Connect with us

DRUŠTVO

PRAZNIK KOJEG NEMA

Prvi maj ili praznik rada: U CG se dočekuje sa strahom od nemaštine zbog rasta cijena, radnici ne znaju hoće li i dalje primati plate po „Evropa sad“

Govoreći o programu „Evropa sad“ sedmostruki premijer, sadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je ranije da su njime budućoj vladi „na neki način vezani okovi“ i da će to biti „možda i najkrupniji izazov u funkcionisanju nove vlade, kako god se ona zvala“. Sad je vlada tu, pa ćemo vidjeti šta će sa okovima. Borba za radnička prava, za život dostojan čovjeka, ovdje je okovana odavno

"Prvi maj je podsjetnik na veoma lošu, demotivišuću, čak i ponižavajuću socioekonomsku situaciju u Crnoj Gori" - ilustracija (Foto: Pixabay)

Širom svijeta Prvog maja radnici izlaze na ulice i traže svoja prava. U Francuskoj je, tražeći socijalnu i ekonomsku pravdu, prošle godine marširalo preko 100.000 ljudi. Iz Italije, Njemačke, Belgije, Španije, Brazila, Indonezije, sa Filipina stizale su fotografije sa protesta, održanih uprkos pandemiji. Turska policija lani je privela preko 200 demonstranata nakon nereda na prvomajskim marševima koji su bili zabranjeni zbog korone…

Kod nas takvih problema nema. Već dugo, Prvi maj je tek prilika da se odmori, štogod pojede i popije. Imamo mi prečih briga od toga kako živimo: ko je Crnogorac, a ko Srbin i koliko posto; ko će i đe da ponese državu, a ko crkvu; ko šta pjeva i ima li dosta krša…

Za one koji su zaboravili: Prvi maj se slavi kao međunarodni praznik radničkog pokreta u znak sjećanja na stotine hiljada američkih radnika koji su na ovaj dan 1886. izašli na ulice Čikaga zahtijevajući osmosatno radno vrijeme. Na Prvom kongresu 2. Internacionale, održanom 1889. godine, odlučeno je da 1. maj postane zajednički praznik svih radnika svijeta. Za radnike i sindikaliste širom planete, on predstavlja dan solidarnosti i borbe za bolje uslove rada.

„Radim u privatnoj građevinskoj firmi. Preko banke primam platu od 450 eura, imam osiguranje. Nekvalifikovan sam, ali mogu da zaradim i do 700-800 eura, ako radim svaki dan. Dodatne pare nam isplaćuju na ruke – koliko si dana radio, toliko novca dobiješ, nema veze je li subota ili nedjelja i koliko dana nedjeljno radiš. Često se radi izvan Podgorice, pa na posao krenem rano, oko 6.30 ujutru, a vratim se poslije sedam uveče“, kaže za portal RTCG radnik čije ime je poznato ovoj redakciji.

Vrlo često rast cijena se kod nas gleda kroz cijenu ulja. Ovakav nam je standard: U Njemačkoj je prosječna plata 2.800 eura, ulje košta 3 eura, a Norvežani, istu prosječnu platu, ulje plaćaju 7 eura. Kod nas je prosječna plata 704, litar ulja dva eura. To znači da se za prosječnu platu u Njemačkoj može kupiti 933, u Norveškooj 400, a u Crnoj Gori 352 litra ulja

Slobodna je ovo zemlja, ali ljudi nikako ne vole da im se objavi ime i prezime. I ne pada im na pamet da se bune zbog dijela plate na koji gazde ne plaćaju poreze i doprinose. Odrasli su u zemlji u kojoj to nije običaj i u kojoj država više voli poslušne privrednike, nego prihode koji bi morali stići do budžeta.

„Prvi maj ili međunarodni praznik radničkog pokreta za građane Crne Gore je sve samo ne praznik. Ovaj datum je podsjetnik, na veoma lošu, demotivišuću, čak i ponižavajuću socioekonomsku situaciju u Crnoj Gori“, kaže Maksim Vučinić, predsjednik Radničke partije. Prema njegovim riječima, i ovaj Prvi maj „radnička klasa u Crnoj Gori dočekuje u raljama loše i socijalno ugrožavajuće politike bivšeg režima“.

Prema podacima Uprave za statistiku u Crnoj Gori ima 212.959 zaposlenih. Nezaposlenih je 53.409. Stopa nezaposlenosti je blizu 24 odsto.

Ubjedljivo najveći broj ljudi – preko 42.000 – radi u trgovini. Kad se saberu svi koji rade u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, rudarstvu, prizvodnji struje i sličnom, snabdijevanju vodom i građevinarstvu dobije se cifra od oko 40.000 radnika. Državna uprava, odbrana i obavezno socijalno osiguranje zapošljavaju blizu 23.000 ljudi. Usluge smještaja i ishrane pruža blizu 18.000 radika. U prosvjeti je oko 16.000, a u zdravstvu i socijalnoj zaštiti oko 14 hiljada zaposlenih.

I bez brojeva se zna: uslužne djelatnosti su izvor zarade za ogromnu većinu zaposlenih. Privreda nam zavisi od turizma i od toga koliko će pasti kiše, odnosno koliko ćemo struje proizvesti i pošto će biti ona koju uspijemo da izvezemo. Tako smo se u posljednjih 30 godina razvijali.

Zaposleni prema djelatnosti (Izvor: Monstat)

„Industrija u Crnoj Gori više gotovo da ne postoji. Primarna proizvodnja aluminijuma je svedena na eksperimentalni nivo, Željezara u Nikšiću ne radi već više od godinu dana, Metalac Termohem, takođe. Zakon o izmjeni zakona o PIO koji je usvojen na inicijativu Radničke partije u parlamentu obuhvatio je samo dio radnika koji mogućim gašenjem ovih preduzeća ostaju bez sredstava za egzistenciju. Osim što su nam mlade generacije bez posla, veliki udar na i onako loše socio-ekonomsko stanje u Crnoj Gori može biti ako u Nikšiću bez posla ostane skoro 300 radnika Željezare i Metalca“, objašnjava Maksim Vučinić.

Na prosto pitanje – može li čovjek u Crnoj Gori živjeti od svoga rada – odgovor je: u prosjeku – jedva. Prosječna plata u Crnoj Gori u martu je bila 704 eura, ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe iznosila je 715.5 eura.

Za 1.63 odsto, odnosno za 11,5 eura vrijednost minimalne potrošačke korpe je veća od neto zarade.

Kako bi se stvari sagledale realno, neophodno se vratiti nekoliko mjeseci unazad.

U decembru 2021. godine prosječna plata je bila 537 eura. Potrošačka korpa vrijedjela je 671.8 eura.

Da bi se, dakle, prema Monstatovoj računici, obezbijedile elementarne stvari za život, nekome ko prima prosječnu platu nedostajalo je 134,8 eura. Sasvim precizno, da bi se preživjelo, falilo je 25.1 odsto, to jest četvrtina prosječne plate.

Novi ministar rada i socijalnog staranja, Admir Adrović, čеstitao je radnicima u Crnoj Gori Mеđunarodni praznik rada: „Zadatak koji je pred svima nama je otvaranje novih radnih mjesta, bolji status radnika, veće plate i unapređenje zaštite prava zaposlenih. U tom smislu, i odluka 43. Vlade da ponovo formira Ministarstvo rada i socijalnog staranja pokazatelj je da ćemo odlučno raditi na planu poboljšanja standarda svih zaposlenih u Crnoj Gori“.

Šta god ko mislio o učincima vlade Zdravka Krivokapića, neporecivo je da su se stvari, nakon početka primjene programa „Evropa sad“, značajno popravile.

Prosječna plata u januaru 2022. godine u Crnoj Gori iznosila je 686 eura, dok je potrošačka korpa koštala 681.0 eura.
Za 0,7 odsto, odnosno za sedam eura prosječna zarada je bila veća od vrijednosti minimalne potrošačke korpe. To se u Crnoj Gori nije desilo decenijama. Uprkos svim sumnjama koje građani imaju u zvanične statističke podatke, posebno kada je riječ o onome što prikazuje minimalna potrošačka korpa – zabilježeno je da bi četvoročlana porodica mogla da živi od jedne plate.

Potrajalo je i u februaru – prosječna plata bila je 706 eura, potošačka korpa 693,7 eura. Za 1,77 % odnosno za 12,3 eura plata je nadmašivala korpu.

Onda je čak i statistika počela da pokazuje ono što svako ko ide u prodavnicu gleda svakodnevno. Cijene su podivljale, povećanje plata se ubrzano topi.

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje u martu 2022. godine, u odnosu na februar u prosjeku su više za 3,4 odsto. U odnosu na mart prošle godine rast cijena iznosi 9,7 procenata. „Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama: hljeb i žitarice; gorivo i mazivo za motorna vozila; mlijeko, sir i jaja; meso; čvrsta goriva; odjeća; ulja i masti; prevoz putnika…“, nabrojao je Monstat. Praktično – sve od čega se živi.

Zarade u Crnoj Gori (Izvor: Monstat)

„Zbog rasta cijena, nemam osjećaj da mi se plata povećala, iako jeste. Ne znam kako bi izdržali ove cijene da plate nijesu porasle“, kaže sagovornica nešeg portala, zaposlena u državnoj firmi. Ona ima platu nešto iznad prosjeka. Kako je onima koji su ispod crte prosječne zarade, nije teško pretpostaviti.

Najbolje plaćeni u Crnoj Gori su oni koji rade u sektoru koji statistika zove „bankarske djelatnosti i djelatnosti osiguranja“. Njihova plata je u prosjeku 1.186 eura. Samo, zaposlenih u toj oblasti ima 4.291. Desetak puta manje nego u trgovini gdje je prosječna plata 587 eura.

Strah od nemaštine zbog vrtoglavog rasta cijena dodatno pojačava činjenica da radnici ne znaju hoće li i dalje primati plate kao u prethodnih nekoliko mjeseci. Govoreći o programu „Evropa sad“ sedmostruki premijer, sadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je ranije da su njime budućoj vladi „na neki način vezani okovi“ i da će to biti „možda i najkrupniji izazov u funkcionisanju nove vlade, kako god se ona zvala“. Sad je vlada tu, pa ćemo vidjeti šta će sa okovima.

Borba za radnička prava, za život dostojan čovjeka, ovdje je okovana odavno.

Autorka teksta: Nataša Novović

(Radio Crne Gore)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Šef beranske policije: Šćepanović naredio dodatni oprez u Beranama jer postoji rizik od terorizma

„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane, Željko Babović

Policija u Beranama

Odgovarajući na pitanja odbornika u beranskom parlamentu, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane Željko Babović saopštio je da je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naredio dodatan oprez u tom gradu, jer postoji rizik od terorizma, piše RTCG. On je ovo izjavio u odgovoru na pitanja odbornika Vidoja Rmuša i Martina Kljajića, koje je interesovalo zašto policija u Beranama šeta naoružana puškama.

„To je nalog direktora Uprave policije, zato što postoje obavještajni podaci zbog krize na Bliskom istoku, da može doći do eskalacije radikalnih sukoba i moramo biti spremni. Ne možemo čekati da neko puca tu u centru grada ili vrši neki teroristički akt, da mi pođemo u policiju i uzmemo pušku“, istakao je on.

Najviše pažnje na sjednici posvećeno je informaciji o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti.

„Dogodilo se jedno teško ubistvo, izvršeno 70 krivičnih djela, 64 puta narušen je javni red i mir“, kaže Babović, i dodaje da ovaj povećani broj narušavanja nije odraz lošeg stanja javnog reda i mira, nego povećanog profesionalizma policijskih službenika.

„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Željko Babović.

Da li je tačno da je samo kod jednog lica tokom pretresa pronađeno 17 pušaka, zanimalo je odbornika Vidoja Rmuša.

„Ako imate dovoljno novca, mogli ste da se naoružate kao Rambo. I, bogami, me strah da ćete jedan dan vi prvo imati problem s Rambovima, a ne mi“, kaže Rmuš.

„Niko, dok sam ja načelnik, neće moći da dobije dozvolu, a da je operativno interesantno lice“, kaže Babović.

Policija je, rekao je, rasvijetlila slučaj bušenja guma na autima dva sveštenika eparhije Budimljansko-nikšićke.

„To bušenje guma je izvršilo lice S.M., 26 godina, sa kojim su sveštenici imali problem i koga su prijavil“, istakao je.

Da li se nešto radi po pitanju pustošenja šuma na sjeveru, interesuje odbornika Martina Kljajića.

Procjenjuje se da je Crna Gora u minuloj godini oštećena 100 miliona eura pustošenjem šuma, kaže Babović. Tri predmeta formirana su u Beranama, jedan u Rožajama.

Zato načelnik Babović poručuje.

„Ja ću ići, obećavam vam, na hapšenje u Upravi za šume u Beranama. Biće procesuiranja. Nećemo samo Upravu za šume, nego i ostale lokalne organe, jer oni ljudi koji misle da su došli na određene pozicije i da mogu da prave kombinacije, grdno su se prevarili“, istakao je on.

Uz zapošljavanje novih službenika u Odjeljenju bezbjednosti, i dalje nedostaje kadar cijeni načelnik.

„Ja bih najviše volio da imam u Berane, kao što je nekad bilo, 180 policajaca, a ja nemam. Ja imam 34 policajca manjka i 17 inspektora manjka“, kaže on.

Uz usvojenu informaciju o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti, na maratonskoj sjednici Skupštine opštine Berane prihvaćeni su finansijski izvještaji o radu brojnih lokalnih institucija i preduzeća.

Piše: Marija Barjaktarović (RTCG)

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dojave o bombama u više osnovnih škola lažne

Isti prijeteći mejl stigao je i osnovnim školama u Podgorici, Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori

OŠ "Radomir Mitrović" u Beranama (arhiva)

Zbog dojave o bombi, jutros je evakuisan veliki broj osnovnih škola u Beranama i u Crnoj Gori, saopšteno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.

Zbog dojave o postavljenoj bombi evakuisana je Osnovna škola “Radomir Mitrović” u Beranama, potvrdio je dopisnici RTCG Mariji Barjaktarević, direktor Aleksandar Vujović. Dojavu su, kaže, dobili mejlom u 7 i 25, policijske ekipe provjeravaju objekat. Nastave danas neće biti.

Kako nam je saopštio mejl je poslat na adrese još sedam škola u Beranama: OŠ “Vuk Karadžić”, “Vukašin Radunović”, u Donjoj Ržanici, Lubnicama, na Polici, kao i osnovnim školama “ Vladislav Rajko Korać” u Štitarima i “Vukajlo Kukalj” u Šekularu.

Portal RTCG je najprije dobio informaciju o dojavi o bombi u OŠ „Pavle Rovinski“ u Podgorici. Nakon toga su iz policije saznali da je cirkularni mejl stigao osnovnim školama u Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori. Dojave o postavljenim bombama stigle su u cetinjske osnovne škole „Njegoš“ i „Lovćanski partizanski odred“, javlja reporterka RTCG Milena Stanojević. Đaci i nastavnici su evakuisani i u toku je pretraga objekata.

Policija je na terenu i provjerava navode.

Uviđaj u toku…

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Aco Đukanović: Tužim državu treći put, ovaj predmet će se pamtiti kao Limenka

Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović

Foto: Boris Pejović

„Ovo će biti treći put da tužim državu. Ne znam ko je sudio predmet Limenka, ali kao što se on danas pominje svaki dan, tako će se za nekoliko godina pominjati i ovaj predmet kada budem tužio državu tako mi Boga i Svetoga Vasilija Ostroškog“, kazao je okrivljeni Aco Đukanović na kontroli optužnice u Osnovnom sudu u Nikšiću, gdje mu se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović.

U opširnom izlaganju posebno se zadržala na pitanju obezbjeđenja njenog brata, Milo Đukanović, osporavajući navode iz izvještaja državnih organa.

Kazala je da je Milo Đukanović od 1991. godine, kada je prvi put stupio na funkciju premijera, pa sve do 2023. godine, bez prekida bio štićena ličnost, uz obezbjeđenje koje je, kako je navela, bilo organizovano na više nivoa – vidljivo i prikriveno.

Prema njenim riječima, to obezbjeđenje uključivalo je kolone sa tri do četiri vozila, kao i pripadnike koji su djelovali diskretno, ali su bili stalno prisutni, naoružani dugim cijevima, uz pancire i kompletnu prateću opremu koja ide uz zaštitu najviših državnih funkcionera.

Navela je da su bezbjednosne procjene ukazivale na visok stepen ugroženosti, ističući da je njen brat imao čak sedam elemenata koji su ukazivali na potencijalnu prijetnju po njegov život, zbog čega je takav nivo obezbjeđenja bio kontinuiran i pojačan.

„U porodičnoj kući sam mnogo puta zaticala metke i kutije municije i sklanjala ih jer su djeca bila mala“, kazala je ona, dodajući da su pripadnici obezbjeđenja boravili ne samo u dvorištu, već i u samoj kući.Istakla je i da su se pripadnici obezbjeđenja nalazili u objektima u neposrednoj blizini kuće, uključujući i zgrade i prostor oko gimnazije koja se nalazi u blizini, gdje je, kako je navela, viđala naoružane ljude sa dugim cijevima.

„Koliko ih je bilo po dvorištu i po kući, o tome da i ne govorim“, rekla je.

Dodala je da su takve okolnosti bile svakodnevne i da je, kako tvrdi, svima bilo jasno da se radi o štićenoj ličnosti sa visokim nivoom bezbjednosnih mjera.

„Toliko o tome da Milo Đukanović nije imao zaštitu“, kazala je ona.Ona je na osnovu toga dovela u pitanje tačnost izvještaja Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost, ocjenjujući ih „potpuno obezvrijeđenim“ i navodeći da sadrže „ortodoksne neistine“, posebno u dijelu koji se odnosi na prisustvo oružja i municije u porodičnoj kući.

U nastavku izlaganja, Ana Đukanović je kazala da optužnica ne sadrži elemente propisane Zakonik o krivičnom postupku, navodeći da u njoj nema obrazloženja stanja stvari, dokaza kojima se činjenice utvrđuju, niti odnosa tužilaštva prema odbrani okrivljenog.

„Ništa od toga nema u optužnici“, rekla je ona, dodajući da tužiteljka kao strana u postupku mora poštovati ista pravila kao i odbrana i okrivljeni.

Posebno se osvrnula na pitanje umišljaja, ističući da je u optužnici, kako je kazala, samo prepisana zakonska formulacija bez konkretnog obrazloženja.

„Umišljaj je ključni element krivične odgovornosti, a tužiteljka se njime suštinski nije bavila“, navela je.

Ukazala je i na balistički nalaz, prema kojem municija potiče iz 1980-ih godina, iz vremena njihovog pokojnog oca, naglašavajući da tužilaštvo taj nalaz nije adekvatno analiziralo niti ga blagovremeno dostavilo odbrani.

Đukanović je u obraćanju sudu naveo da je službenik Centra bezbjednosti Nikšić Velibor Koprivica „17 godina držao predmet“ koji se odnosi na raniju prijavu krađe iz njegove kuće, te da je tek sada, kako tvrdi, taj predmet iskorišćen u ovom postupku.

Kazao je i da je druga provala u njegovu kuću bila prije šest i po godina, ali da ni tada, kako tvrdi, nije bilo konkretnih radnji.

„Tužilaštvo u Nikšiću za 28 dana podiže optužnicu, a za 17 godina ništa nije urađeno“, rekao je on.Istakao je da mu je zaprijećena kazna od šest godina zatvora, „da mu se djeca pate“, te da smatra nezakonitim korišćenje određenih informacija koje, kako tvrdi, nijesu dostavljene ni sudu ni odbrani, a korišćene su protiv njega.

Branilac okrivljenog Slobodan Stašević predložio je da se u spise predmeta uvrste zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje stana i pomoćnih objekata u Nikšiću, naredba za pretres stana u Podgorici, kao i krivična prijava predata Specijalnom državnom tužilaštvu.

Takođe je predložio da se izvrši uvid u dokaze koje tužilaštvo nije priložilo, a nalaze se u spisima, i to izvještaj o DNK vještačenju i izvještaj o daktiloskopskom vještačenju, kao i da se saslušaju svjedoci na okolnosti porijekla municije u kući: Zoran Radević, Radosav Lješković, Željko Vukčević, Veselin Pešić, Milan Kovačević i Mihajlo Vuksanović.

Predložio je i da se pribavi kompletna dokumentacija, te da se naloži policiji u Nikšiću da, u skladu sa aktom od 20. marta, dostavi sudu i tužilaštvu cjelokupan materijal kojim raspolaže u vezi sa predmetom iz 31. avgusta 2009. godine, kao i da se vlasniku vrate četiri ukradena pištolja, tri dozvole i jedna potvrda izdata od strane Ministarstva unutrašnjih poslova kojom se potvrđuje da je dobio na poklon četvrti revolver.

Sud je potom donio rješenje kojim se odbija predlog odbrane da se optuženom ukine mjera zabrane napuštanja stana, cijeneći da i dalje postoje razlozi za njeno trajanje, uz napomenu da će se svaka dva mjeseca vršiti kontrola izrečenih mjera.

Postupajući sudija Mirko Kojović kazao je da će odluka o kontroli optužnice biti dostavljena u zakonskom roku.

Aco Đukanović je novinarima nakon suđenja na pitanje novinarke hoće li danas davati izjave medijima prvo pitao odakle je, a kad je ona odgovorila „Vijesti“ on kazao „40 godina me ništa niste pitali, nemate ni moralno pravo za to, a svaki dan ste pisali o meni“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije