BALKAN I SVIJET
Prvi pacijent iz Srbije otišao u Moskvu da primi rusku vakcinu protiv raka: Crnogorac u timu naučnika koji tvrdi je pronašao lijek za ovu opaku bolest
Srbija među prvim zemljama koja je poslala svog pacijenta u Moskvu da se liječi takozvanom mRNK vakcinom protiv raka. Rusko Ministarstvo zdravlja je nedavno odobrilo kliničku primjenu personalizovane ove vakcine

Prvi pacijent sa malignim melanomom iz Srbije otišao je u Moskvu da primi tek odobrenu mNRK vakcinu protiv raka, kaže profesor doktor Vladimir Jakovljević sa Fakulteta medicinskih nauka iz Kragujevca.
Rusko Ministarstva zdravlja prije par dana odobrilo je da se personalizovana mRNK vakcina protiv raka slobodno primjenjuje na pacijentima.
„Veoma sam ponosan na činjenicu da je Srbija među prvim zemljama koja je poslala svog pacijenta u Moskvu da se liječi takozvanom mRNK vakcinom protiv raka. Praktično čim je zvanično Rusija odobrila ovaj projekat, mi smo poslali pacijenta. Na vakcini protiv raka se radi ove godine ubrzano. U tom prvom aktu, kada sam se ja susreo sa tom terapijom, rečeno je da će to biti za četiri najsmrtonosnija tumora, a to su karcinomi pluća, karcinomi bubrega, karcinomi pankreasa i maligni melanom, onaj čuveni, famozni zli mladež koji može da napravi grdne probleme, kao što ih i pravi“, kaže prof. dr Jakovljević.
Pacijent iz Srbije ima maligni melanom
Pacijent iz Srbije, upravo, ima takav problem.
„Ja sam u intenzivnom kontaktu sa profesorom Sergejom Boljevićem, koji je naše gore list, Balkanac, porijeklom iz Crne Gore, a inače je šef Katedre za patologiju Sečenov univerziteta u Moskvi, najstarijeg ruskog medicinskog univerziteta. A, na toj katedri, gdje je on rukovodilac, radim kao gostujući profesor već osam i po godina. Naša saradnja je zaista bila plodonosna u prethodnom periodu, što se može vidjeti i po broju radova u dostupnim bazama podataka i po broju ruskih postdiplomaca koji su dolazili kod nas. Što treba da bude na ponos i ovoj zemlji i Univerzitetu u Kragujevcu i fakultetu, da ruski postdiplomci dolaze u laboratoriju kod nekog tamo profesora Jakovljevića u Srbiji da rade doktorate, a njihov univerzitet je stariji od naše savremene države. Ne računajući srednjovjekovnu. Imali smo plodonosnu saradnju i on je mene kao dugogodišnjeg poslovnog partnera, prijatelja i kolegu koga cijeni ubacio u Naučni savjet koji se bavi razvojem te tehnologije. Ukratko, Rusi su u startu uzeli da rade isključivo na pacijentima kojima je to bukvalno posljednji voz, posljednja karta za eventualno izliječenje“, obašnjava profesor Jakovljević.
Kriterijumi za primanje vakcine
Rusi su, kako navodi, napravili kriterijume početkom ove godine i opredijelili su se definitivno u prvom aktu za nesitnoćelijski karcinom pluća, jer karcinoma pluća ima više histoloških i kliničkih formi, i za maligni melanom.
To je početak, kaže profesor Jakovljević:
„Kriterijumi da budete kandidat za tu vrstu terapije su vrlo strogi i podrazumijevaju da ste prošli sve dotadašnje nivoe liječenja, uključujući imunoterapiju, koja je sada vrlo popularna i daje dobre rezultate. Ako ništa drugo, pacijenta sa karcinomom ubacuju u hronicitet, duži ili kraći, što i jeste jedna od strategija. Praktično, dolazi do potpune promjene strategije liječenja malignih bolesti. Kao i kad su neke druge stvari u pitanju, liječenje autoimunih bolesti.
„Ranije se išlo na to da se, praktično, naš imunitet što više ljekovima oslabi. Imunitet je bio sve slabiji jer su to bili imunosupresivni ljekovi koji se koriste. Sada se praktično stimuliše imunitet. Kako to Sergej voli da kaže, a dosta lijepo zvuči za široke narodne mase, mi praktično otvaramo kišobran i omogućavamo da taj tumor, koji je pod kišobranom, praktično bude bombardovan od strane našeg imuno sistema“, kaže profesor Jakovljević.
Imunitet bombarduje tumor
Ovom terapijom stimuliše se imuni sistem da specifično reaguje na taj dotični tumor.
„Uzme se biopsija tog tumora, u laboratorijskim uslovima izloži se našim tjelesnim tečnostima, krvi, serumu ili plazmi, i naprave se titar antitela u našem serumu, koristeći metode vještačke inteligencije, čiji je broj višestruko veći nego kada bi se čekalo na vakcinu, kao što se čekalo, što može da traje i mjesecima. Koncentracija se postiže veća. Oni su u to uključili i Univerzitet Lomonosov, kao jednu od najvećih škola matematike na svetu, koja se bavi vještačkom inteligencijom. I za tri nedjelje otprilike postižu takav nivo antitijela. Naprave puno antitela koja se posle toga pacijentu vraćaju u 10 jednakih doza, na svake dvije nedjelje. Pacijent, dakle, pet meseci mora da leži u bolnici u Rusiji. Nadamo se da će se u potpunosti izliječiti“, kaže profesor Jakovljević za „Blic zdravlje“.
BALKAN I SVIJET
U Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
Cijena paklice od 20 cigareta, koja sada u prosjeku iznosi nešto više od osam eura, porašće do 2030. godine na nešto manje od 12 eura, piše dpa

Cigarete će u Njemačkoj narednih godina znatno poskupjeti. Bundestag je u noći između četvrtka i petka usvojio izmjene zakona kojima se postepeno povećava porez na duvan.
Cijena paklice od 20 cigareta, koja sada u prosjeku iznosi nešto više od osam eura, porašće do 2030. godine na nešto manje od 12 eura, piše dpa.
Cigarete poznatih marki tada bi mogle koštati i do 14 eura. Zbog izmjene zakona znatno će poskupjeti i rezani duvan za ručno motanje cigareta.
Rastu i poreske stope na prodaju cigara, cigarilosa, duvana za nargile i tečnosti za elektronske cigarete.
Vlada očekuje dodatne poreske prihode od oko 12 milijardi eura za četiri godine. Za 2027. prognozira dodatnih 1,5 milijardi eura, a za 2030. čak 4,5 milijardi.
Prošle godine je vlada od poreza na duvan prihodovala 17,6 milijardi eura.
Duvanska industrija, međutim, sumnja u prognozirani rast poreskih prihoda. Strahuje da će se pušači okrenuti crnom tržištu, a da će legalni trgovci pretrpjeti gubitke.
Duvanska industrija naišla je na razumijevanje pojedinih poslanika Hrišćansko-demokratske unije (CDU).
Poslanik Karsten Brodeser založio se za umjereno povećanje poreza jer će potrošači, kako je rekao, odlaziti u druge zemlje Evropske unije da kupuju cigarete ili će ih tražiti na crnom tržištu.
„Na kraju se ne postiže ni željeni fiskalni rezultat niti stabilizacija legalnog tržišta duvana“, upozorio je Brodeser.
Zakon služi i konsolidaciji budžeta, rekao je tokom rasprave u Bundestagu poslanik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Ingo Fogel.
„Istovremeno želimo da cijenama pošaljemo signal u korist zaštite zdravlja, tako što ćemo početak konzumiranja nikotina učiniti manje privlačnim“, rekao je Fogel.
Dobro je i to što porezi na cigare i cigarilose neće porasti onoliko koliko je prvobitno bilo planirano, rekao je Fogel. Porez na tečnosti za elektronske cigarete, međutim, povećava se nešto više.
O e-cigaretama
Fogel je obrazložio da e-cigarete stvaraju pušačke navike kod mladih.
Alternativa za Njemačku (AfD) glasala je protiv izmjena zakona.
Vladajuća koalicija povećanje poreza s jedne strane obrazlaže zaštitom zdravlja, a s druge računa na rast poreskih prihoda, što nije dosljedno, rekao je Kristijan Daglas iz AfD-a.
Izmjena zakona, prema njegovim riječima, služi „isključivo za popunjavanje rupa u budžetu“.
Zeleni načelno podržavaju povećanje poreza. Time se „cijenama šalje signal u oblasti zdravstvene politike“, rekao je poslanik Saša Miler.
Međutim, smatra da je taj signal preslab. Miler je kritikovao to što je poresko opterećenje rezanog duvana premalo.
Pored Zelenih i AfD-a, protiv izmjene zakona glasala je i stranka Ljevica (Die Linke).
U Njemačkoj cigarete puše milioni ljudi. Mikrocenzus iz 2025. godine pokazao je da među stanovnicima starijim od 15 godina ima 19 odsto pušača.
Prema sopstvenim navodima, 14 odsto puši redovno, a pet odsto povremeno.
U Njemačkoj je 2023. godine oko 131.000 ljudi umrlo od posljedica bolesti povezanih s duvanom, prema podacima Njemačkog centra za istraživanje raka.
BALKAN I SVIJET
Oteta 16-godišnja djevojčica u Novom Pazaru: Osumnjičeni krenuo sa njom za Beograd, uhapšen kod Mladenovca
Kako je i zašto djevojčica oteta, za sada nije zvanično poznato

Policija je uhapsila muškarca koji se sumnjiči da je u Novom Pazaru oteo šesnaestogodišnju djevojčicu, a potom sa njom krenuo u pravcu Beograda, prenijela je agencija RINA.
„Osumnjičeni za otmicu maloljetnice lociran je i uhapšen na području Mladenovca“, potvrđeno je za agenciju RINA u Policijskoj upravi Novi Pazar.
Pripadnici Odjeljenja kriminalističke policije su brzo su reagovali i ušli u trag osumnjičenom.
Kako je i zašto djevojčica oteta, za sada nije zvanično poznato, kao ni detalji policijske akcije.
BALKAN I SVIJET
Požar na Kopaoniku: Izgorio poznati hotel „Club A“
Uzrok izbijanja požara za sada nije poznat. Povrijeđenih osoba nema

Dan nakon požara koji je sinoć nakon 22 časa izbio u hotelu „Club A“ na Kopaoniku pokazuje razmjere buktinje. Od hotela nije ostalo ništa, a prizor je sablastan, piše Direktno.rs.
Vatra je sinoć neposredno nakon 22 časa zahvatila hotel „Club A“ na Kopaoniku koji je bio u završnoj fazi renoviranja, nakon čega je uslijedila hitna i brza reakcija vatrogasaca. Prema najnovijim informacijama, požar još nije ugašen, ali je pod kontrolom, saznaje Telegraf.rs.
Pričinjena je velika materijalna šteta, čiji će tačan obim biti utvrđen naknadno. Uzrok izbijanja požara za sada nije poznat. Povrijeđenih osoba nema.
Kako se vidi na fotografijama koje je objavila stranica 192_rs, ogroman plamen je gutao zgradu od koje je ostala samo konstrukcija. Urušio se čitav krov.
Kako saznaje portal Direktno.rs, na objektu se zapalio dii krova, a intervenciju su izvršili pripadnici VSЈ Kopaonik i Kraljevo as 24 vatrogasaca-spasilaca i šest vozila.
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru










