POLITIKA
ŠEF POSLANIČKOG KLUBA PZP-A
Radulović: ”Spreman sam da učestvujem u novoj Vladi, da preuzmem odgovornost za poziciju koja je adekvatna mom znanju”
Danas treći sastanak stare parlamentarne većine. Pokušaće da se dogovore ko će biti mandatar za sastav nove Vlade i novi šef Parlamenta
Predstavnici partija bivše parlamentarne većine nastaviće danas razgovore o rješavanju političke krize, u kojima će pokušati da dođu do kompromisa o izboru nove vlade i novog skupštinskog rukovodstva, prenose “Vijesti”.
Sastanak će biti treći u posljednjih osam dana, a inicirao ga je, kao i prethodne, predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić.
Na prvom sastanku, održanom 2. septembra u Skupštini, predstavnici “stare većine” potpisali su na predlog DF-a sporazum kojim je predviđen izbor nove izvršne vlasti i administracije parlamenta.
Na drugom, koji je bio 6. septembra, takođe u Skupštini, dogovoreno je da partije do kraja sedmice usaglase predloge za mandatara za sastav vlade i šefa zakonodavnog doma.
Šef poslaničkog kluba Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović, rekao je “Vijestima” da se zalaže za to da partije prvo definišu programu buduće vlade i njenu organizaciju, pa da onda razgovaraju o kadrovskim pitanjima.
”Predlažem da se otvore tajni dosijei, da se sprovede lustracija, da se formira specijalni sud za borbu protiv kriminala, da se uvede klauzula smjenjivosti na funkcijama… Potrebno je i promijeniti izborne zakone, reformisati finansije, izraditi dobre projekte za razvoj privrede… Efekti takve vlade bili bi održivi, i tako bi Demokratska partija socijalista (DPS) pala na 10 odsto podrške birača. Vidjećemo da li će biti odlučnosti za tako nešto”, naveo je.
Radulović kaže da se o mandataru treba dogovoriti na demokratski način, i da bi stoga on trebalo da dođe iz najvećeg konstituenta bivše većine (koalicije “Za budućnost Crne Gore, čiji je DF bio dio).
”Ovo treba da bude vlada nacionalnog spasa. I ja sam spreman da učestvujem u takvoj reformskoj vladi, da preuzmem odgovornost za poziciju koja je adekvatna mom znanju”, istakao je.
Mandić je preksinoć saopštio da očekuje da do načelnog kompromisa nekadašnje većine dođe za vikend.
”Imamo obavezu, građani očekuju novu vladu i novo skupštinsko rukovodstvo. Postavili smo veoma težak zadatak. Dok se sve ne dogovori, ništa nije dogovoreno”, rekao je, navodeći da bi bio počastvovan ako bi bio novi premijer.
Iako je pitanje političke sudbine predsjednice Skupštine Danijele Đurović izazvalo sukobe između dijela partija “stare većine”, ono, kako su pisale “Vijesti”, više nije prepreka u pregovorima. Kako su objasnili sagovornici, svi poslanici stare većine ako se postigne kompromis o novoj vlasti, potpisaće predlog s imenom kandidata za čelnika parlamenta.
Socijalistička narodna partija (SNP) i Građanski pokret (GP) URA u više navrata su poručivali da Đurovićeva (SNP) ne treba da bude razriješena, dok Demokrate ne odustaju od tog zahtjeva, ističući da jedino tako može doći do tako može doći do resetovanja odnosa između stranaka koje su pobijedile na izborima 2020. godine.
Dok traju pregovori “stare većine”, govori se i o očekivanjima diplomata država Zapada, koji se, kako su “Vijesti” juče objavile, nadaju da će vladu formirati “proevropske partije”. Oni u tom pogledu, kako su naveli izvori lista, imaju velika očekivanja od Demokrata.
Ambasadori su prekjuče razgovarali u parlamentu s predstavnicima klubova DPS-a, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije i Liberalne partije, te stranaka manjinskih naroda.
Iz Demokrata “Vijestima” nisu odgovorili da li su im diplomate sugerisale da naprave vlast sa tim strankama. Takođe, nisu odgovorili ni da li očekuju dogovor “stare većine” i da li bi im bilo prihvatljivo da se u novoj vladi nađu i neki članovi prethodne dvije.
Lider Demokrata Aleksa Bečić, saopštio je preksinoć da se “u korist države i naroda Crne Gore” odriče funkcije premijera i predsjednika Skupštine, poručujući da je “volja naroda iznad bilo koje funkcije i bilo čije fotelje”.
Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović pozdravio je Bečićevu odluku, rekavši da bi čelnik Demokrata bio ozbiljan kandidat za mandatara, s izglednim šansama da bude podržan i prihvaćen.
”Razumijemo, međutim, i potrebu da se pomogne u dogovaranju i da se djeluje nepartijski u ovom ključnom trenutku”, dodao je.
Predsjednik države Milo Đukanović (DPS), prema ustavnim rokovima koji teku nakon nedavnog obaranja Vlade Dritana Abazovića u parlamentu, treba do 19. septembra da predloži mandatara.
U sporazumu koji je potpisan 2. septembra, piše, između ostalog, da se principi saradnje “stare većine” baziraju na poštovanju izborne volje građana iskazane na izborima, a ciljevi ostaju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i onemogućavanje bilo kakvog povrataka DPS-a na vlast.
Nova vlada bi, kako piše u dokumentu, ostala posvećena evropskim integracijama, regionalnoj saradnji, kao i poštovanju svih međunarodno preuzetih obaveza države.
Predsjednik Albanske alternative Nik Đeljošaj saopštio je juče da očekuje da Abazović bude mandatar za sastav nove vlade. ”Manjinama bi ova činjenica olakšala poziciju odluke da pregovaramo, ali i da budemo dio 44. vlade, ukoliko su javni pozivi za učestvovanje u novoj vladi bili iskreni prema manjinama”.
Naveo je da je bilo očekivano da oni koji su, kako je rekao, “bez konsultacija, brzopleto i bez analize ‘šta sjutra’”, srušili Abazovićevu Vladu, imaju plan B.
”Upozoravao sam tih dana da je to ishitrena odluka, dugoročno štetnija za naša dešavanja od odluka koje je 43. Vlada donijela za 100 dana. A situacija u našoj državi jasno pokazuje da to nije bio razlog rušenja ove Vlade”.
Đeljošaj kaže da je Abazović formirao “najinkluzivniju vladu ikad u Crnoj Gori”. ”Manjinske partije bile su ravnopravni partneri u toj Vladi, i zastupljene više nego ikad prije. S pažnjom pratimo razgovore oko formiranja nove vlade”.
POLITIKA
Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope
Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano
Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.
Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.
Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.
Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.
Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.
„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.
Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.
Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.
Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.
Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.
Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.
Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.
Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.
Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.
Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.
Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.
Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.
Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.
POLITIKA
Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar
„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić
Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.
„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.
Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“
On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.
„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.
On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.
„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.
POLITIKA
DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti
„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“
Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).
U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.
„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.
- HRONIKA1 дан ranije
Udes na Jelovici: Lakše povrijeđena jedna osoba
- HRONIKA4 дана ranije
Uhapšeni Milivoje Katnić i Zoran Lazović
- HRONIKA11 сати ranije
Uhapšena direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, Jelena Perović
- POLITIKA3 дана ranije
DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti
- DRUŠTVO4 дана ranije
Ko je bio Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac
- HRONIKA2 дана ranije
Katniću i Lazoviću određen pritvor