Connect with us

EKONOMIJA

POKAZUJU PODACI

Radnicima povećan standard, većini penzionera i nije

Penzije iznad minimalne su za dvije godine povećane za ukupno 19 odsto, dok je inflacija iznosila 22 a rast cijena hrane za 35 odsto. Prosječna plata je za dvije godine imala rast od 46 odsto

Sa majskim usklađivanjem rast penzija bi mogao biti malo veći od inflacije: Sa ranijih protesta penzionera sa sjevera, Foto: Penzioneri sa sjevera

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori je od decembra 2020. godine do februara ove godine porasla sa 527 na 771 euro ili za 46 odsto, dok je prosječna penzija povećana sa 290 na 374 eura ili za 29 odsto.

Za ovaj period zvanična zbirna inflacija po metodologiji Monstata iznosila je 22 odsto, dok je rast cijena hrane od decembra 2020. godine iznosio 35 odsto.

Rast zarada bio je veći u odnosu na obje ove stope inflacije, pa se može reći da je standard prosječnog radnika povećan u ovom periodu. Rast prosječne zarade se dogodio početkom prošle godine zbog programa “Evropa sad”, a početkom ove godine zbog rasta zarada u javnom sektoru za oko 20 odsto.

Zarade u privatnom sektoru su rasle sa nižom stopom, iako se ona ne može precizno utvrditi jer se Monstat i dalje pridržava stare metodologije obračuna prosječne zarade, zbog koje nije moguće posebno vidjeti kretanje zarada u javnom i privatnom sektoru.

Većina penzija rasla niže od inflacije

Iako se za zaposlene može reći da je velikoj većini standard povećan u protekle dvije godine, to se za većinu penzionera ne može potvrditi.

Prosječna penzija jeste povećana za 29 odsto i to je više u odnosu na opštu stopu inflacije od 22 odsto, ali značajno niže od stope inflacije za hranu od 35 odsto, na što nažalost većina penzionera i troši svoj novac.

Međutim, ova stopa rasta prosječne penzije za 29 odsto od decembra 2020. godine, postignuta je tako što je granica minimalne penzije povećana za skoro 80 odsto ali je redovno usklađivanje rasta penzije za ove dvije godine iznosilo svega 19 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock

Tako da su primanja povećana većom stopom od inflacije samo penzionerima sa minimalnim primanjima i njihova penzija sada iznosi oko 275 eura. Ostalim penzionerima povećanje je iznosilo manje od opšte stope inflacije, a značajno niže od povećanja cijena hrane.

Usklađivanje minimalne penzije nije se odnosilo na takozvane srazmjerne penzionere, kojim ima oko 11 hiljada.

Majsko povećanje penzija od oko 5,5 odsto

Ova razlika će djelimično biti ispravljena sa majskim usklađivanjem penzija. Penzije se sada usklađuju tri puta godišnje sa zbirom kojeg čini 75 odsto rasta plata ili inflacije, zavisno od toga šta je veće, i sa 25 odsto niže stope od ta dva procenta. Kako sada stvari stoje penzija bi se usklađivala sa 75 odsto rasta zarada u periodu januar-april ove godine u odnosu na iznos zarada za period septembar-decembar prošle godine, kao i sa 25 odsto rasta inflacije koja je u martu čak prešla u blagu deflaciju.

Sada je prosječna zarada za oko osam odsto veće nego krajem prošle godine, inflacija je ispod jedan odsto, što bi značilo da, ako se taj trend održi i u aprilu, za maj može očekivati rast penzija za oko 5,5 do šest odsto. Time bi ukupno usklađivanje penzija od decembra 2020. godine iznosilo oko 25 odsto, i bili bi veće od prosječne opšte stope inflacije za taj period.

Najveći rast zarada u regionu

Posmatrajući zemlje u regionu, prosječna zarada u Crnoj Gori imala je rast od 46 odsto što je više nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

U Srbiji je u decembru 2020, prosječna zarada bila za 37 eura veća nego u Crnoj Gori, a sada je crnogorski prosjek za 76 eura veći od srbijanskog. Prosječna plata u Srbiji je za ovaj period povećana za 23 odsto, odnosno po duplo nižoj stopi nego u Crnoj Gori.

U decembru 2020, prosječna plata u Crnoj Gori bila je za 23 eura veća nego u BiH, a sada je veća za 153 eura. Prosječna plata u ovoj susjednoj državi je za ovaj period povećana za 22 odsto.

Ilustracija, foto: Shutterstock

Prosječna plata u Hrvatskoj je tada bila za 400 eura veća od crnogorske, a sada je veća za 335 eura. Prosječna zarada u Hrvatskoj je u ovom periodu imala rast od 19 odsto.

Iako je prosječna plata u ovom periodu u Crnoj Gori imala veći rast nego u ovim susjednim zemljama, penzije nisu imale taj trend. Crnogorska prosječna penzija je i dalje veća nego u Srbiji i BiH, ali se ta razlika za ovaj period smanjila. U Crnoj Gori je prosječne penzija povećana za 29 odsto, u Srbiji za ovaj uporedni period za 36 odsto a u BiH za 44 odsto. Ova razlika će biti smanjena sa očekivanim majskim povećanjem penzija.

Jedino je u Hrvatskoj prosječna penzija rasla za niži procenat nego u Crnoj Gori, jer je povećana u ovom periodu za svega 20 odsto.

(Vijesti) 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Berane nudi Alabaru iz Emirata da ulaže u Jelovicu

Opština Berane uputila Vladi projektnu ideju koja se tiče razvoja planinskog turizma na planini Jelovici

Foto: Visit Berane

Područje Jelovice uskoro bi moglo da postane destinacija na kojoj će, u cilju izgradnje turističkih kapaciteta, jedan od vodećih svjetskih investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamed Alabar uložoti svoj kapital.

Takva vijest je procurela nakon što je nedavno premijer Milojko Spajić saopštio da je Vlada usvojila Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i da on predstavlja okvir za buduću saradnju u različitim oblastima – turizmu, infrastrukturi, energetici, poljoprivredi, finansijam. Te najave potkrijepila je i Spajićeva najava da će će uskoro doći do konkretnih sporazuma, te da će među prvima biti jedan koji će se odnositi na velike turističke razvojne projekte na jugu i sjeveru zemlje.

Da je Jelovica pogodno područje za ulaganja potvrdio je u izjavi za „Dan“ i predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac. On je kazao da je Opština Berane, nakon sastanka predsjednika opština sa sjevera Crne Gore sa premijerom Spajićem, uputila Vladi projektnu ideju koja se tiče razvoja planinskog turizma na planini Jelovici.

„Nakon sastanka sa premijerom, na kojem nas je obavijestio o namjerama i interesovanju gospodina Alabara za ulaganje u planinski turizam, sve opštine su prihvatile da pošalju projektnu ideju, na kojoj lokaciji bi potencijalni investitor mogao uložiti sredstva. Što še tiče opštine Berane, mi smo predložili lokalitet Jelovice, uzimajući u obzir planska dokumenta, kao i prostor beranske strane Bjelasice, uključujući i naš aerodrom u čitav projekat. Smatramo da je Berane kao geografski centar sjeveroistočnog dijela Crne Gore idealno podneblje za ulaganje u taj vid planinskog turizma, uzimajući u obzir da se 40 odsto teritorije Bjelasice nalazi na teritoriji opštine Berane, koja je okruženo i planinama Mokra i Cmiljevica. Ujedno u neposrednoj blizini su i Komovi i Prokletije“, istakao je Lutovac.

Dodao i da je saobraćajna infrastruktura jedan od ključnih razloga koji Jelovici daje prednost za moguća ulaganja.

„Drugi ključni razlog je saobraćajna infrastruktura, počevši od auto-puta koji će se izgraditi u narednih par godina, čime se Berane otvara prema centralnom i južnom dijelu države i postaje lako dostupna destinacija. Dalje, aerodrom, koji može imati više funkcija u ovoj projektnoj ideji, počevši od komercijalnih letova, pa do heliodroma na samom aerodromu i Jelovici. Sve to uliva nadu da ćemo imati ekspanziju razvoja turizma u našoj opštini“, zaključuje Lutovac.

Jačanje privrede zaustaviće iseljavanje

Lutovac vjeruje da će moguće investicije na Jelovici pozitivno uticati na jačanje privrede i zasutavljanje iseljavanja stanovništva.

„U svakom slučaju, ukoliko se gospodin Alabar odluči da investira u sjever Crne Gore, nadamo se da će to biti Bjelasica i beranski dio te planine, a dolazak investitora takvog kalibra bi potpuno oživio beransku privredu, koja bi se dalje ubrzano razvijala na račun te investicije. Sigurni smo da bi takva investicija uticala pozitivno i na demografsku sliku naše opštine, za koju vidimo da je užasavajuća. Zato su takve investicije i više nego dobrodošle u Berane, zbog čega u tom pravcu dajemo punu podršku premijeru i nadamo se da će lokacija investicija biti naše Berane“, kazao je Lutovac.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije