EKONOMIJA
U POSLJEDNJIH 10-TAK DANA
Skočile cijene osnovnih životnih namirnica u jeku pandemije: Brašno, ulje…
U posljednjih desetak dana najviše je poskupjelo jestivo ulje za 20 odsto i brašno za 10 odsto. U nekim trgovinama došlo ili je najavljen rast cijena soli, šećera i drugih artikala

Cijene brašna i ulja u crnogorskim marketima u posljednjih desetak dana povećane su za 10 do 20 odsto, dok je u nekim došlo i do povećanja cijena soli i šećera za po oko deset odsto ili za te artikle imaju najave povećanja od svojih dobavljača, saznaju “Vijesti”.
Razlog sa povećanje cijene u svim marketima, kako je saopšteno iz trgovačkih kompanija, je to što su proizvođači i dobavljači ovih namirnica, koje se ne proizvode u Crnoj Gori ili ne u značajnim količinama, povećali svoje cijene, a dijelimično i zbog poskupljenja goriva odnosno transporta.
Međutim, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja sada je skuplji od litra eurodizela.
“Vijesti” su pitanja o ovim poskupljenjima poslale svim većim trgovačkim lancima “Voliju”, “HD Lakoviću”, “Aromi”, “Merkatoru”, “Mega marketu”, kao i značajnim domaćim dobavljačima poput “Stadiona”, ali su konkretan odgovor dobili samo da “Mega marketa” i “Merkatora” iako su i ostali trgovci jednako povećali cijene.
“U našem trgovinskom lancu došlo je do poskupljenja cijene brašna za 10 odsto, a cijene ulja za 20 odsto, što je uslovljeno promjenom cijena od strane dobavljača. Primjer povećanja je cijena ulja koja je za litar porasla sa jednog na 1,20 eura, dok je cijena brašna za jedan kilogram povećana sa 40 na 45 centi. U ovom trenutku imamo određene zalihe ovih artikala tako da cijene neće dalje rasti u skorijem periodu”, kazao je izvršni direktor “Mega prometa” Balša Mitrović.
On navodi da kada su u pitanju so i šećer, kod tih artikala u njihovim megamarketima nije dolazilo do promjene i ne očekuju da u skorije vrijeme dođe do povećanja cijena tih artikala, kojih, kako je kazao, imaju u većim količinama na lageru.
Iz kompanije “Merkator” su naveli da nastoje da uprkos izazovima koje je epidemija donijela potrošačima omoguće jednako pristupačne cijene, ali nijesu naveli za koliko su kod njih povećane cijene.
„Razlog za povećanje cijene u svim marketima, kako je saopšteno iz trgovačkih kompanija, je to što su proizvođači i dobavljači ovih namirnica, koje se ne proizvode u Crnoj Gori ili ne u značajnim količinama, povećali svoje cijene, a djelimično i zbog poskupljenja goriva odnosno transporta“, navedeno je.
Ukoliko je i došlo do promjena određenih cijena, to je isključivo posljedica povećanja nabavnih cijena od strane dobavljača, odnosno proizvođača. Šire posmatrano, pomenute promjene u nabavnim cijenama uzrokovane su globalnim povećanjem berzanskih cijena samih artikala i sirovina, ali i povećanjem cijena prevoza i energenata”, saopštili su iz “Merkatora”.
Sagovornik “Vijesti” iz komercijale jednog trgovačkog lanca, koji nije želio da mu se ime pominje, kazao je da je do rasta cijena osnovnih životnih namirnica došlo u svim marketima.
“Naši dobavljači i proizvođači su povećali cijene dok su nam neki najavili povećanja. Razlozi mogu biti povećanje cijena goriva koje su prošle godine, usljed pandemije i niže potrošnje, bile na rekordno niskom nivou. Krajem prošle godine se globalna potrošnja povećala, što je uzrokovalo i rast cijena naftnih derivata. Prošle godine imali smo značajan pad potrošnje osnovnih životnih namirnica usljed manjeg turističkog prometa, pa su i svi držali niže cijene. Sada se ta potrošnja globalno oporavlja, pa i proizvođači i veletrgovci pokušavaju rastom da nadoknade ranije gubitke. Postoje i najave povećanje mesa i mesnih prerađevina zbog rasta cijena stočne hrane i zbog toga što su stočne bolesti u nekim zemljama smanjile proizvodnju, ovo se najviše odnosi na svinjsko meso”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
On kaže i da poskupljenje osnovnih namirnica obično naknadno vodi i poskupljenju druge hrane u kojoj se nalaze osnovne namirnice kao što su hljeb, peciva, prerađevine, konditorski proizvodi…
Uprava za statistiku Monstat je obradila cijene u maloprodajnim trgovačkim lancima za februar, prema kojem je hrana poskupjela za 0,7 odsto u odnosu na januar a za 1,5 odsto u odnosu na februar prošle godine.
U februaru su u odnosu na januar povećane cijene voća za 3,6 odsto, povrća za 3,5 odsto, ulja i masti za 1,7 odsto, hljeba i žitarica kao i mlijeka i sira za po 0,4 odsto.
U odnosu na isti mjesec prošle godine cijene ulja i masti povećane su za 6,7 odsto, povrća za 3,9, voća za 3,5, mlijeka, sira i jaja za 1,1 odsto, hljeba i žitarica za 0,8 a mesa za 0,6 odsto.
Cijene za mart trebale bi biti objavljene sredinom aprila.
U Crnoj Gori je slobodno formiranje cijena pa i osnovnih namirnica, tako da Vlada nema velikih mogućnosti uticaja na tržište.
EKONOMIJA
Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene
„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.
“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.
On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.
“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.
Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.
“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.
Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.
On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.
Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.
“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.
Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.
“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.
Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.
“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.
Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.
“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.
“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.
Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda
Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.
“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.
Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.
“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.
EKONOMIJA
Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno
To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.
To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.
Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.
Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.
U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.
U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.
Ima akcije u više društava.
EKONOMIJA
Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima
Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.
Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.
Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.
„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.
Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.
Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA3 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA1 дан ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić