Connect with us

EKONOMIJA

POKAZUJU PODACI

Radnicima povećan standard, većini penzionera i nije

Penzije iznad minimalne su za dvije godine povećane za ukupno 19 odsto, dok je inflacija iznosila 22 a rast cijena hrane za 35 odsto. Prosječna plata je za dvije godine imala rast od 46 odsto

Sa majskim usklađivanjem rast penzija bi mogao biti malo veći od inflacije: Sa ranijih protesta penzionera sa sjevera, Foto: Penzioneri sa sjevera

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori je od decembra 2020. godine do februara ove godine porasla sa 527 na 771 euro ili za 46 odsto, dok je prosječna penzija povećana sa 290 na 374 eura ili za 29 odsto.

Za ovaj period zvanična zbirna inflacija po metodologiji Monstata iznosila je 22 odsto, dok je rast cijena hrane od decembra 2020. godine iznosio 35 odsto.

Rast zarada bio je veći u odnosu na obje ove stope inflacije, pa se može reći da je standard prosječnog radnika povećan u ovom periodu. Rast prosječne zarade se dogodio početkom prošle godine zbog programa “Evropa sad”, a početkom ove godine zbog rasta zarada u javnom sektoru za oko 20 odsto.

Zarade u privatnom sektoru su rasle sa nižom stopom, iako se ona ne može precizno utvrditi jer se Monstat i dalje pridržava stare metodologije obračuna prosječne zarade, zbog koje nije moguće posebno vidjeti kretanje zarada u javnom i privatnom sektoru.

Većina penzija rasla niže od inflacije

Iako se za zaposlene može reći da je velikoj većini standard povećan u protekle dvije godine, to se za većinu penzionera ne može potvrditi.

Prosječna penzija jeste povećana za 29 odsto i to je više u odnosu na opštu stopu inflacije od 22 odsto, ali značajno niže od stope inflacije za hranu od 35 odsto, na što nažalost većina penzionera i troši svoj novac.

Međutim, ova stopa rasta prosječne penzije za 29 odsto od decembra 2020. godine, postignuta je tako što je granica minimalne penzije povećana za skoro 80 odsto ali je redovno usklađivanje rasta penzije za ove dvije godine iznosilo svega 19 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock

Tako da su primanja povećana većom stopom od inflacije samo penzionerima sa minimalnim primanjima i njihova penzija sada iznosi oko 275 eura. Ostalim penzionerima povećanje je iznosilo manje od opšte stope inflacije, a značajno niže od povećanja cijena hrane.

Usklađivanje minimalne penzije nije se odnosilo na takozvane srazmjerne penzionere, kojim ima oko 11 hiljada.

Majsko povećanje penzija od oko 5,5 odsto

Ova razlika će djelimično biti ispravljena sa majskim usklađivanjem penzija. Penzije se sada usklađuju tri puta godišnje sa zbirom kojeg čini 75 odsto rasta plata ili inflacije, zavisno od toga šta je veće, i sa 25 odsto niže stope od ta dva procenta. Kako sada stvari stoje penzija bi se usklađivala sa 75 odsto rasta zarada u periodu januar-april ove godine u odnosu na iznos zarada za period septembar-decembar prošle godine, kao i sa 25 odsto rasta inflacije koja je u martu čak prešla u blagu deflaciju.

Sada je prosječna zarada za oko osam odsto veće nego krajem prošle godine, inflacija je ispod jedan odsto, što bi značilo da, ako se taj trend održi i u aprilu, za maj može očekivati rast penzija za oko 5,5 do šest odsto. Time bi ukupno usklađivanje penzija od decembra 2020. godine iznosilo oko 25 odsto, i bili bi veće od prosječne opšte stope inflacije za taj period.

Najveći rast zarada u regionu

Posmatrajući zemlje u regionu, prosječna zarada u Crnoj Gori imala je rast od 46 odsto što je više nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

U Srbiji je u decembru 2020, prosječna zarada bila za 37 eura veća nego u Crnoj Gori, a sada je crnogorski prosjek za 76 eura veći od srbijanskog. Prosječna plata u Srbiji je za ovaj period povećana za 23 odsto, odnosno po duplo nižoj stopi nego u Crnoj Gori.

U decembru 2020, prosječna plata u Crnoj Gori bila je za 23 eura veća nego u BiH, a sada je veća za 153 eura. Prosječna plata u ovoj susjednoj državi je za ovaj period povećana za 22 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock

Prosječna plata u Hrvatskoj je tada bila za 400 eura veća od crnogorske, a sada je veća za 335 eura. Prosječna zarada u Hrvatskoj je u ovom periodu imala rast od 19 odsto.

Iako je prosječna plata u ovom periodu u Crnoj Gori imala veći rast nego u ovim susjednim zemljama, penzije nisu imale taj trend. Crnogorska prosječna penzija je i dalje veća nego u Srbiji i BiH, ali se ta razlika za ovaj period smanjila. U Crnoj Gori je prosječne penzija povećana za 29 odsto, u Srbiji za ovaj uporedni period za 36 odsto a u BiH za 44 odsto. Ova razlika će biti smanjena sa očekivanim majskim povećanjem penzija.

Jedino je u Hrvatskoj prosječna penzija rasla za niži procenat nego u Crnoj Gori, jer je povećana u ovom periodu za svega 20 odsto.

(Vijesti) 

Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Neće biti poskupljenja struje

„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer

Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.

„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.

Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.

„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.

Continue Reading

EKONOMIJA

Od januara skuplja struja u Crnoj Gori

Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori

Foto: Shutterstock

Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).

U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.

Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.

Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.

„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.

Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-

1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.

„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.

„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.

Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:

0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.

Continue Reading

EKONOMIJA

Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!

„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…

Foto: Luka Zeković

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.

Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.

Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.

foto: Luka Zeković

„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.

On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.

„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.

Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.

„Saldo više neće biti nula“

Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.

Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…

„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.

Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.

„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.

On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.

Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.

Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.

Continue Reading

Najčitanije