Connect with us

DRUŠTVO

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE:

Registrovan prvi slučaj malih boginja u Crnoj Gori kod malog djeteta

„Nevakcinisano dijete oboljelo od malih boginja, značajan rizik za masovnije obolijevanje“

Foto: Screenshot/IJZCG

Laboratorija Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore registrovala je danas prvi slučaj obolijevanja od malih boginja kod djeteta uzrasta osam godina, koje nije vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Kako su kazali, ta pojava dolazi u kontekstu aktuelne epidemiološke situacije u zemljama u okruženju (Bosna i Hercegovina, Srbija, Rumunija i Albanija) u kojima su registrovane epidemije malih boginja sa preko 4.600 oboljelih i najmanje šest umrlih od kojih četvoro djece mlađe od jedne godine. Iz tog razloga, dodaju da je u posljednjem periodu posebno naglašavana potreba za preduzimanjem preventivnih mjera kako bi se spriječilo širenje ove zarazne bolesti.

„Odmah po potvrđivanju slučaja, preduzete su sve neophodne mjere kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti, dok se epidemiološka situacija pažljivo prati od strane nadležnih zdravstvenih institucija. Morbili (male boginje) spadaju u grupu visoko kontagioznih virusnih osipnih groznica koje se manifestuju makulopapuloznom ospom po tijelu i najčešće se javljaju u formi manjih ili većih epidemija. Uzročnik je virus malih boginja iz familije Paramyxoviridae. Izvor infekcije je oboljela osoba, a zaraznost traje 4 dana prije i 4 dana poslije izbijanja ospe. Činjenica da je osoba zarazna i prije pojave ospe otežava epidemiološku kontrolu širenja uzročnika bolesti“, navode iz IJZ-a.

Objašnjavaju da se virus morbila prenosi direktnim kontaktom sa nazofaringealnim sekretom zarazne osobe kao i vazdušno-kapljičnim putem – inhalacijom aerosola infektivnih kapljica koje prilikom kijanja, kašljanja ili govora zarazne osobe izbacuju u svoju okolinu. Virus, upozoravaju, može ostati u vazduhu i na površinama još oko 2 sata pošto inficirana osoba napusti prostoriju, a indirektni prenos prilikom kontakta sa nazofaringealnim sekretima svježe kontaminiranim predmetima (u okviru dva sata) je moguć.

„Male boginje su jedna od najzaraznijih bolesti, sa stopom sekundarnog javljanja većom od 90% među izloženim i osjetljivim pojedincima (9 od 10 osjetljivih osoba oboli kada se nalazi u bliskom kontaktu sa oboljelim). Najdjelotvorniji i najbezbjedniji način individualne i kolektivne zaštite protiv malih boginja je vakcinacija koja se sprovodi u dvije doze, prva doza se daje djeci sa navršenih 12 mjeseci starosti, a druga doza prilikom polaska u osnovnu školu“, dodali su iz IJZ-a.

Trenutni obuhvat sa prvom dozom vakcine kod djece rođene 2018. godine iznosi 79,8 odsto, dok za rođene 2019. obuhvat iznosi 74,5 odsto.

„Za rođene 2020. obuhvat iznosi 65,9%, za rođene 2021.g. obuhvat iznosi 46,9%, a kod djece rođene 2022. godine obuhvat iznosi 20%. S obzirom da je neophodno da obuhvat za sprječavanje epidemije iznosi najmanje 95% ciljne populacije jasno je da postoji značajan rizik za masovnije obolijevanje. U skladu sa postojećim protokolima i Vodičem za istraživanje i postupanje u slučaju epidemijskog javljanja morbila, Institut za javno zdravlje Crne Gore preduzeo je sve potrebne korake kako bi se spriječilo masovnije širenje bolesti. To uključuje intenziviranje epidemiološkog nadzora, vakcinaciju nevakcinisanih i nepotpuno vakcinisanih lica, kao i sprovođenje mjera izolacije i liječenja oboljelih. U slučaju pojave obolijevanja u kolektivima (vrtići i škole) neophodno je isključivanje nevakcinisanih do maksimalnog isteka dva perioda inkubacije odnosno do gašenja epidemije ili do vakcinisanja istih u skladu sa uzrastom“, upozorili su iz Instituta.

Pozvali su sve građane, posebno roditelje, da preduzmu odgovorne korake kako bi zaštitili prije svega, svoju djecu od malih boginja.

„To uključuje vakcinaciju prema preporučenom rasporedu imunizacije, redovno praćenje zdravstvenog stanja i pridržavanje higijenskih mjera. Sva djeca koja kasne sa vakcinacijom, moraju što prije nadoknaditi propuštene doze. Imajući u vidu ozbiljnost ove bolesti i potrebu za kolektivnim djelovanjem, apelujemo na sve građane da podrže napore zdravstvenih institucija u suzbijanju malih boginja“, zaključili su iz IJZ-a.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Beranska policija sprovodi kampanju „Pojas za sve“: Vozači i putnici obavezni da koriste pojas

Rizik po život putnika kada koriste pojas smanjuje se za 50 odsto

Foto: Berane online

Službenici Saobraćajne policije – Odjeljenja bezbjednosti Berane sprovode kampanju „Pojas za sve“.

Kampanja „Pojas za sve“ ima za cilj podizanje svijesti građana o važnosti korišćenja sigurnosnog pojasa u vozilima prilikom učešća u saobraćaju, što predstavlja zakonsku obavezu i čime se rizik po život putnika kada koriste pojas smanjuje za 50 odsto.

Foto: UP

Kampanja, kako je saopšteno iz beranske policije, ima preventivni i represivni cilj djelovanja i sastoji se od preventivno-edukativnog dijela i primjene represivnih mjera.

„Predmetna akcija obuhvata preventivno-edukativnu kampanju kroz koju službenici saobraćajne policije kroz redovnu kontrolu učesnika u saobraćaju dijele flajere gdje je ukazano na značaj korištenja sigurnosog pojasa.Takođe, službenici saobraćajne policije preduzimaju i represivne mjere gdje je evidentirano postojanje ovog prekršaja“, objasnili su za Berane online.

Foto: UP

Kampanja „Pojas za sve“ traje do 30. maja.

„Apelujemo na sve vozače i učesnike u saobraćaju da se pridržavaju saobraćajnih propisa“, zaključuju.

Piše: Berane online

Bonus video:

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Gradsku plažu kod mosta sele iz centra grada

Ova najava izazvala je burne reakcije u mjesnoj zajednici Park, čiji predstavnici poručuju da premještanje gradske plaže nije prihvatljivo

Detalj sa gradaske plaže u Beranama

Radovi na regulaciji korita rijeke Lim, koji se trenutno izvode u centralnoj gradskoj zoni Berana, donijeće novi izgled priobalju, ali će istovremeno izbrisati jedan od najprepoznatljivijih simbola grada – gradsku plažu pored mosta u samom centru.

Iz lokalne uprave potvrđeno je da će na toj lokaciji biti izgrađene obaloutvrde, što znači da će plaža biti izmještena na novu poziciju.

„Postojeća lokacija plaže neće moći biti sačuvana, jer su stope mosta ugrožene, a ukorićavanje rijeke u ovom dijelu ključno je za dalju regulaciju. Bez izgradnje obaloutvrda, čitava intervencija gubi smisao“, istakli su iz lokalne uprave i dodali da su u toku pripreme za drugu i treću fazu radova, tokom kojih će biti određena nova lokacija za kupalište.

Ipak, ova najava izazvala je burne reakcije u mjesnoj zajednici Park, čiji predstavnici poručuju da premještanje gradske plaže nije prihvatljivo. Oni smatraju da je riječ o kultnom kutku kojem se mora pronaći mjesto u novim planovima.

„Izražavamo zahvalnost što radovi na regulaciji rijeke Lim na lokaciji urbane gradske zone, ukupne dužine od 1.600 metara, teku predviđenom dinamikom. Realizacija ovog projekta donijeće višestuke benefite našem gradu. Međutim, ne možemo da prihvatimo da ovi radovi podrazumijevaju i uklanjanje gradske plaže. Plaža pored Limskog mosta je simbol grada, mjesto gdje su generacije Beranaca provodile ljeta. Projekat je morao predvidjeti način da se taj ambijent sačuva. Uputićemo zvaničan dopis da se projekat izmijeni i da se plaža sačuva, makar u izmijenjenom obliku“, poručio je Petar Labudović, predsjednik mjesne zajednice.

Radovi na izgradnji obaloutvrde u Beranama

On je dodao da je potrebno vratiti nekadašnji sjaj ovom prostoru, koji je godinama bio narušavan, između ostalog i zbog eksploatacije šljunka.

„Postojeće vrijednosti grada se moraju sačuvati. Za tako nešto mora da postoji rješenje. Lim je žila kucavica našeg grada, a plaža pored mosta njen zaštitni znak. Zato se mora voditi računa da se ne narušava prirodni ambijent samog priobalja rijeke. U tom pravcu tražićemo od nadležnih da izmijene projekat u dijelu same plaže i da iznađu rješenje da je sačuvaju. Vrijeme je da se stvari vrate na pravi put i da se kulturno i prirodno nasljeđe sačuva“, poručio je Labudović.

Zaustaviti eksploataciju šljunka

Labudović ističe i da su privilegovani koncesionari posljednjih decenija nekontrolisanom eksploatacijom šljunka u dobroj mjeri poremetili korito rijeke Lim, a samim tim i gradsku plažu.

„Iz Uprave za vode je godinama procjenjivano da lokalitet gradske plaže treba ustupiti koncesionarima kako bi se taj prostor navodno priveo određenoj namjeni. Zato je plaža povremeno pretvorena u prostor za eksploataciju šljunka, čime su brojni kupači i izletnici bivali lišeni zadovoljstva koje su upražnjavali tokom minulih decenija. Opšta je ocjena da se radilo o nerazumnom potezu državnih organa zaduženih za uređenje rječnih korita, jer radovi koji su se izvodili na tom mjestu izazivali su brojne negativne komentare građana. Zato je krajnje vrijeme da se ovom prostoru vrati nekadašnji izgled i sjaj“, ocijenio je Labudović.

Dok se radovi nastavljaju predviđenom dinamikom, sudbina gradske plaže ostaje neizvjesna. Ono što je sigurno jeste da će se uskoro jedna od najvažnijih tačaka na mapi urbanog identiteta Berana naći na novom raskršću – između prošlosti, urbane obnove i pritiska modernizacije.

Izvor: Dan

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Ružne slike iz Berana, Iguman Romanov: Svuda smeće pored puta koji vodi do manastira Đurđevi Stupovi

„Neka poplačaju put smećem do samog manastira, pa da vide turisti i narod kakav put vodi do ove svetinje“, kazao je iguman Đurđevih Stupova

Foto: Berane online

Smeće odloženo gdje mu nije mjesto, pored kontejnera, smrad koji se svuda širi – slika je na putu ka manastiru Đurđevi Stupovi u Beranama.

Uprkos borbi Komunalnog preduzeća, opšti utisak je da nesavjesni građani čine sve da ovaj dio grada svakodnevno liči na deponiju.

Iako iz Komunalnog preduzeća svakodnevno apeluju na građane da poštuju komunalni red, smeće se odlaže i baca gdje ne treba.

Slike i snimci iz Berana, koje je objavio iguman manastira Đurđevi Stupovi Danilo Romanov zaista su poražavajuće – kante za otpatke su prazne a smeće je razbacano svuda okolo pored puta.

„Neka poplačaju put smećem do samog manastira, pa da vide turisti i narod kakav put vodi do ove svetinje“, kazao je iguman Đurđevih Stupova.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije