, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori Saubih Mehmeti, Damir Raščić iz Bošnjačke stranke, poslanik Artan Čobi i NVO aktivisti Džemal Perović, Aleksandar Dragićević i Jovana Janjušević.
Na tenderu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom (JP), kompanija „Eagle Hills Properties“, iza koje stoji arapski kapital, pobijedila je u nadmetanju za devet uglavnom vezanih kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju. Osnivač čuvene kompanije „Emaar Properties“ i predsjednik firme „Eagle Hills Properties“ je milijarder Mohamed Alabar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Zenka je krajem prošlog mjeseca objelodanio da je premijer Milojko Spajić na sastanku sa čelnicima Opštine i Skupštine Ulcinj, poslanicima iz tog grada i šefovima partija i odborničkih klubova pojasnio namjeru arapskih investitora da zakupe cijelu Veliku plažu na 99 godina – od Port Milene do ušća Bojane.
Đeka: Ako predlog prođe, više neću biti dio Vlade
Ministar u Vladi Milojka Spajića i predsjednik Demokratske partije Fatmir Đeka kazao je da, ako predlog prođe, više neće biti dio Vlade.
On se zahvalio svim odbornicima koji su u dva navrata jednoglasno usvojili zaključke o namjeri Vlade da Veliku plažu izda na 99 godina.
„Ako me pitate, pošto čujem danas da izlazimo iz Vlade, reći ću vam. Ostaćemo tu da sa argumentima i sa svim ovim što se čulo na skupu pokušamo da našu viziju koju mi imamo, ispoštuju do kraja. To nam je prioritet. A ako stvari krenu po zlu, normalno da Fatimir Đeka neće biti dio te Vlade“, kazao je Đeka.
Čapuni: Nećemo biti sluge u zemlji naših prađedova
Poslanik Force Ilir Čapuni kazao je da je poruka sa skupa jasna.
“Neka svi čuju da nismo bili, niti smo, niti ćemo biti ni nezreli, ni nedorasli, ni naivni, a nećemo biti ni sluge ni izmećari u zemlji naših prađedova, “, poručio je Čapuni.
- HRONIKA3 дана ranije
Beranska policija uhapsila osumnjičenog za nedozvoljene polne radnje: Krio se u Andrijevici
- Uncategorized1 дан ranije
Udes u Rožajama: Poginuo mladić
- EKONOMIJA1 дан ranije
Skuplje sve vrste goriva od ponoći
- HRONIKA3 сата ranije
Uhapšen Beranac zbog sumnje da je danima krao piće iz marketa
- HRONIKA2 дана ranije
Udes u Nikšiću: Tri osobe teško povrijeđene, dvije životno ugrožene
- DRUŠTVO1 дан ranije
Uprava za saobraćaj naložila da se ukloni tabla u Murini na kojoj je Peć označen kao grad u Srbiji