Connect with us

EKONOMIJA

Sveti Stefan se otvara posle pet godina: Na čelu Savjeta Novak Đoković?

Otvaranje do 1. maja; Vlada i zakupac vrlo blizu dogovora u sporu zbog kojeg je četiri godine zatvoren legendarni grad-hotel; Mještanima nova prava

Novak Đoković i Sveti Stefan Foto:Shutterstock/FRANCK FIFE / AFP / Profimedia

Nekada zaštitni znak crnogorskog turizma, grad-hotel “Sveti Stefan” mogao bi konačno da 1. maja sljedeće godine otvori vrata za goste, nakon pet godina pod katancem, jer je takav dogovor Vlade i ostalih domaćih aktera sa jedne i zakupca, kompanije “Adriatic Properties” i njenih partnera sa druge strane, vrlo blizu, potvrđeno je “Vijestima” iz više nezavisnih izvora uključenih u razgovore.

Posljednjih mjeseci, više sastanaka između predstavnika Vlade, HTP “Miločer”, Sveti Stefan hotela, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Opštine Budva, kao i sastanak premijera Milojka Spajića sa vlasnicima Adriatic Properties-a i Amana koji upravlja hotelom dali su, kako tvrde sagovornici, “oprezni, ali realni optimizam” da bi novi – ili bolje rečeno obnovljeni ugovor mogao biti zaključen do kraja godine, a višegodišnje međusobne tužbe teške stotinu miliona eura povučene pred međunarodnim tribunalom u Londonu.

SAVJET “BANKADA” I NOVA ULOGA NOVAKA ĐOKOVIĆA

Sagovornici “Vijesti” tvrde da je dogovoreno formiranje posebnog savjetodavnog tijela koje bi pratilo sprovođenje obaveza inkluzije lokalnog stanovništva i turističke promocije Svetog Stefana, što podrazumijeva očuvanje kulturnog identiteta, unapređenje ekonomskog položaja i aktivno uključivanje lokalnog stanovništva u poslovanje turističkog kompleksa.

Jedan od sagovornika je rekao da bi to tijelo mogao predvoditi Novak Đoković, najbolji teniser u istoriji tog sporta, što mu daje sasvim novu simboličku dimenziju.

Sagovornici tvrde da bi u tijelu sjedjeli predstavnici Vlade, zakupca, kompanija koje upravljaju kompleksom, Morskog dobra, Opštine Budva i Mjesne zajednice Sveti Stefan. U praksi, to bi značilo institucionalizovanje kontrole nad realizacijom dogovora – nešto što godinama nije postojalo, a što je, smatraju upućeni, upravo nedostajalo ranijim odnosima države i zakupca.

Prema informacijama koje su “Vijesti” dobile od izvora upoznatih sa sadržajem i tokom pregovora, nacrt poravnanja u arbitraži predviđa potpuno povlačenje svih tužbenih i protivtužbenih zahtjeva i vraćanje na takozvano pređašnje stanje, uz nastavak važenja ugovora. Arbitražne strane – državni subjekti s jedne strane i Adriatic Properties, Aidway Investments i Aman Resorts s druge – saglasne su da ugovori ostanu na snazi, te da se svi troškovi arbitraže snose pojedinačno, uz izuzetak obaveze Adriatica da nadoknadi 50.833,67 funti Sveti Stefan hotelima, koje je to preduzeće uplatilo sudu u Londonu.

Ključna tačka oko koje postoji konačna saglasnost jeste otvaranje hotela Aman Sveti Stefan najkasnije u maju 2026. godine. U nacrtu, tvrde izvori upoznati s procesom, stoji da se Adriatic i Aman obavezuju da kompleks pripreme za otvaranje do tog roka, dok država preuzima obavezu da ubrza donošenje lokalnih planskih dokumenata i razrješenje statusa objekata koji su prethodnih godina tretirani kao privremeni – kuhinja, vešeraj, administrativni prostori i drugi neophodni sadržaji bez kojih hotel ne može raditi.

Jedna od stavki u nacrtu sporazuma je da se trajanje dva ugovora o zakupu produži za četiri godine, koliko je hotel bio zatvoren, a zakupac nije imao prihode, odnosno do 2054.

PRISTUP JAVNOSTI OSTRVU, PLAŽAMA I STAZAMA, ALI STROGO REGULISAN

Posebno važan dio nacrta odnosi se na režim korišćenja ostrva, plaža i javnih staza – pitanje koje je godinama izazivalo najveće tenzije, a koje je ljeti 2021. postalo okidač za zatvaranje hotela. Prema informacijama izvora upoznatih sa pregovorima, ostrvo Sveti Stefan ostaje prvenstveno za goste hotela, ali uz mogućnost organizovanih posjeta u kontrolisanim terminima. Prilazni most ostaje javan, ali menadžment zadržava pravo da privremeno ograniči ulaz kada je to neophodno radi privatnosti gostiju.

“To je rješenje koje omogućava javnosti pristup, ali garantuje privatnost međunarodnom luksuznom brendu. U praksi, pristup će biti moguć, ali regulisan”, rekao je izvor “Vijesti”.

Nacrt predviđa da Kraljičina plaža tokom sezone može funkcionisati pod ekskluzivitetom za hotelske goste, ali uz mogućnost da zakupac dozvoli korišćenje plažnog mobilijara i ostalim posjetiocima uz naplatu. Staze koje vode prema plaži ostaju javne, ali donja staza, između Kraljičine plaže i Aman SPA centra, dobija “poseban režim”. To uključuje vizuelne barijere, hortikulturalne pojaseve, diskretne nadzorne mjere i, u posebnim situacijama, kao što su vjenčanja i drugi privatni događaji, privremeno ograničenje prolaza.

“To je ključna razlika u odnosu na 2021. godinu – formalno pravo prolaza se ne ukida”, tvrdi jedan od sagovornika.

Organizovane posjete ostrvu bile bi dozvoljene u kontrolisanim terminima, čime se uvodi balans između luksuznog brenda i javnog interesa – ključne tačke koja je ranije izazivala najveće tenzije

Zapadna i Istočna plaža Sveti Stefan takođe dobijaju detaljno regulisan model korišćenja. Jedan dio Istočne plaže biće javan uz naplatu, dok je drugi rezervisan za mještane sa besplatnih deset setova mobilijara. Zapadna plaža biće dostupna gostima i javnosti, dominantno uz naplatu, ali i tu će biti obezbijeđen besplatan mobilijar za mještane Svetog Stefana. Na plaži Miločer biće primijenjen sličan model – kombinacija naplatnog i besplatnog sadržaja za lokalno stanovništvo.

ĐOKOVIĆ NADGLEDA OBAVEZE PREMA MJEŠTANIMA?

Nacrt predviđa i veliki blok obaveza koje se odnose na lokalnu zajednicu. Ovo uključuje prioritetno zapošljavanje mještana Budve i Paštrovića, korišćenje proizvoda lokalnih proizvođača u hotelskoj ponudi, obaveznu organizaciju sajma lokalnih proizvoda barem jednom godišnje, omogućavanje turističkih tura tokom cijele godine, kao i programe edukacije, stipendija i stručnog usavršavanja za mlade iz lokalne sredine. Upravo zbog toga se formira Savjet “Bankada”, tijelo koje bi pratilo sprovođenje ovih obaveza i jednom godišnje podnosilo izvještaj Vladi Crne Gore. Upravo to je tijelo, najvjerovatnije na čelu sa Novakom Đokovićem, što bi, kako tvrde sagovornici, “donijelo potpuno novu vidljivost i kredibilitet ovom procesu”.

Jedan od centralnih elemenata sporazuma odnosi se na nastavak gradnje hotela Janu Kraljičina plaža u Miločerskom parku. Gradnja će se nastaviti u postojećim gabaritima, sa 63 hotelske sobe i 63 apartmana. Izvori uključeni u pregovore tvrde da je postignuta potpuna saglasnost da se radovi moraju završiti “bez odstupanja od pravno već utvrđenih rješenja”.

Sve obaveze iz sporazuma moraju biti ispunjene u roku od 12 mjeseci od potpisivanja, dok se dio koji se tiče povlačenja arbitražnih zahtjeva mora završiti u prvih 30 dana. U roku od sedam dana od potpisivanja sporazuma, strane bi morale obavijestiti arbitražni tribunal da su postigle vansudsko rješenje spora.

Ako se potpiše sporazum, nestaće težak teret prethodnih godina, u kojima je nekada elitno ljetovalište, koje su 70-ih i 80-ih posjećivali kraljevi, carevi, svjetski političari i holivudske zvijezde, tonulo u zapuštenost. Zatvaranje kompleksa 2021. označilo je početak jednog od najtežih perioda u istoriji Svetog Stefana, praćen maratonskim arbitražnim sporom i političkim trzavicama. Prošlog ljeta, kao i prethodnih, znatiželjni turisti nailazili su na katanac umjesto legendarnih kaldrmisanih uličica kompleksa.

Cilj je da se stavi tačka na konflikt koji traje godinama i da se umjesto arbitražnih podnesaka dobiju puni hoteli, tvrde izvori upoznati sa pregovorima.

“Pravi test počinje tek kada dogovor sa papira dođe do mjesta gdje je sve počelo – do mosta, staza, plaža i mještana Svetog Stefana”.

Rađenović traži hitan sastanak sa premijerom i ministrima


Član Savjeta MZ “Sveti Stefan” Blažo Rađenović rekao je da su mještani bili isključeni iz pregovora o budućnosti Svetog Stefana, iako je Savjet mjesecima bezuspješno pokušavao da dođe do premijera i ministara.

On je rekao 44. Vladu Crne Gore i njen odnos prema Svetom Stefanu doživljava kao “ignorantski, i prema Savjetu i prema najvrednijem resursu države”. Rađenović je kazao da su ostala neispunjena dosadašnja obećanja premijera Milojka Spajića, predsjednika Skupštine Andrije Mandića, potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja i ministarke turizma Simonide Kordić da će Sveti Stefan biti otvoren.

On je rekao da je Savjetu poznato da se održavaju sastanci u Vladi sa zakupcem, kao i neki detalji dogovora, te da je ključni uslov zakupca nastavak gradnje stanova za tržište u Miločerskom parku.

Rađenović je rekao da sumnja u “korupciju na najvišem nivou” i zaprijetio dopunom postojećih i podnošenjem novih krivičnih prijava, ako ne bude odgovora na njihov zahtjev za hitnim sastankom sa premijerom i ministrima, i pozvao Specijalno državno tužilaštvo da se uključi u slučaj.

Iznos rente se precizira ove sedmice?


U pregovorima se prethodnih mjeseci nezvanično pominjalo i moguće vraćanje visine prvobitne zakupnine za kompleks za Sveti Stefan i Vilu Miločer od 1,6 miliona eura godišnje, prije nego što je 2012. aneksom smanjena za trećinu. Prema onome što izvori navode da je trenutno u nacrtu, garantovana renta za HTP Miločer, koje gazduje starim hotelom Kraljičina plaža i zemljištem na kojem se gradi novi hotel, fiksira se na 350.000 eura sa PDV-om.

Izvori uključeni u razgovore tvrde da je još to ostalo da se konačno precizira ove sedmice, kao i dinamika otplate dugovanja ovoj i drugoj državnoj firmi Sveti Stefan hoteli za neisplaćenu zakupninu koja premašuje četiri miliona eura, ali da je “nesporno da će konačni model biti zasnovan na dugoročnoj održivosti ovih kompanija”.

(Vuk Lajović, Mihailo Jovović – Vijesti)

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije