Laboratorija Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore registrovala je danas prvi slučaj obolijevanja od malih boginja kod djeteta uzrasta osam godina, koje nije vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Kako su kazali, ta pojava dolazi u kontekstu aktuelne epidemiološke situacije u zemljama u okruženju (Bosna i Hercegovina, Srbija, Rumunija i Albanija) u kojima su registrovane epidemije malih boginja sa preko 4.600 oboljelih i najmanje šest umrlih od kojih četvoro djece mlađe od jedne godine. Iz tog razloga, dodaju da je u posljednjem periodu posebno naglašavana potreba za preduzimanjem preventivnih mjera kako bi se spriječilo širenje ove zarazne bolesti.

„Odmah po potvrđivanju slučaja, preduzete su sve neophodne mjere kako bi se spriječilo dalje širenje bolesti, dok se epidemiološka situacija pažljivo prati od strane nadležnih zdravstvenih institucija. Morbili (male boginje) spadaju u grupu visoko kontagioznih virusnih osipnih groznica koje se manifestuju makulopapuloznom ospom po tijelu i najčešće se javljaju u formi manjih ili većih epidemija. Uzročnik je virus malih boginja iz familije Paramyxoviridae. Izvor infekcije je oboljela osoba, a zaraznost traje 4 dana prije i 4 dana poslije izbijanja ospe. Činjenica da je osoba zarazna i prije pojave ospe otežava epidemiološku kontrolu širenja uzročnika bolesti“, navode iz IJZ-a.

Objašnjavaju da se virus morbila prenosi direktnim kontaktom sa nazofaringealnim sekretom zarazne osobe kao i vazdušno-kapljičnim putem – inhalacijom aerosola infektivnih kapljica koje prilikom kijanja, kašljanja ili govora zarazne osobe izbacuju u svoju okolinu. Virus, upozoravaju, može ostati u vazduhu i na površinama još oko 2 sata pošto inficirana osoba napusti prostoriju, a indirektni prenos prilikom kontakta sa nazofaringealnim sekretima svježe kontaminiranim predmetima (u okviru dva sata) je moguć.

„Male boginje su jedna od najzaraznijih bolesti, sa stopom sekundarnog javljanja većom od 90% među izloženim i osjetljivim pojedincima (9 od 10 osjetljivih osoba oboli kada se nalazi u bliskom kontaktu sa oboljelim). Najdjelotvorniji i najbezbjedniji način individualne i kolektivne zaštite protiv malih boginja je vakcinacija koja se sprovodi u dvije doze, prva doza se daje djeci sa navršenih 12 mjeseci starosti, a druga doza prilikom polaska u osnovnu školu“, dodali su iz IJZ-a.

Trenutni obuhvat sa prvom dozom vakcine kod djece rođene 2018. godine iznosi 79,8 odsto, dok za rođene 2019. obuhvat iznosi 74,5 odsto.

„Za rođene 2020. obuhvat iznosi 65,9%, za rođene 2021.g. obuhvat iznosi 46,9%, a kod djece rođene 2022. godine obuhvat iznosi 20%. S obzirom da je neophodno da obuhvat za sprječavanje epidemije iznosi najmanje 95% ciljne populacije jasno je da postoji značajan rizik za masovnije obolijevanje. U skladu sa postojećim protokolima i Vodičem za istraživanje i postupanje u slučaju epidemijskog javljanja morbila, Institut za javno zdravlje Crne Gore preduzeo je sve potrebne korake kako bi se spriječilo masovnije širenje bolesti. To uključuje intenziviranje epidemiološkog nadzora, vakcinaciju nevakcinisanih i nepotpuno vakcinisanih lica, kao i sprovođenje mjera izolacije i liječenja oboljelih. U slučaju pojave obolijevanja u kolektivima (vrtići i škole) neophodno je isključivanje nevakcinisanih do maksimalnog isteka dva perioda inkubacije odnosno do gašenja epidemije ili do vakcinisanja istih u skladu sa uzrastom“, upozorili su iz Instituta.

Pozvali su sve građane, posebno roditelje, da preduzmu odgovorne korake kako bi zaštitili prije svega, svoju djecu od malih boginja.

„To uključuje vakcinaciju prema preporučenom rasporedu imunizacije, redovno praćenje zdravstvenog stanja i pridržavanje higijenskih mjera. Sva djeca koja kasne sa vakcinacijom, moraju što prije nadoknaditi propuštene doze. Imajući u vidu ozbiljnost ove bolesti i potrebu za kolektivnim djelovanjem, apelujemo na sve građane da podrže napore zdravstvenih institucija u suzbijanju malih boginja“, zaključili su iz IJZ-a.